Kormorani ojadiše ribnjak
Zakonom je kod nas i dalje zabranjen lov na ovu vrstu ptica, pa su zaposleni na komercijalnom ribnjaku Ečka prinuđeni da ih plaše detonacijama, odnosno "plinskim topovima"
ZRENJANIN - Prirodni rezervat "Stari Begej - Carska bara" nadaleko je poznat po velikom broju ptica. Prema evidenciji koju vode stručnjaci u ovom delu Banata evidentirano čak više od 250 ptičjih vrsta.
Jedna od njih su i kormorani, koji su utočište na ovoj ekološkoj lokaciji pronašli početkom osamdesetih godina. Kormorani, a naročito veliki crni kormoran, su po priči Milivoja Putića, menadžera za turizam, najbolji ribolovci od svih vrsta ptica, bilo da love organizovano ili samostalno. Ornitolozi kažu da dnevno pojedu hrane oko 30 do 70 odsto svoje težine, a teški su u proseku 2,5 kilograma, pa prema toj računici svaki kormoran dnevno pojede oko 700 grama do kilogram ribe.
Osim što su proždrljive, Putić napominje da su ove ptice i najinteresantnije za posmatranje. Inače, kormoran je poznat i po tome što zbog jake kiseline koju ima ribu vari još u kljunu, a od njegovog izmeta se suše krošnje drveta u Tiganjici. U bari Tiganjici trenutno ima oko 500 gnezda i toliki broj ptica pravi ogromnu štetu obližnjem ribnjaku Ečka, koji je za njih idealno mesto za prehranjivanje.
TU JE I ORAO BELOREPAN
U Carskoj bari sreću se i ptice koje spadaju u globalno ugrožene vrste sa Evropske "Crvene liste"; pelikan, mali kormoran, mala guska, plavokljuna patka, a gnezde se i prdavac i orao belorepan - najveća ptica grabljivica u Evropi, čiji je raspon krila 2,20 metara, visina 90 cm, a težak je oko 7,5 kilograma.
Čuvar u rezervatu Carska bara, i jedan od najupućenijih u navike i život ovdašnjih ptica Stevo Čorokalo kaže da kormorani dnevno pojedu onoliku količinu ribe koliko su sami teški, što je, po njegovim tvrdnjama, u proseku oko dva kilograma. U Evropi ih ima od četiri do pet miliona, a u Carskoj bari ima oko 1.000 parova, pa nije teško izračunati koliko ribe kojom se hrane, dnevno ulove i pojedu. Čorokalo objašnjava da kormorani love toliko mnogo ribe, zato što su primorani da nahrane i svoje mlade, ali i crviće koji im se nalaze u želucu!
- Kormorani su najorganizovanije ptice u ptičjem svetu. Oni love u grupama, inteligentni su, prilikom letenja prave "potkovicu", lupaju krilima po vodi i tako nateruju ribu na površinu. Jedna vabi ribu, druga ptica je hvata, i tako naizmenično dok se site ponovo ne vinu u visine. Zato u našem ribnjaku imamo puno problema jer je velika površina vode, a ribe su nezaštićene - objašnjava Čorokalo ističući da je u drugim zemljama taj problem rešen tako što država subvencira, odnosno nadoknađuje štetu ribnjacima, što kod nas još nije slučaj.
Kormorani su, kako kaže, izuzetno inteligentni, te zbog toga nemaju svog predatora, odnosno prirodnog neprijatelja, što je i osnovni razlog njihovog brzog razmnožavanja.
Nisu više retka vrsta u Evropi, pa se ne nalaze na spisku u "crvenoj knjizi". Kod nas, međutim, zakonom je i dalje zabranjen lov na ovu vrstu ptica, čija je jedna od većih kolonija u Srbiji nastanjena upravo u Carskoj bari.
Zaposleni na komercijalnom ribnjaku Ečka prinuđeni su da ovaj problem rešavaju tako što ih plaše detonacijama, odnosno "plinskim topovima" jer ne smeju da ih ubijaju, pa im na taj način skreću puteve lova sa ribnjaka na otvorene vode, a dešava se da oko stotinak kormorana "napadne" ribnjak i osim što se jedan broj riba ulovi, poseban problem čini to što se mlada riba ošteti ili rastera po trsci te zbog preživljenog šoka slabo napreduje.