Po meni najinteresantnija riba za pecanje pogotovo sa obale.Lovi se danju i nocu(bolji rezultati).Danju se peca na tunjicu,sto blize [20cm]od vertikalnih zidova molova na svezu srdelu a nocu stapom na pastu.Uz dobar kurenat nije problem uhvatiti desetak kilograma za noc :takoje:
moze ushata i na laganu panulu! u sumrak udara kao besna. Ako nadjes jato, mozes da ih pocepas ....
Sta podrazumevas pod panulom za usate :huh:
Mali vobler do 5 cm ili cevchica ili belo perce ....
Meni su definitivno najinteresantnije tzv."vele usate" koje ne plivaju u jatu i teske su oko 0.5kg.[prosecni primerci] :wink:
ima li njih uz stijene gdje je veća dubina do 2 merta ili ih treba tražiti po molovima malo dalje
uzima ona dobro i na crviće smiley001
Citat: kico poslato 21 Februar 2009, 19:48:55
uzima ona dobro i na crviće smiley001
Moje iskustvo nije takvo :no:
Nosio sam kao ludak koficu crvica i koficu glista iz BGD i ni da pipne :rolleyes:
bez crvića nikad neidem na more,a dobivo sam ih na njih,jer nisam baš ljubitelj pecanja na kruh,samo u nuždi
Na kojoj lokaciji?
Vrsar
crvic kao mamac je zakon
pracka mora da radi cesto
bolonjez, plovak(svetleca ampula) i na svaki zabacaj 15 crva iz pracke
crvice na udici menjati cesto jer u slanoj vodi zive jako kratko
sta se sve ulovi otkrivajte sami(prijatno iznenadjenje)
pozicije:rtovi(ponte),strme stene i mesta sa izrazenim strujama
stavrno brzo ugine :takoje: i to mi je onako "opet je crko, ajde opet mjenjaj"
ali kad zagrize onda nema ocu, necu MORAM :lol:
Pozdrav
Prilikom noćnog pecanja na kojoj dubini ih treba tražiti ?
Pretpostavljam do 1.5 m ili pliće?
Pecao sam sitnije u zoru ali pri dnu na crviće ( fratrići, kantari i šparići su lepo uzimali crve).
Kojom brzinom se treba voditi vobler, da li je bolje bacati ga uz ili niz struju?
Citat: Dejaan poslato 21 Februar 2009, 19:53:31
Citat: kico poslato 21 Februar 2009, 19:48:55
uzima ona dobro i na crviće smiley001
Moje iskustvo nije takvo :no:
Nosio sam kao ludak koficu crvica i koficu glista iz BGD i ni da pipne :rolleyes:
I moje iskustvo je slicno... Ali ja sada menjam taktiku :wink:
Ponecu ponovo i crvice i gliste, ali cu neposredno pre pecanja da ih namirisem nekim mirisom sardela, ili sl. Pa da vidimo oce li biti poboljsanja.
Necesh ih privuci srdelema nego koricama hleba koju nosi struja, posto je veoma oprezna riba koja je vishe nocni lovac sa onolikim ocima sve vidi i teshko da joj uz buku mozesh prici ..ja sam pratio taj suvi lebac camcem po nekoliko kilometara a ni jedna mi nije ddoshla blize od 30 m ...Kada se panula druga je pricha..Probao sam svasta , srdele mi navuku bokvice i djustre da se ne moze ziveti.
Ustvari zavisi gde cesh.
Zdravo svima. Jedno pitanje koje ce verujem zanimati sve slatkovodne ribolovce koji kao i ja imaju tu nesrecu da jedan kratak period u godini (npr. nastupajuci) provedu na moru, a ne zele da zapostave omiljeni hobi.
Letujem u Krasicima (poluostrvo Lustica, u blizini Tivta i Herceg Novog) od kad znam za sebe. I svedok sam pojave koja je izgleda uzela maha narocito u krasicima i okolini. A to je da "postene ribe" skoro i nema. Naime necu pogresiti ako kazem da je riblji fond bukvalno istrebljen. Razlog tome je javasluk koji vlada na vodi, a kom izgleda niko nema motiva da stane na put. Necu dalje o ovome. Postoje (ili bi trebalo da postoje) institucije u cijoj je ovo nadleznosti.
S obzirom na ovakvu situaciju, ribolovci su prinudjeni da ribu potraze na mestima gde je jos uvek ima u kolikom broju. Pa bi bilo dobro da iskusniji otkriju lokacije gde ima smisla ici.I kakvi su ulovi. Nevezano za ciljanu vrstu ribe. Svako iskustvo je dobrodoslo. Pozdrav svima.
Moze li neka slika te ribe? :cool:
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi48.tinypic.com%2F33z4650.jpg&hash=c84e412ecfbcb76bc0f7664b142ff8baf758fa7b)
Plivajućim se ometcem, više nego drugim načinima, ušate mogu loviti u bilo koje doba dana, ali se najbolji rezultati postižu u sumrak i noću po mjesečini
Lov lukavih, opreznih i borbenih ušata veliki je izazov i za vrhunske meštre udice. Svaki od njih ima svoju malu tajnu, svoj poseban način lova ovih riba, ali mnogi od njih love ih i plutajućim ometcem jer je vrlo učinkovit kad se plovu ušata ne može prići dovoljno blizu za druge načine ribolova, a to je veoma često.
Ribolov plutajućim ometcem nemoguć je bez štapa i role. Dužina štapa ovisi odakle se lovi. Za ribolov iz broda koristi se 1,7 do 2,5, a s obale do 3,5 metara dužine. On mora biti spor, akcije C ili D, kako mekani mamac ne bi spadao pri zabacivanju. Pošto oprezna očada, upotrije.imo njezino drugo, posve prikladno ime, ima vrlo izoštren vid, a i zato što se rabi vrlo elastičan štap, osnovna struna pribora ne treba biti deblja od 0,20, a privezi od 0,14 do 0,16 mm. Sistem se kompletira kao i svaki drugi plivajući. To znači da se na kraj osnovne strune postavlja plutača koja će sistem držati na površini mora. Dovoljna je srednje velika vodena kugla. Od nje se, prema štapu, na svakih 60-70 cm, posredstvom trostrukih vrtilica, postavljaju desetak centimetara dugi privezi s udicama širine luka 7-9 mm, najbolje oblika crystal.
Plivajućim ometcem, više nego drugim načinima, ušate se mogu loviti u bilo koje doba dana, ali se najbolji rezultati postižu u sumrak i noću po mjesečini.
Primamljivanje je važan čimbenik svakog ribolova, a neizostavno u lovu na ušate plivajućim ometcem. Za primamljivanje se rabi stari kruh, dobro nakvašen i ostavljen da se ocijedi, bez gnječenja, jer samo takav poslije bacanja pliva po površini. Baca li se, pak, potpuno suh, kurenat će ga najčešće odnijeti izvan dosega ometca prije nego što privuče pozornost riba. Kad dopluta u zonu zadržavanja ušata, uslijedit će "igranje", karakteristično pljuskanje ušata po površini mora. S pola dna ribe će se zalijetati na površinu isprovocirane mrvicama koje su otpale s plutajuće primame. Tada treba zabaciti pribor s mamcima. To može biti štošta, ali je najbolje ako se lovi čime se i primamljuje. Pahuljice kruha su dobre, ali brzo spadaju. Zato je najbolje rabiti korice svježega kruha. Treba ih izrezati u četvrtine stranica jedan centimetar i mamčiti tako da vrh udice bude u ostacima mekanoga dijela. S kuglom napunjenom tek toliko da sistem odnese na željeno mjesto mamci se zabacuju podalje od riba koje napadaju primamu. Tako se izbjegava plašenje ušata, ali se mamac mora spustiti na poziciju s koje se može privlačenjem ili nošenjem od strane kurenta dovesti do mjesta gdje ušate "igraju".
Privlačenje treba obaviti s kratkim stankama tijekom kojih će se ribe priviknuti na novi objekt u zoni njihova hranjenja. Što se više mamac približava ribama, to stanke moraju biti duže. Za vrijeme stanke štap treba spustiti k vodi, a nikad i ne smije biti podignut visoko uvis jer se tako plaši riba. Otpuštanje strune koje se tako dobiva dopušta udicama s mamcima da slobodno plutaju, odnosno blago tonu do dubine koju im dopušta vodena kugla. Udarac u toj fazi se manifestira kao naglo zatezanje strune. Snažna kontra je nepotrebna, za kačenje je dovoljan otpor kugle. Kontra treba samo pokupiti otpuštenu strunu, koja zatim stalno mora biti zategnuta tijekom izvlačenja jer ušata ima koščatu donju vilicu iza koje je prostor koji čini samo tanka opna ispod "jezika", tako da tu udica ne kači čvrsto, već samo obuhvati viličnu kost, i ako se struna ne drži stalno zategnutom, riba se lako oslobađa.
Ako udarac uslijedi u početku tonjenja mamca, to će se osjetiti po titraju vrha štapa, a čut će se, najčešće, i pljusak u neposrednoj blizini vodene kugle. Kad se ovom tehnikom lovi noću, strunu ne treba ostavljati previše otpuštenom. Još bolje je spojiti tehniku lova štapom i "preko prsta". Zabačenu strunu treba propuštati između vrhova palaca i kažiprsta, neposredno iznad kalema role.
A gdje loviti ušate ovim načinom? Takvih mjesta je puno, a i jata je ušata puno. Vole kurente uz obalu, jer je tu obilje hrane. Ne ulaze rado u manje zaljeve i lučice, radije se zadržavaju s njihove spoljne strane, gdje je kurenat jači.
Vrlo često su oko podvodnih grebena, pored manjih otoka i isturenih rtova koje opstrujavaju kurenti i zapljuskuju valovi, a veoma rado obilaze ušća i pješčane plaže gdje se zadržavaju na prijelazu pjeska u kamenito dno.
Autor: Šime Duvančić (preneseno s druge web lokacije)
Hvala druze :bye: