Lov Hobotnice
Hobotnica je mekušac iz razreda glavonožaca.Ima osam krakova s kojima može dostici duljinu do 3m.
Hobotnicu je moguce naci na pjeskovito-kamenitom dnu. U pitanju je svaštojed na cijem se jelovniku nalaze ljuskari, školjke, uginule ribe ali je primeceno da pribjegava i kanibalizmu u godinama kada je more manje darežljivo.
Mnogima je nepoznata cinjenica da hobotnica svoj pljen ubija otrovom koji luce žlezde koja se nalaze kod njenih usta. Iako može da dostigne i preko 1,4 metara u dužinu i 15 kg težine, hobotnica ima brojne neprijatelje protiv kojih se brani prvenstveno svojom fascinantnom mogucnošcu mimikrije kao i mastilom koje ispušta kada se osjeca ugroženom, koje je takodjer toksicno.
Takodjer je utvrdjeno da je hobotnica veoma inteligentna životinja. Po nekim istraživanjima cak inteligentnija od pasa. Period razmnožavanja ovog glavonošca su prolece i ljeto.
Nakon što ženka položi izmedju 150.000 – 400.000 jajašaca, konstantno brine o njima braneci ih od grabljivica ali i osiguravajuci stalnu cirkulaciju vode oko ikre radi tzv. aerizacije jajašaca.
Cijeli taj postupak tj. briga oko buduceg potomstva toliko iscrpi ženku da obicno ugiba nakon što se iz ikre izlegne mladj, koja pocetak svog života provede kao plankton, nošen morskim strujama.
Životni vijek hobotnice je relativno kratak tako da rijetko poživi duže od 24 meseca. Takvi primjerci su nažalost sve redji jer je kao i vecina drugih, jestivih vrsta Jadranskog mora, i hobotnica postala prizor koji sve redje vidjamo a posebno tako veliki primerci.
Zato, ukoliko vec ne možete da odolite lovackom porivu, dajte barem priliku nedoraslim primercima (od svega par stotina grama) da požive dovoljno dugo i obave svoj reproduktivni ciklus.
Takodjer, ukoliko želite da i sledecih godina ulovite neku hobotnicu, ne dirajte ženku koja leži na jajima jer je tu vec u pitanju pravo silovanje mora. Opravdanja za takvo ponašanje nema a posebno ne logika “Ako je ja ne budem ulovio, neko ce je drugi”.
Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i vecinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi.
Katkad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu "utvrde" na morskom dnu. Hobotnica se krece plivajuci ili pužuci po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se krece unatrag.
Po mogucnosti se povlaci uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom vecem i manjem kamenju ispred rupe.
Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto vecim prianjalkama.
Ako je želiš ulovit najbolje s umjetnim rakom kupljen kod DTD ili iz kucne radinosti
i to na nacin da ga vuceš na konopu od parangala tako da ti lagano "šeta po dnu".
Znaci spuštaš se niz kurenat ili lagano veslaš.Brzina, tek toliko da se pokreceš. Najbolje je u cik zore.Tad se one hrane.
Kupovni rak na sebi ima olovo
Ako vam je ovo skupo može i jeftinije Može se u cina shopu kupiti plasticne rakove ,kroz njih provucemo žicu i na kraj stavimo pocincani lanac 4-5 oka,na raka montiramo još 1-2 velike udice koje ce sigurno zadržati hobotnicu kad se uhvati za raka
Lanac se vuce po dnu i "zveckanjem" dodatno provocira hobotnicu. Umjesto raka može se staviti i noga od kokoše,komad crvene krpe isl. ali raku ne može odoliti.
Kad je uhvatimo najbolje je umocit u slatku vodu, ako ne želimo da nam pravi probleme u brodu, jer ugiba za nekoliko sekundi.
Pozdrav
