Unutrašnja anatomija ribe

pikeman · 12 Mart 2009, 00:35:18

Srce

Srce riba je smješteno iza stražnjeg para škržnih lukova, a sastavljeno je od jedne komore i jedne pretkomore (atrij i ventrikul). Kroz srce prolaz samo venozna krv koja se 'pročišćuje' u škrgama.

Venozna krv se sakuplja u venoznom sinusu. Nakon toga dolazi u tanku i slabu pretkomoru i zatim u jaku mišićnu komoru. Komora, jakim kontrakcijama, ubacuje krv u uzlaznu aortu (aorta ascedens). Početni dio uzlazne aorte, građen od elastičnih i glatkih mišićnih vlakana bijele boje, naziva se arterijska lukovica (bulbus arteriosus). Funkcija arterijske lukovice je amortizirati naglo ubacivanje krvi iz komore; lukovica to elastično amortizira i u jednoličnom mlazu krv šalje u aortu. Kratka aorta se grana na škržne arterije (aa. brancihiales) i škržne kapilare. Oksidiranu krv (krv obogaćena kisikom) iz škrga odvode škržne arterije (aa. epibranchiales).

Optok krvi riba, s izuzetkom dvodihalica, je jednostavan. Krv se kreće samo u jednom krugu; srce ==>škrge ==> tijelo ==>srce.

Škrge

Škrge su posebni nabori kože u kojim su brojne kapilare smještene odmah na površinu kože što omogućava izmjenu plinova. Osnova svake škrge je koštani škržni luk na koji se prihvaćaju dva reda finih škržnih listića. Mehanizam disanja ribe osniva se na cirkulaciji vode preko škrga. Voda ulazi kroz usta i oblijeva škržne kapilare preko čijih stjenki se vrši izmjena plinova. Cirkulacija vode se postiže dizanjem i spuštanjem škržnih poklopaca.

Škržna šupljina, u kojoj su smještene škrge se nalazi na donjem, stražnjem dijelu glave (kaudoventralno na glavi). Sa svake strane pokrivena je koštanim škržnim poklopcem. Izuzetak od toga su samo neke primitivne vrste kao npr. morski psi i sklatovke.

Uz škržni aparat, kao dišni organ, dvodihalice imaju i 'pluća', odnosno modificirani riblji mjehur.

Probavni sustav

Zubi - Grabežljive ribe kao pastrva imaju na kostima čeljusti nekoliko nizova zubiju, a šaranske ribe imaju tzv. ždrijelne zube.

Jezik - Usna šupljina riba nema žlijezda slinovnica. Na gornjoj (dorzalnoj) strani se nalazi nepčani jastučić koji služi kao okusni organ i pomaže akt gutanja. Jezik riba nema veći značaj.

Ždrijelo - Na obrnutu stranu od usta (aboralno) usna šupljina se nastavlja u ždrijelnu šupljinu. Kod šarana su u ždrijelnoj šupljini smještani ždrijelni zubi (vidi na slici). Na gornjoj (dorzalnoj) stjenci ždrijela se nalazi orožnjala ploča koja zajedno s zubima služi mljevenju hrane

Jednjak riba je kratka cijev koja povezuje ždrijelo s želucem.

Želudac - Pojedine vrste riba su se prilagodile određenom načinu ishrane. Tome slijede i značajne anatomske razlike u probavnom sustavu; ponajviše želucu. Tako npr. šaran želudac uopće nema. Pastrva ima savijen želudac koji se nastavlja u piloričke (pyloric) nastvke.

Crijevni (pilorički) nastavci su vrlo specifičan probavni organ koji susrećemo kod pastrva. To je početak crijeva koji je razgranan na četrdesetak tankih cjevčica koje se opet skupljaju u crijevo. Svrha piloričkih nastavaka je povećati površinu crijeva i samim time omogućiti lakšu resorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta.

Crijeva riba su specifična ovisno o načinu ishrane riba. Tako šaran (biljožder) ima crijevo 2.5 puta duže od dužine tijela, koje zbog dužine čini nekoliko zavoja unutar trbušne šupljine. Pastrva, naprotiv, ima jako kratko crijevo, ali ima i crijevne piloričke nastavke koji znatno povećavaju kontaktnu površinu crijeva i hrane.

Jetra je glavni probavni organ riba. U prosjeku jetra teži 1-4% mase ribe. Jetra pastrva je kompaktna. Kod šarana se jetra sastoji od sedam režnjeva koji su utisnuti među zavoje crijeva.

Žučni mjehur je organ u kojem se nakupljaju crijevni probavni sokovi koje jetra luči.

Analni otvor se nalazi s donje strane trbuha (ventralno), malo ispred zajedničkog mokraćno-spolnog otvora.

Mokraćno-spolni sustav

Bubrezi riba se kao parni tračci protežu duž donje (ventralne) strane kralježnice. Razlikujemo prednji bubreg, u području stražnjeg dijela lubanje, prvih kralježaka i iznad srca, srednji bubreg koji je smješten ispod kralježnice, i stražnji bubreg koji je smješten u stražnjem (kaudalnom) dijelu trbušne šupljine. Kod šarana srednji bubreg ima velike režnjeve koji poput sedla pokrivaju riblji mjehur. Bubrege i mokraćno - spolni otvor povezuju mokraćovodi.

Spolni organi - Gonade su kod većine riba parne i nalaze se bilateralno (sa svake strane) uz stjenku trbušne šupljine. Već kod spolno nedozrelih jedinki mogu se razlikovati testisi od jajnika. Testisi su bijele boje i kod starijih jedinki se na presjeku ističe mliječ. Jajnici su žute boje i zrnate građe. Kod starijih jedinki na presjeku jajnika se vidi ikra. Spolni produkti izlaze preko zajedničkog mokraćno-spolnog otvora.

Mokraćno-spolni otvor - Urogenitalni (mokraćno - spolni) otvor se nalazi s donje strane trb uha (ventralno na trbuhu). Preko urogenitalnog otvora s okolinom komuniciraju i spolni i mokraćni sustav. Kod soma je teško po vanjskim znacima odrediti spol, a to nam je važno kod umjetnog mriješćenja. Stoga se adaptiranim endoskopom određuje spol gledanjem gonada preko mokraćno-spolnog otvora.

Analni otvor se nalazi neposredno ispred mokraćno-spolnog otvora.

Slezena je kod šarana pokrivena režnjevima jetre, a lako se uočava po tamno - crvenoj boji. Kod pastrve je slezena smještena na donjem zavoju želuca.

Riblji mjehur

Sve ribe, izuzev morskih pasa, imaju riblji mjehur koji služi kao hidrostatski organ. Riblji mjehur je tjelesna šupljina ispunjena plinom koja može mijenjati volumen. Ovisno o većem ili manjem volumenu ribljeg mjehura ribe imaju manju ili veću specifičnu težinu (masa/volumen tijela) i sukladno s time uzgon ih vuče gore ili dole. Kod viših riba riblji mjehur je smješten iznad crijeva, a kod nižih je spojen s jednjakom, rjeđe želucem. Jedino više ribe koje žive na dnu (odrasle plosnatice) nemaju zračni mjehur.

Mišići ribe

Glavnu masu mišića ribe tvori veliki postrani mišić koji se prostire s obije strane ribe (bilaterelno) od glave do repa. Veliki postani mišić se sastoji od mišićnih ploča (miomera) i mišićnih septa (miosepta). Podjela mišića na miomere i miosepte se vrlo dobro može vidjeti kada se riba skuha, jer tada, gledano od repa, miomere imaju oblik slova W. S izuzetkom tankog crvenog mišića koji leži površinski ispod bočne linije, mišićje riba je bjelkaste boje zbog slabe prokrvljenosti (vaskularizacije).

Ovisno o načinu života ribe, razlikuju se i njihovi mišići. Tako plava riba koja konstantno pliva u površinskom sloju vode ima masnije i teže probavljivo meso no bijela riba koja živi na dnu.

Plava riba je u pravilu plave boje jer veći dio svog života provodi u plavim površinskim vodama mora. Kako konstantno pliva, u njenim mišićima su se prilagodili ekonomičnom aerobnom dobivanju energije. Mast je energijom najbogatja tvar, stoga je te ribe je sadrže znatno više no bijela riba koja se neznatno kreće. Uz to, mast je lakša od vode pa si na taj način ribe koje konstantno plivaju smanjuju energiju potrebnu za održavanje u određenom sloju vode.

Bijela riba živi na dnu, njeno mišićje je slabo prokrvljeno i sposobno je izvoditi samo kratkotrajne napore. Kako žive uz dno, nije im potrebno obilno masno tkivo koje će smanjivati njihovu specifičnu težinu, stoga je njihovo meso nemasno. Naravno, lagano nemasno riblje meso je vrlo cijenjeno.

Preuzeto sa: HLEDE.NET

Panonski Mornar · 12 Mart 2009, 18:31:16

evo još malo o Anatomiji riba, odnosno dijelu o osjetilima/čulima.

Osjetila/Čula:

Oči: Najosjetljivije na žutozelenu boju, a to je ona valna duljina koja najdublje prodire u vodu. Sastoji se od spljoštene rožnice čiji vanjski sloj zamjenjuje očne kapke, velike leće, hrskavične bjeloočnice i 6 mišića za pokretanje očne jabučice. Musculus retractor lentis povlači leću prema mrežnici (fokusiranje) iza koje se nalazi žilnica iz koje izlazi srpasti izdanak processus falciformis koji probija mrežnicu. U žilnici se nalazi i rete mirabile (čudesna mrežica) te ona ima hranjivu ulogu. Oko sadrži zrcalo, to je poseban sloj krvnih žila bogat kristalićima koji reflektiraju svijetlo. Ima još i šarenicu.

Građa oka.

Vidno polje kod riba.

Batipelagične ribe (žive na dubinama >1000m) nemaju funkcionalne oči, a mezopelagičke 200-1000m, imaju vrlo velike oči sa specijalnim prilagodbama na slabi intenzitet svijetla- teleskopske oči (velika leća, tanka rožnica, dodatna retina). Indeks loma svjetlosti zraka iznosi 1,00. Rožnica ima indeks loma svjetlosti oko 1,37. Indeks loma vode iznosi 1,33. Zrake svijetlosti se lome na granici vode i rožnice, puno manje nego na granici zraka i rožnice. Kod riba se cijela leća pomiče od ili ka mrežnici (m. retractor lentis), da bi se fokusirao objekt.
Organ sluha: Služi za osjet ravnoteže, ubrzanaja i za sluh. Unutrašnje uho sastoji se od vanjskog, koštanog i unutrašnjeg opnenog labirinta. Gornji dio labirinta čine 3 polukružna kanalića i utriculus , jajasta kesica, a donji dio sacculus, kuglasta vrećica i lagena.
Osjetilna mjesta su utriculus, sacculus i lagena, i oni u sebi sadrže slušne kamenčiće otolite(lapillus, sagitta, asteriscus). Kod riba koje čuju unutarnje uho je u kontaktu sa plivaćim mjehurom. Ribe mogu proizvoditi zvuk, za stvaranje jata, dozivanje partnera, plašenje ili upozoravanje neprijatelja.
Mehanizmi proizvodnje zvuka; stimulacija trenjem kralješaka, operkuluma, kostiju oplećja, zubiju, ispuštanjem plina iz plivaćeg mjehura.

Bočna pruga/linija
čine je osjetne stanice neuromasti s osjetnim dlačicama, koje strše u želatinoznu kupolu, koja se pomiče pokretima vode. Pomoću njih se registrira strujanje vode uzrokovano drugim organizmima.
Uloga- procjena snage i pravca vodenog toka, izbjegavanje zapreka, hvatanje plijena.

Uzdužni presjek bočne pruge.

Kemoreceptori: Osjetila za okus, nalaze se na ustima i ždrijelu, na brčićima a mogu biti i na cijelom tijelu. Osjetila za miris su također kemoreceptori. Nalaze se sa svake strane iza nosnog otvora. Postoje prednji i stražnji nosni otvori, tako da na prednje voda ulazi a na stražnje izlazi. Osjet mirisa ribe koriste za traženje hrane i prepoznavanje spola svoje vrste.

Keltan · 12 Februar 2010, 20:56:22

Samo za sporedbu bih dodao ovo.Klen ima oko dvadesetak ''receptora'' za miris dok recimo Som preko 150..(ovo za usta)podatke su po secanju ali odprilike tacne.Jos jedno za soma ..miris isto tako ''oseca'' preko koze celog tela!

Pa sad mislim da se vidi koju od ove dve ribe na kakav mamac je bolje!