Povod za ovu temu mi je revolt sportskih ribolovaca na kolicinu ribe u vode.
Okrivljujemo alase, strukarose, strujarose (kod mene jedino strujarose nema... bar zasad) haklarose i koje vec ne! E sad dali su oni iskljucivo krivi za stanje na vode danas? Pod vode mislim uopsteno... bilo kod mene u Makedoniji, Srbiji... znaci svugde! Ja mislim da je njihov udeo (alasi, krivolovci) u to mnogo manji nego sto se misli... Zasto? Pa ajde primer kako je to kod mene na reci. Pre nekih 20-25 godina u ravnicarski deo reke (pre nego ulazi u dugi kanjon) je bilo takozvanih mocurista, koji su bili povezani sa rekom. Svako prolece reka je poplavljivala te vode i tu se zadrzavala visoka voda do maja. Riba se tu mrestilia... u kanale od reke do tih mocurista i u njih... i u potoke koje su ulazili u reku. Onda neko pametan je ''Uredio'' korito reke, u stvari u duzini od 35km su izgradili novo korito (bukvalno novo) da reka ne vrsi vise poplave u te delove i da nema mocurista i komaraca. I tako bi, nema vise poplava, mocurista (al komarca ima ... mozda i vise sada   ). Ostali vodoteci... manji potoci koji ulaze u reku smo zagadili odpadnim vodama toliko da tamo ne bi preziveo ni gnjurac sa bocama! I gde sad da se riba uspesno izmresti? Gde? Tamo je i mrest svaki put uspevao a i podmladak je na miru od vecih grabljivica rastao. Sad se najverovatnije sva riba mresti u glavno korito, ali mrest nije uspesan ni 10%! Zato sto reka zadrzi visok vodostaj taman dok se riba izmresti, onda ako neda bog vecih padavina vode nivo reke opadne mnogo i ikra na suvo u travu jedu je vrapci...!
Mislim da ovo vazi i za Dunav i za sve reke... zna li neko koliko je recimo na Dunav i oko Dunava prirodnjih mrestilista nepovratno izgubljeno?  

Mišvald,
nedaleko od Apatina niz vodu,
nije nepovratno.

Treba izvaditi iz šporne 50-ak kamenja,
svi kažu a nesmeju.

Mišvald se pretvara u baru
a svakoj bari je cilj da se zatrpa
dok nedođe nova velika voda (vreme)

Citat: Keltan poslato 12 Februar 2010, 21:30:04
Mislim da ovo vazi i za Dunav i za sve reke... zna li neko koliko je recimo na Dunav i oko Dunava prirodnjih mrestilista nepovratno izgubljeno?   

Evo nekih podataka za XIX vek... kasnije su plavne površine još više smanjivane.

Ovaj "zlatni" vek cvetajućeg ribarstva na Dunavu počinje da opada u drugoj polovini XIX veka kada se grade odbrambeni nasipi (bentovi) koji smanjuju plavne površine. Nakon velikih melioracija koje su trajale preko stotinu godina, Dunav je postepeno sabijan među bentove i najveći deo nekadašnjih močvara zauvek je nestajao. Nestalo je nekadašnje močvare pored leve obale Dunava u Velikom ritu između Apatina i Sonte, i južno od Sonte do Bogojeva. Isušena je velika močvara u Kučki do Kupusine, i još veći prostor između Bačkog Monoštora i Kupusine do sadašnjeg toka glavne matice Dunava. Preko 7 hiljada hektara močvara nestalo je samo na tom području, a oko 500 hiljada na ostalom delu Dunava. Nekad je to bilo bogato lovište brojnih ribara iz tih naselja koji su živeli i radili u sastavu apatinskog ribarskog ceha.

Drastičnim smanjivanjem vodenih površina, nestale su nepregledne močvare, prirodna mrestilišta za obnovu riblje mlađi, a time je uništena i baza masovnog ribarstva na Dunavu. Ipak na području Apatina još je ostao pojas močvara između bentova i matice Dunava i skoro nedirnuti prostor močvara na desnoj strani Dunava od Kopačkog rita do Apatina i Bačkog Monoštora sa leve strane Dunava.

Dobra tema  kako je pikeman naveo nekoliko prorodnih mrestilišta je ostalo većina ih je ljudska ruka zauvjek izbrisala sa ovih područija  jedino veće prirodno mrestilište jest Kopački rit smatra se najvećim prorodnim mrestilištem europe veliko stanište ptičijeg i ribljeg i biljnog  svijeta koje se donekle očuvalo za sve ove godine mada je i tamo ljudski neum umiješao svoje prste skretanje tokova rijeka, brane,  nasipi i nemoral uzeli su svoj danak

EU fondovi daju velike pare da se zajedno sa Mađarima napravi na Dravi vodena stepenica koja će podići nivo Drave za oko 1m. Tim povećanjem će se dobiti konkretno veće količine vode na naplavna područja i to će omogućiti opstanak Kopačkog rita. Radovi će početi već ove godine , Ove godine bageri su izmuljivali bare u Sarvašu koje će se spojiti sa Bjelim brdom i onda dalje sa Erdutom. Za 3g računaju da bi sve trebalo biti gotovo.

Drago mi je čuti da će se to uraditi, to će imati veoma veliki uticaj na razvoj i povećanje ribljeg fonda na ovim teritorijama Dunava jer je Kopači rit jedno od najvećih prirodnih mrestilišta u evropi

Ima još jedan projakat koji isto financira EU u njemu učestvuju Mađarska , Srbija i Hrvatska , radi se o očuvanja prirodnih rezervata na Dunavu. Čitao sam o tome i velike pare će uložit radi se o potezu od Apatina nizvodno (neznam kako se zove ) Kopačkom ritu i parku prirode u Mađi koji je pored naših granica. Oni to smatraju jednom prirodnom cjelinom bez obzira što su tri granice u pitanju. Sredstva su već odobrena tako da će se vrlo vjerovatno već ove godine neke stvari počet radit.

Uzvodno i nizvodno od Apatina se zove- prirodni rezervat Gornje Podunavlje ili kako već piše u našim ribolovačkim dozvolama: Specijalni Rezervat Prirode Gornje Podunavlje

E tako je. Bilo je nekih problema prije mjesec dana u Apatinu. Projekat je gotov i onda je općina Apatin zemljište koje pripada Gornjem podunavlju prenamjenila za industrijsku zonu pa su se Hrvati i Mađari ljutili i žalili Europskoj komisiji
nisam pratio dokle je sad to došlo

Gemenc u Mađarskoj, Kopački rit u Hrvatskoj i Gornje Podunavlje u Srbiji su prirodna celina, 60000 hektara ukupne površine.



Što se tiče prenamene zemljišta radi se samo o pojasu uz sam grad, i odavno postoje planovi za izgradnju luke, samo što nedostaju sredstva. Taj deo nema veze sa mrestom ribe, jer se radi o pojasu od 150m između Dunava i nasipa, površine 50ha.

Zašto samo Dunav i Drava Kopački rit,ok je največe mrijestilište,ajmo pogledati malo karte,pa vidite koliko ima bara i rukavaca koji za visokih proljetnih voda bivaju poplavljeni,smatram da sve te vode ulaze u mrijestilišta.A naši "dični pecaroši (ribiči)"čekaju na povišenim mijestima s vilama, grabljama, oštrim predmetima ili ti mrežama pa ti prođi ako moš.Da bi nakon tjedan,dva ili kad prođe lovostaj se hvalili,slikali po novinama.

Riblji fond na našim rekama je ugrožen, a mi zaboravljamo da su najveći problem plavne zone koje su zasute. Na taj način je sprečen ulazak matica i izlazak mlađi kada voda opadne. Mlađ ostaje zarobljena i uginjava. Nekada su kanali od glavnog toka do kubika bili održavani tj. proširivani po potrebi radi ulaska i izlaska ribe a sada se ovaj veoma značajan postupak ne primenjuje. To direktno ugrožava riblji fond i godišnju produkciju ribe.

E ovo.. na Savi nizvodno od ušća Drine ima jedan veliki kubik/baruština koja na letnjem vodostaju ostane odsečena od Save.
Tu bukvalno tone mlađi ostane svakog leta, a ove godine su pre nekih mesec dana videli i uginule matice šarana, kada je voda pala na nekih 30-40cm.

Mrestilišta su obuhvaćena i ovim Zakonom o održivom razvoju ribljeg fonda, mada pod malo drugačijim nazivom.

"


Iako još uvek postoje brojna mrestilišta pored većine vodenih tokova u Srbiji, malo je korisnika koji se odluče na proglašavanje tih zona Posebnim staništem riba. Razlozi su razni ali najčešće je razlog pojačano angažovanje ribočuvarske službe. U ovom trenutku većina korisnika gleda kako da sa najmanje ulaganja ima minimum ispunjavanja uslova za zadržavanjem prava na upravljanjem vodama koje su dobili na korišćenje. Zbog toga mnoga velika mrestilišta nemaju taj povlašteni status.

Ko i kako čuva vode imamo u nekim drugim temama. Na čuvanju mrestilišta i spasavanje riblje mlađi su nekada radili zajedno alasi i ribolovačka udruženja a bilo je primera da je nekada bilo angažovano celo selo, mesna zajednica i svi radno sposobni građani koji su zajedno radili sve što je potrebno da se spase mlađ ili matice riba koje su ostale u plitkoj vodi. Bilo je i negativnih primera koji su opstali i postali više pravilo nego izuzetak.

Na Tamišu su trenutno proglašena dva velika mrestilišta (najveća po površini i po važnosti). Karaula sa Malim Ritom je dugačka oko 7km i nalazi se između Pančeva i s. Jabuka uz levu obalu reke. Mrestilište Tukoš se nalazi po 6,5km levo i desno od farkaždinskog mosta, tj ukupno 13km. Obe zone su proglašene posebnim staništem riba od ove godine (kamo sreće da je bilo i ranije!), zabranjeno je pecanje i svi drugi vidovi ribolova, čamci izbačeni iz tih zona (neki oduzeti!)... U sledećih nekoliko godina verovatno će biti proglašene bar još 2 zone posebnim staništima riba i na taj način će mo bar pokušati dodatno zaštititi ribu i obezbediti joj mrest u miru i bez ometanja.

I sad se celo selo angazuje u tom periodu samo u kontra smeru. Drugi problem ne na svim mestima al na pojedinim su kanali. Nekada je riba ulazila u te kanale radi mresta, a sad su pojedini toliko zagadjeni da nista zivo u njima ne opstaje a uzgred i nizvodni deo od usca su zatrovali. Takav primer je Gat u selu Jarak i nizvodni deo koji se naziva Blato. Uzvodno od toga operisu majstori mesto poznato kao turjan. Zatvorena mrestilista, ribokradja i hemija, navodi na da se pitamo otkud riba u reci a ne gde je.