Kečiga
Latinski:Acipenser ruthenus
Leđna peraja: 14-18 šipćica
Podrepna: 22-27
12-17 oštrih leđnih štitova, 57-71 bočnih štitova koji nalikuju crjepovima, 10-19 trbušnih štitova. Donja usna je prekinuta po sredini. Dužina rila čini do 49 % dužine glave. Ima resate brčiće, između redova štitova ima razbacana mala zupčasta zrnca.
Max dužina do 1,25 m, težina do 16 kg.
Riječna riba iako se nalazi i u morima, stalno živi na ušćima rijeka. Ima dvije vrste kratkorilna i dugorilna. Spolnu zrelost dosižu u petoj i šestoj godini života. Plodnost je od 5.000 do 100.000 jaja. Mrijesti se od polovice petog mjeseca do polovice šestog mjeseca. Period inkubacije traje 4 do 5 dana. Hrani se vodenim insektima i njihovim larvama, onima prilijepljenim za dno. Najmanja vrsta jesetre koja naraste najviše do 125 cm dužine i postiže masu od 16 kg. Jedinke iz dunavske populacije još su manje (dužine 35 do 60 cm). Tijelo joj je, kao u svih predstavnika porodice, izduženo i valjkasto. Glava je pokrivena koštanim plocama i zauzima 25% tijela. S donje strane glave, izmedu usta i vrha rila, dva su para resastih brcica. Leda su tamnosmede do sive boje, koštani štitici svijetlosmedi do crvenobijeli i ekscentricni, a trbuh je obojen svijetložuto do svijetlocrvenkasto. Prsne peraje su razmjerno duge. Koštani štitici na ledima poredani su u pet redova, a izmedu redova štitica mala su zupcasta zrnca.
Zimi, kada temperatura vode padne, kecige se okupljaju u velika jata i miruju u rupama na dnu, u najdubljem dijelu rijeke. U tom se razdoblju ne hrane. U proljece, nakon otapanja leda, izlaze i plivaju uzvodno na parenje. Kad su proljetne poplave jake, brojne kecige migriraju dalje uzvodno u rijeci. Kečige opcenito nepoduzimaju duge migracije pa, primjerice, dunavske populacije za migracija ne prelaze više od 200 km.
Nastanjuje Crno i Kaspijsko more, Azovsko more, Arktički kanal,te nastanjuje Dunav, Savu, Dravu i Muru. Kreće se u jatima i putuje rijekom.
