Vukovi sa DUNAVA

(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Abborre%2C_Iduns_kokbok.jpg)

Tijelo mu je malo po strani o bokovima stisnuto i dosta visoko. Ima čvrsto prirasle ljuske srednje veličine. Hrptena mu je peraja dvodjelna. Prvi dio čvrst i bodljikav, a u drugom je samo prva koščica čvrsta, dalje je peraja mekana. Na kraju prvog dijela hrptena peraja ima crni znak. U ustima su mu sitni, oštri zubi. Po leđima je tamnozelen, a po trbuhu žućkast ili bjelkast. Okomito po tijelu ima pet do devet tamnih pruga. Trbušne su mu peraje žućkasto-crvene, a repne sivkasto-zelene. Naraste od 20 do 30 cm, ali može narasti i do 3/4 kilograma težine.
Živi u tekućim i stajaćim vodama. Rasprostranjen je u Europi i Aziji. U Španjolskoj i Italiji ga nema. U nas živi u vodama Dunavskog i Egejskog sliva.
Mrijesti se u proljeće, od ožujka do svibnja. Ženka polaže ljepljivu ikru, a mužjak je prati. Drži se plićaka gdje napada sitnu ribu, vrlo je proždrljiv. Pliva uvijek na mahove. U brzom zaletu može u času stati i onda se zaletjeti dalje. Drži se u jatima i zadržava iza grana, panjeva, rupa i korijenja u rijeci.
Najbolje se lovi u veljači, pa od lipnja do studenog. Lako se lovi na potezanje ("špinanje"), mali žuti meps broj 2 i sitnu varalicu, inače na čep i glistu. Vrlo je zahvalan objekt za sportskog ribolovca, te ga i početnici mogu lagano loviti, a i zato što grize gotovo u toku cijele godine. Obično se drži donjih tokova vode, nešto niže no što dopiru štuka ili som. U mladosti lovi plankton životinjskog podrijetla, a poslije lovi sitne račiće i krupniju vodenu faunu. Na početku jeseni skupljaju se u veća jata i traži dublja mjesta ispod podrivenih obala, tu će prezimjeti.
Jednoljetni grgeči dostižu do 7.2 cm, od 5 godina 12.6 cm, 10 godina 18.2 cm, 15 godina 23.6 cm. Brzina rasta ovisi o gustoći nasada i uvjetima prehrane. Iako grgeč živi u nizinskim vodama, ipak su mu potrebne veće količine kisika; zato je osjetljiv na nedostatak kisika u vodi. Grgeči iz otvorenih voda imaju i dulje tijelo i vitkiji oblik, oni iz zatvorenih zbiti su i široki.
Grgeč nije osobiti plivač i zato lovi iz zasjede. Čim opazi plijen, zaustavi se, naroguši peraje i onda napada. Opaženo je da u mlađim godinama grgeč uzima hranu gotovo cijelog dana, dok krupniji komadi samo onda kad su povoljni uvjeti za ribolov.

Prelepa riba, evo nesto od mene :


(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg19.imageshack.us%2Fimg19%2F3918%2Fbandar.jpg&hash=134f5bcdc6cb784e9c95720dfecce3383afbeb36) (http://img19.imageshack.us/my.php?image=bandar.jpg)

Meni jedna od najlepših kod nas.

jao što ga volim kakav jak dečko je najljepši

Pogotovo kad ga vidim u plićaku kako ganja sitnu ribu :cheesy:

Sacuvaj boze da naraste na 3 kg ,sve bi nam stapove polomio :thumbup:

Tijelo je relativno visoko. Na leđnoj strani su dvije odvojene leđne peraje. U prvoj se nalazi 23 - 17 tvrdih zrakastih bodlji, a u drugoj od 1 do 2 tvrdih i 13 - 16 mekih zrakastih bodlji. Trbušna, repna i kaudalne peraje obično imaju crvenkastuu nijansu. Pokriven je sitnim gustim ljuskama koje čvrsto prijanjaju uz tijelo. Na bokovima su tamne poprečne pruge. Naraste do maksimalne dužine oko 50 cm, ali obično tvori patuljaste forme. Svjetski rekord je 68 cm i 10,4 kg. Može doživjeti 22 godine.

Vječiti su problemi sa imenima riba. Ime mu je grgeč, a zovemo ga bandar ili nekako slično. To je kao kad nekog Peru zovemo Žika, ili obratno, a tip se odaziva. Grgeča je gotovo nemoguće pobrkati sa nekom drugom ribom. To ne uspjeva ni onima koji ribe pamte samo po ubodu, jer za razliku od balavca (onog što ga zovu ,,grgeč") ubod njegovih peraja u dlan, nespretnog nam kolege, nije bolan i brzo se zaboravlja. Rijetko je u jatima, guta sve što mrda, teško se čisti i malo je onih koji su ga se najeli. Raskošnih je boja, zdepast, žilav, smije li se reći da je ljepotan? Prgave je naravi, od svih prisutnih riba prvi napada mamac, žestok je borac. Onaj ko ga ulovi vječito žali što kod nas ne naraste veći.

Pre jedno 15-20 godina bilo ga je u izoblju kod Apatina. Nisi mogao da se odbranis od grgeca. I onda je poceo polako da iscezava. Danas ga je prakticno tesko upecati, jer ga nema mnogo. Druge vrste su ga potisnule. Poslednjih godina sam ulovio par vecih komada dok sam pecao stuku na plovak, ali sam ih pustio. Mali su idealan mamac za stuku. Ostaju dugo zivi na udici. Strasno alava i borbena riba...

Prelepa riba,mozda i najlepsa pored potocne pastrmke  :ok:

Istina krasna riba a i veliki borac s obzirom na veličinu.

Evo jedna prelepa slika od OLOVO


(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi48.tinypic.com%2Fnvbqbt.jpg&hash=27ee054a5687c19f842b12eceeb4b4f1f8d11dea)

Da turim jednu i ja,takodje poznata: :smiley:

(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi44.tinypic.com%2F2gy5aih.jpg&hash=92141e9a8a81c533f940eab5ed740652761e7e75)

https://youtu.be/-OCWxhW_qcw

Ovaj video me podsetio na neverovatan dozivljaj letos, dok sam se kupao na Garaskom jezeru.

Dok sam lezao pored same vode na obali, paznju mi je privukla bas malena bodorkica, koja je bukvalno zurno ispuzala iz vode desetak cm na pescanu obalu i tu se umirila ne pokusavajuci da se vrati u vodu. Nije iskocila, vec bukvalno ispuzala. Bilo mi je to cudno, nikada to nisam video.

Uskoro mi je bilo jasnije. Bandarce od nekih max 10cm je takodje pokusavalo da se ispuza na obalu za njom i scepa je, ali nije uspelo. Pokusa, pa se vrati u vodu, pokusa ponovo da je scepa, pa ponovo odustane...Na kraju je bandarce cekalo odmah tu, u vodi, 15-20 cm od obale da se bodorkica vrati u vodu!?

Neverovatan prizor. Shvatio sam da bodorka nece nazad u vodu dok je bandar tu. Shvatio sam i da ce se ugusiti uskoro na jakom Suncu ako joj ne pomognem. Ustao sam, oterao bandara i vratio bodorkicu u vodu, koja je otplivala u dubinu.

Trebalo je to snimiti. Ostao sam u cudu. Grabljivica juri plen po obali?? Mudrost male bodorke da se sakrije na obali?? Kao prica iz Opstanka.

Prelep snimak,nadam se da će u budućnosti moci i kod nas da se vide i uhvate veci primerci. :cheesy: