Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodar severne hemisfere.
Jedini je predstavnik svoga roda. Zbijeno telo mu je pokriveno gustim crvenkasto-smeđim krznom. Ima kratke noge sa po pet prstiju, koji su na zadnjim nogama spojeni plovnom kožicom. Rep mu je snažan, odozgo spljošten kao veslo, bez dlake i pokriven ljuskama. Na glavi iz masnog krzna vire mu male, okrugle uši. Dužinom tela doseže 90 santimetara, rep mu je dug oko 35 centimetara i težak oko 35 kilograma. Iz skrovišta iskopanog u obali ili sagrađenog od granja i stabala sa izlazom ispod površine vode, izlazi uglavnom preko noći. Veoma je oprezna i plašnjiva životinja. Na tlu je spor i trom, pa najveći deo života provede u vodi. Odlično pliva i roni. Živi sam ili u manjim grupama.
U toku leta okoti najčešće tri mladunca.
Hrani se isključivo biljnom hranom, lišćem i korom stabala.
Živi uz mirne vode, rečne rukavce i jezera sa obalama obraslim listopadnom šumom i grmljem. Živi u istočnoj Evropi, Rusiji i Kanadi. Ponovo je naseljen u Skandinaviji i Francuskoj. Zbog cenjenog krzna gotovo je istrebljen.
Izvor: Vikipedija (http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D0%B0%D0%B1%D0%B0%D1%80)
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Beaver_pho34.jpg)
Evropski dabar
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/88/Beaver_Yearling_Grooming_Alhambra_Creek_2008.jpg/1920px-Beaver_Yearling_Grooming_Alhambra_Creek_2008.jpg)
Kanadski (Američki) dabar
Naselili su ga i na Zasavici kod Macvanske Mitrovice.
http://zasavica.org.rs/index.php?lg=sr&str=dabar.php (http://zasavica.org.rs/index.php?lg=sr&str=dabar.php)
I uspešno se razmnožava!
Evo fotografije člana foruma Ljubim Dunav sa 1393 km Dunava.
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi46.tinypic.com%2Fb96gxu.jpg&hash=a1c1f957fe93f8d5629fd9ce25767934e5c3ff4c)
a onda opet odstrel? :question:
Sto bi neko lovio dabra :eek:
Zbog krzna. :grin:
Presimpaticna zivotinja..nadam se da ce osptati i kod nas.. :takoje:
Citat: pikeman poslato 22 Oktobar 2010, 23:55:56
Zbog krzna. :grin:
E jbg kad ima i toga jos :veryangry: izgleda da je vreme da nesto pocne nas da lovi :grin:
Ulovit cemo mi sebe sami...
Velika stetocina i nista vise!Pikeman jel znas koja je razlika izmedju Evropskog i Americkog dabra??
Ne znam? :question:
Koliko sam ja uspeo da iskopam Amerikanac je nesto manji od ovog naseg sa manjom okruglijom glavom,kracom i sirom njuskom nego nas,rep mu je malo vise ovalan ima deblje i duze podkrzno itd...
Nisam ih video, ali ostavljaju tragove .... srušili su par vrba kod nas... na ostrvu...
Evo jedne sveze od pre par dana. Uz Dunav, Bec, Austrija.
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi51.tinypic.com%2F1hpe20.jpg&hash=a8ea8c43c6d8acfaed6eb236b61e229490148ad8)
Inace jedan od glavni razloga koji su me vezali za ovaj, inace ribom neproduktivan deo Dunava, su bili i dabrovi.
U pocetku sam bio odusevljen njima, da bi se kasnije, nezavisno od toga sto srusise sve zivo, moja osecanja "promenila" :no:
Naime, jedini period koji pruza ozbiljnije sanse za ulov je noc, sto se poklapa sa najvecom aktivnoscu dabrova.
Dajte neke nove fotografije.
Evo i malo drugačije boje krzna ovog lepotana smiley033
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi51.tinypic.com%2Fhvyofk.jpg&hash=e11c1da5d9788e48922c9f2a9f165410503605c5)
Bilo je juče kod nas na tv-u da ih ima u kopačkom ritu, kao da su ih prije pustili iz zoo vrta ili odakle već i da su se prilagodili i razmnožavaju se itd itd.
Sad jel koristan ili štetočina nemam pojma ali bilo bi mi ga drago vidit na ribolovu, bez obzira na ribu, jedino da mi po noći ne sruši stablo na šator :lol:
Citat: zex.raseta poslato 21 April 2011, 11:59:17
Evo i malo drugačije boje krzna ovog lepotana smiley033
http://i51.tinypic.com/hvyofk.jpg (http://i51.tinypic.com/hvyofk.jpg)
Ovo mi na vidru lici,nisam siguran da dabar zna ledjni stil plivanja:-)
Samo za visprene kolege
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi51.tinypic.com%2Fjsh7hk.jpg&hash=720b41f7c71cc5a88980f0f4145632ebfd22a3af)
Pogled sa gornje strane
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi56.tinypic.com%2F23ud2eq.jpg&hash=1f5c81c8999014c50f28deae9766ac33eaf708be)
Pogled nizvodno od brane
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi55.tinypic.com%2Fxpo7j4.jpg&hash=4dcf06ee3925600fbab88c4a86bdf680e8bd0bed)
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi52.tinypic.com%2F54hg8.jpg&hash=82d695104c39a3e0a3411360d2c5fef96de02cfe)
I jedna sa kvazi-pecarosem, radi utiska o velicini brane :takoje:
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi55.tinypic.com%2Fxbd7gz.jpg&hash=a6138b1380867c3f4d7adde8a888d619fb279a37)
Ova za kraj i ako nema veze sa dabrom, osim sto je smanjio nivo recice :lol:
(https://vukovisadunava.com/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi53.tinypic.com%2F245y5c9.jpg&hash=31ae1a1f5830e9a97f8cfdab2d5c1eaa80e52598)
Hvala na saradnji i toleranciji zbog ovolike gomile smiley033
Pozdrav od beckih dabrova :bye:
Ovo kao da je Tasmanijski djavo prosao kroz sumu :eek:
smiley033 vidio sam dabra u Dunavcu Tanja u Dalju, pri izlasku prije spornja.Smedje boje sa sirokim repom a vidjo sam i vidre takodjer. :ok:
http://www.youtube.com/watch?v=iVzdtMfAFzA# (http://www.youtube.com/watch?v=iVzdtMfAFzA#)
Video sam i ja na tisi uzvodno prema mosorinu drvece karakteristicno oglodjeno...
Ja sam na Tisi kod Kanjiže prošlog proleća imao sreću i da snimim jednog! Prošao je na par metara od mene...
Sinoć bacao voblera 200-tinjak metara od kuće,dakle u gradu. Prvo bećar pliva dva metra od mene na vodi hladan kao špricer. Kada lupim varalicom po vodi on kao malo ubrza ali opet je tu pod nogama. Ostavim ja torbu na obali da ju ne vučem sa sobom i odem malo nizvodno. Vraćam se nazad da promjenim varalicu kad majstor kraj moje torbe grize neku granu pa ti ajde zamjeni varalicu,normalno da sam zaključio da mi je i ova koju sam bacao pola sata sasvim dobra :lol:. Do sada sam ga viđao samo iz čamca pa ne mogu zaključiti koliki je on u svoj svojoj veličini kad mu vidim samo glavu kako viri iz vode,može čovijek samo nagađati. Ljudi moji pa to je neman,tumbasto,nabijeno,gadno za vidjeti a što je najveći štos to se ništa ne boji za razliku od mene :lol:. Veličine ko prase ili neki buldog,ma zlo za vidjeti. Otišao dabar a i ja za njim,otkud znam da nije otišao po ekipu.
https://www.youtube.com/watch?v=Dqzw9Ugjd2Y
Evo jednog kod nas
(https://i.postimg.cc/zGWhWhZQ/20190811-053355.jpg) (https://postimg.cc/LJ9hFnsk)
Prodje 16 godina kako su ponovo naselili dabra u Srbiju i cinjenica je da se on rapidno siri. Ne znam za slučaj bilo koje druge vrste sem šakala i smrdibuba da se šire brže nego dabar kod nas. Podneblje mu očigledno odgovara, a širi se veoma brzo svim vodama koje su povezane sa Dunavom.
Ne znam iz kog razloga je nestao sa ovih prostora, verujem zbog krzna pa je izlovljen, ali da se prenamnožio, činjenica je. Ovde u donjem delu Tise, bliže ušću u Dunav, ima ih gomila. Pored divlje loze koja nekontrolisano džiklja i svojom težinom obara mnogo drveća, i ovi golemi pacovi oboriše puno drveća uz samu vodu. Na nekim potezima to je pravi lom šta napraviše. A o korenju da ne pričam ... ako je iole ogoljeno, oglabaše ga dok si rek'o keks :smiley: Sve nešto imam utisak da ćemo sa njima proći slično kao sa cverglanima, tolstolobicima i ostalim alohtonim vrstama koje naselismo pa sad oči izbijamo nemajući rešenje za probleme sa istima. Moraćemo da naselimo i neke grizlije da im regulišu broj, pa onda neke Amere da regulišu broj grizlija , pa onda nešto da reguliše broj Amera ... :rolleyes:
Jedu se, delikates je meso :bye:
Pored krzna to je bio razlog za njihovo nestajanje sa ovih prostora. Ali sad to već nije više ugrožena vrsta i došao je i do DTD kanala gde obara stabla uveliko, a od Dunava je bar 50km.
I dabar naso da nas zeza.Ma ako je tako kao sto kaze kolega iznad verovatno ce opet poceti da ga love.
Mada ste me naterali da citam malo o njima i pise da su korisne zivotinje u prirodi.
Besplatno im prave mesta za pecati štuku i druge ribe, a oni se bune. :lol:
Реално све животиње у природи су корисније од човека. :takoje:
Ако сте жељни меса од дабра онда дАбро. :smiley:
Nemam ništa protiv dabrova i vidri, već samo protiv kormorana u ogromnim jatima.
Dabra ( mladog ) i vidru će sačekati već nešto uz obalu, šakal npr.
A kormorana nema šta da napadne, bjelorepan se ribom hrani a zlatnog orla nažalost nema.
Najvećih somova ( koji bi ih jeli u vodi ) takođe, skoro da nema..
Znači ako ih ostaviš na miru bez problema će se prenamnožiti do besmisla.
Sem toga dabar je koristan jer preferira između ostalog i topolu, a koju su domaći genijalci svuda sadili.
CitatBeavers have a definite preference for the trees they like to eat. Preferred tree species include alder, aspen, apple, birch, cherry, cottonwood, poplar and willow. Aspen/poplar and cottonwood are their favorite. If the supply of their preferred trees is low they will harvest oaks and some maples.
Ово је тема о дабру Глосе. :takoje:
Једино да га дресирамо да напада корморане, рибокрадице и загађиваче.
Није лоше да преведеш те цитате са страних форума и сајтова на матерњи језик.
(https://i.postimg.cc/rmPG684j/IMG-20201212-115143.jpg) (https://postimg.cc/LYjgLFNg)
(https://i.postimg.cc/ZKgQPSDr/IMG-20201212-115155.jpg) (https://postimg.cc/zVCp59NB)
(https://i.postimg.cc/hP7sB7pd/IMG-20201212-115539.jpg) (https://postimg.cc/1fsw04xm)
(https://i.postimg.cc/Th8rwCCW/IMG-20201212-115600.jpg) (https://postimg.cc/Pv4LVzGt)
(https://i.postimg.cc/T15VfZq6/IMG-20201212-115604.jpg) (https://postimg.cc/p5xhBc6G)
(https://i.postimg.cc/66PcghLK/IMG-20201212-115612.jpg) (https://postimg.cc/K4ntgBHp)
Meni su oni zanimljivi jako ali realno se šire velikom brzinom i zaista ih već ima mnogo. Verovatno će doći vreme kad će morati da se redukuju malo tj da se drže u nekom optimalnom broju što je izuzetno važno ma koliko surovo zvučalo. Čitao sam skoro da i u Hrvatskoj su isto u velikoj expanziji i da već prave poprilično štete. Trenutno su invazivna vrsta bez prirodnog neprijatelja i od značaja za njihov opstanak je bitana njihova regulacija i držanje na optimalnom broju. Zbog samog zdravlja populacije je to jako bitno, a populacija je krenula od par puštenih primeraka i sad je velika verovatnoća da se pare u srodstvu, a to je već malo kritično. Ne treba ih uništiti šteta bi bilo ali ih treba držati u nekom razumnom broju....mada regulisaće se to verovatno u bliskoj budućnosti.
Dabrovi se zaista brzo sire. Kao sto je Zoki napisao, na donjem toku Tise pa do usca ih ima toliko, da je malte ne nemoguce proci tim delom a ne videti dabra...
Pre par dana sam gledao prilog iz Macve, gde je populacija dabrova eksplodirala...
Di dabar i vidra proplivavaju mreža nema šanse.
Dabar je pokida a vidra ulov uzima.
Citat: no names poslato 26 Decembar 2020, 11:00:40
Čitao sam skoro da i u Hrvatskoj su isto u velikoj expanziji i da već prave poprilično štete. Trenutno su invazivna vrsta bez prirodnog neprijatelja.... treba držati u nekom razumnom broju....mada regulisaće se to verovatno u bliskoj budućnosti.
Da...ovdje kod mene na SZ Hrvatske jako dobro su se "snašli" na području uz rijeku Dravu. Viđeni su u onim dijelovima vodotoka gdje se čovjek nebi nadao da bi dolazili. Recimo, odvodni kanal HE Varaždin gdje je voda dublja a protok dosta jak. Zabilježene su i velike štete na drveću. Od nekada velikih poplavnih nizinskih šuma ostale su tek male eklave. Jedna takva je i Dravska park šuma u zoni grada Varaždina.
Na udaru dabrovih zuba mogle bi se naći i velike "bijele topole"(Populus alba). To je autohtona i nekada bila preovladavajuća higrofitna vrsta a sada su rijetkost.
https://www.youtube.com/watch?v=G7dTQlLn2p4 (https://www.youtube.com/watch?v=G7dTQlLn2p4)
https://www.youtube.com/watch?v=C1SQTZtipN0
Da malo osvežim temu i iznesem jedno zapažanje.
Naime, plovio sam danas Tisom baš blizu obale, osmatrao malo teren ne bih li zapazio neko novo i iole pristupačno mesto za predstojeću sezonu. Ima takvih mesta na obali još uvek, mada kada krene ona divlja loza ništa se od nje više neće videti sa vode. I, u tom razgledanju, zapazim dosta veliki broj velikih stabala vrbe i topole na samoj obali koja su gotovo potpuno presečena, tj, oglodana. Na prvom jačem vetru to će se srušiti, a sasušiće se sigurno. A i već srušenih ima gomila. Taj neko ko je vratio te džinovske paRcove, a nije regulisao način kontrole njihove brojnosti, bilo lovom ili prorodnim neprijateljima, napravio nam je baš medveđu uslugu. Napraviše haos po obali. A uzimajući u obzir da se množe baš kao paRcovi, uskoro ćemo imati problem kao i sa kormoranima, samo drugačijeg oblika štetnog delovanja.
Ima oborenih i oglodanih stabala i na Kolubari . Sve ih je više. Njihovu brojnost više niko ne može da prati i kontroliše, ima ih svuda .
Mislim da ih za sada nema previše i nadam se da će sama priroda regulisati njihovu brojnost.
hoće bit će ih sve više i više .....
Neka njega, ima on svoju ulogu. Na Dunavu sada niska voda a smudj treba da se mresti. Jedini materijal za gnezdo, vrbinu bradu, mu je obezbedio dabar koji je porokao vrbe uz obalu. Ono sto je covek narusio svojim mesanjem u prirodu, dabar popravio. Samo neka glodje.
Meni se to nimalo ne sviđa i mislim da to nije trebalo da se radi. Po Vojvodini ima jako malo stabala uz vodu i samo nam još on treba da to poruši. Vraćati dabra u totalno izmenjen ekosistem po meni nema smisla. Pre 200 i više godina kada je Vojvodina bila jedna velika močvara puna šuma - tu mu je verovatno bilo mesto ali sada to zaista nema smisla. I mislim da će to vreme i pokazati.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Са овим се слажем у потпуности. Није ово више станиште за дабра, бар док овај двоножни не престане да пустоши шуме.
Послато са SM-A325F помоћу Тапатока
Ima jedna jako interesantna teorija o ključnim vrstama. To su vrste koje imaju disproporcijano veliki efekat na ekosistem u odnosu na svoju brojnost. Najčuveniji primer su vukovi u Jelovston nacionalnom parku, gnu antilope u Sergentiju, morske vidre na Pacifičkoj obali SAD, bas u amerčkim vodama i sl. I dabar u nekim ekosistemima se smatra ključnom vrstom. Ja bih ga ostavio par godina da vidimo kakav će efekat biti. Lako se krupna vrsta istrebi ako zatreba.
P.S. Postoji i sjajna emisija Serengeti efekat na nekom od dokumentarnih kanala koja detaljno prikazuje efekat ključne vrste
https://en.wikipedia.org/wiki/Keystone_species
Вук је помогао парку Јелоустон да се опорави тако што је смањио јеленску популацију и готово их стално држао у покрету, онемогућавао их је да праве штету. Ти случајеви не могу да се пореде, Саша је лепо написао да је Војводина била шума и мочвара, а сада где се има шуме човек експлоатише. Да се разумемо лично бих волео да видим овде даброве, али на жалост ми смо им омогућили да буду вишак на свом природном станишту
Послато са SM-A325F помоћу Тапатока
Opasan drvoseča. :rolleyes:
(https://i.postimg.cc/4X1xhSC1/Dabar.jpg)
Evo kako mu izgleda kuća.
(https://i.postimg.cc/JR8h0WFn/Dabar.jpg)
Evo sad pustili i bizone na Frušku Goru. Stvarno nisu normalni. Kad siđu dole niže i krenu da brste po poljima biće kuku lele, ko ih ovde dovede. Stvarno poludeo svet načisto.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Samo da ne poribljavaju piranama...
Nisu samo predatori ključne vrste. Gnu je najbolji primer gdeje porast populacije sa 200.000 na skoro 1.500.000 jediniki totalno preobrazio (tj povratio u prvobitno stanje) ceo Serengeti. Zbog intenzivne ispaše požari su postali jako retki, što je dovelo do pojave retke šume. Ta retka šuma je privukla još više životinja ptice zbog hrahe i mesta za gnezdo, životinje koje se hrane lišćem drveća (slonovi, žirafe itd),povećala broj predatora itd. Sistem je došao u ravnotežu i broj gnu antilopa se ustalio na oko 1.200.000. Inače delovi Seregentija se koriste za ispašu domaće stoke a deo se obrađuje.
Dabrovi već duže naseljavaju Zasavicu pa nisu uništili ekosistem
P.S. Evropski bizon je šumska vrsta i retko izlazi u polja. Naseljavaju ga gde god mogu po Evropi i već postoje populacije u većini država.
P.S.S. Jako interesantan eksperiment
https://en.wikipedia.org/wiki/Pleistocene_Park
Situacija sa gnuom koju opisuješ se desila u ekosistemu gde već imaš tu vrstu milenijumima, u ekosistemu dakle sasvim podobnom za njen život i gde dolazi samo do povećanja njene brojnosti. Mi ovde imamo situaciju da se vraćaju vrste koji tu nema već stotinama a možda i hiljadu ili više godina, u ekosistem koji je u međuvremenu totalno izmenjen i preobražen u nešto potpuno drugo.
Šta je sledeće, da vratimo i tigrove jer su i oni hodali ovuda pre nekoliko milenijuma? Karikiram ali nadam se da shvatate poentu?
Sent from my iPhone using Tapatalk
Само бих још додао да већ дужи низ година имамо инвазивног дабровог еквивалента званог нутрија, који се овде и више него одомаћио. Само треба да га научимо да руши стабла. Иначе све друге квалитете већ има
Послато са SM-A325F помоћу Тапатока
pise u textu na 021.rs, bizoni su nestali sa fruske gore pre 200 god...
Dabar je nestao iz Gornjeg podunavlja krajem 19. veka, znaci pre nekih 100-150 godina, nije to bilo bas tako davno. Mislim da je covek daleko stetniji sa ekosistem od dabra. Iskrci covek par hektara sume uz reke, kanale i jezera da prosiri oranicu (koji, by the way, prska otrovima koji se slivaju u te iste vode), a onda nam smeta dabar koji porusi par stabala i tako napravi dobro staniste za zivotinje (za one koje jos uvek nismo uspeli da istrebimo). E jeste taj dabar stetocina, aj' da ih opet sve porokamo, sto mu dabrova...
Koliko se moze pronaci informacija, poslednji Evropski divlji bizoni su ubijeni pre tacno 100 godina u sumama izmedju Belorusije i Poljske, kakve stotine i hiljade godina. Bili su rasprostranjeni sirom Evrope, bilo ih je i kod nas. Primerci iz zatocenistva su razmnozeni i uspesno uneseni u prirodna stanista u 7-8 Evropskih zemalja. Ima ih i u Rumuniji i Slovackoj, u Rumuniji na 3 lokacije. U toku je repopulisanje mnogih drugih nestalih ali autohtonih vrsta i to je jako lepa prica.
Kod nas je u toku sredjivanje papira za unosenje bizona na Staru Planinu i Frusku Goru. Moje licno, doduse nebitno i amatersko misljenje je da ce time da se poveca biodiverzitet tih podrucja, djubrenje livada i suma, kontrola i poboljsanje divljih pasnjaka, vracanje prirodi ono sto je uzeto od nje.
Recimo, bujnost i plodnost Kanadskih kisnih suma jednim delom zavisi od djubrenja ostacima lososa koje medvedi iznose u sumu iz reka u hiljadama tona. To je i hrana za mnoge druge sitne vrste zivotinja. Poboljsavaju sume i njihovim izmetom, prenosenjem bobica, kontrolom rasta livada, na mnogo drugih nacina. Nije direkto u vezi sa bizonima ali imate ideju:) A da li ce nanositi stetu usevima, ne znam. Tamo gde su uneseni neke bitne stete nema.
7 bizona su vec na fruskoj gori i trenutno su u karantinu tj privikavaju se na u slove, te ce posle biti pusteni u prirodu
Evropa je generalno uništila svoje ekosistema pa ih poslednjih godina oporavlja. U USA je situacija skroz drugačija. Npr država New Jersey (pored grada Nju Jorka). Po površini je kao Vojvodina i ima preko 9 miliona stanovnika. U njoj živi više jelena nego u Nemačkoj(oko 130.000 dok ih u Nemačkoj ima oko 110.000 a u Srbiji oko 6.000-7.000), priližan broj medveda kao u Rumuniji (oko 5.000 crnih medveda u NJ u Rumuniji oko 6.000 mrkih u Srbiji oko 300) i imaju veliku populaciju dabrova koje je dozvoljeno hvatati zamkama. Što se mene tiče i dabar i bizon su i više nego dobrodošli u naše okruženje jer može biti samo koristi od njih.
Nutrije su invanzivna vrsta kojoj ovde nije mesto
Dabra još nisam video na kanalu DTD ali radi punom parom.
Prošle godine smo videli jedno oboreno stablo a sada,"mnogo".
(https://i.ibb.co/6FQcqTs/viber-slika-2024-02-25-18-15-50-995.jpg) (https://ibb.co/SBSDZMv)
(https://i.ibb.co/3WGSX12/viber-slika-2024-02-25-18-16-07-237.jpg) (https://ibb.co/J20rLnV)