Težina varaličarskih štapova

Započeo orka, 13 Februar 2014, 19:31:12

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

srdjanpn

Pa valjda i taj veci konus nosi neku dodatnu tezinu blanka.

ibanezi

Pa naravno zato i smatram kew-pike lakim stapom za svoju snagu,laksim od svih supermodernih danasnjih te snage.

srdjanpn

Ma kakvi super moderni,vrhunski blankovi ne prelaze 100eu,oprema vrhunska isto toliko,u serijskoj proizvodnji to je mnogo jeftinije,na jednu nalepnicu te zavrnu 200-300eu.I opet niko ne moze da napravi Kewa od pre 20-30god.

ibanezi

Nece Srdjane ni kewa ni neke druge-ne isplati se.Kad kupis takav stap prestajes da budes musterija doveka.
Mozda nije ni ribo industrija sama kriva.U avio,raketnoj industriji,grdjevinarstvu,stalno se ide na povecanje modula,ali ne u cilju smanjenja tezine[ako se smanji tezina-broj karb vlakana gubi se na snazi],nego da se sto vise smanji povrsina koja pravi otpor-manja povrsina-manji otpor vazduha.Riboindustrija jednostavno dobija restlove koji preostanu,i ne moze da dobije po svojoj narudzbi nista drugacije.Osudjena je da uzima ono sto ima na trzistu.Sto je karbon savremenije moduliran,skuplji je,a oni moraju da ga upotrebe,pa ga i oni skuplje prodaju.Svi stapovi danas su od hm karbona manje ili vece granulacije,jer karbon niskog modula se vise ne moze ni nabaviti.Karbon idealno-visokog modula od koga su nasi stapovi je upravo bio najsavremeniji tih godina i zato su nase motke bile jako skupe.Ovaj danasnji po meni premodulirani,nije idealan,ali mora da se iskoristi-proda za skupe novce-e tu odradjuje marketing,a ribolovci kupuju kao ostrije-sto jedino malo i jesu, lakse a jace,jer su retki oni koji uporedjuju podatke za nove sa podacima starih stapova.

srdjanpn

Mislis.Pa pre bih kupio Kewa za 300eu nego Lamiglasa sa fujisic i portugalskom plutom na kome pise Made in Japan.Sta je tu japansko.
Da se razumemo dobar stap ne moze da bude jeftin.Koliko im je realna cena sada to je druga tema,ali super lak,ostar,brz,krut kako god,i extra jak to nema.
Tendencija je pecanja sto kracim stapovima,sto laksim,brzim,lako je napraviti takav stap na 6-7ft napravi ga na 3m 50-100 za soma,mladicu.Nema.Jos se vucu stari Sportexi,Coramidi itd.

slob

Ako bi prihvatili vaše stavove o savremenim materijalima, bilo bi fer da odmah pošaljemo mail Novaku Đokoviću, da mu otvorimo oči, da čovek progleda i da batali svoj najnoviji reket od Grafena. Da se vrati na one kojima je mlatio Boban Živojinović. Jer činjenica je da od kako je prešao na grafen izgubio je poziciju No 1.
Naravno, šala ali .......

Tema je: težina i njen odnos sa ostalim upotrebnim parametrima kao i parametrima kvaliteta.
Ako nismo u stanju teoretski da analiziramo činjenice, onda treba uzeti primere iz prakse.

Evo, Ibanezi postavlja za upoređenje štap Abu Suweran, 15-40gr , 3m,   težak 200gr, (da ne cepidlačimo sa 2gr), proizvodnja 1996g, cena 500 dm (ako se ne varam).

Neka mu neko od kolega suprotstavi neke od štapova proizvedenih  2013g. sa istim parametrima.

Hte bih usput da napomenem još nešto. Jedan od parametara  koji se redovno spominje je i balans štapa (bez dodatih balans tereta).
Dva štapa mogu da imaje sve ostale parametre potpuno iste, pa i težinu, ali da se razlikuju u balansu. Ovo pokazuje da ista ukupna težina nije na isti način raspoređena duž štapa. Pa štap više ili manje "vuče napred". Da bi balans lošijeg štapa doveli na istu meru moramo da mu dodamo balans teg a to sada uvećava  realnu težinu takvog štapa.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

srdjanpn

Ajd kad nece niko drugi da te prati ja cu(jos malo).kako dva ista stapa razlicitog balansa,sta je rasporedjeno.gde si to procitao.
Kvalitetan stap je kvalitetan stap.Ibanezijev je star 30god bas zato,zato je kostao 500dm.3m 15-40 200gr.Uporedi ga sa danasnjim recimo Lesatom iste duzine,TB,slicne cene.Jel Lesat tezak 100-150gr, nije.Zasto.Polomice se.Nemozes do beskonacnosti stanjivati zidove zarad lakoce stapa.Takav izlet su imali sa Blackstreamom i obrukali se.Nestvarno lagan,krut,prekrut,zato je pucao na svim mestima.Cak i drsci.Vise se ne proizvodi.
Sa kratkim stapovima male TB mozes i da izvodis eksperimente,ali 3m 50-80-100gr to je brate bila i ostace motka od 250gr minimum.
Djokovic je na prvo mesto dosao "Sportexom" a izgubio ga grafenom.Sad ti je valjda sve jasno.
Rdjavom k,,,, svaka dlaka smeta.

slob

Što se tiče balansa, pročitao sam u fizici, kod objašnjenja šta je to poluga.
Primer: imaš dva potpuno izbalansirana štapa od 3m teška 200 gr. Jednom štapu zalepi teg od 20gr na vrh a drugom isti tert neposredno iznad ručke (da ne kažem na end kapu). Oba štapa su sada isto teška 220gr ali onaj prvi sa teškim vrhom odvaljuje ruku.
U praksi to nije baš tako skoncentrisano na samom vrhu već što je mase  više pri vrhu to on više vuče napred.

Apsolutno prihvatam argumente kod upoređivanja težine i ostalih parametara. Molio bih te zato, ako raspolažeš, sa konkretnim podacima kakve je dao ibanezi za Suweran, da ih daš za štapove koje si spomenuo kako bi direktno mogli da se uporede.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

orka

Cinjenica je da velika vecina varalicara danas peca sa kracim stapovima..od 2.3m-2.8m..,zasto? ,pa najvise zbog tezine i debalansa duzih stapova,iliti trometrasa koji su se nekada vise koristili i bili veoma popularni..Ja dugo pecam sa stapom duzine 2.74m a sada prelazim na jos krace..2.62m.,jos su laksi,i boljeg balansa,i naravno udobniji za koriscenje..,lakoca i kvalitet stapa kostala je nekada,a kosta i danas..Svi proizvodjaci se takmice ko ce da napravi laksi i pouzdaniji stap,jer se to trazi..
Bukvalno je ovako..tezak stap=jeftin ili relativno jeftin.,lagan stap=skup ili relativno skup stap..


slob

Potpuno se slažem sa tvojim konstatacijama.  Standardno pecam sa 270 ali se sve češće hvatam za kraće štapove, pa čak i 190. Radio sa sam više  puta i sa 330 pa nisam baš bio oduševljen prednostima. Važno je da su nam poznate prednosti dužih štapova, pa ako uslovi zahtevaju, bolju kontrolu, zamaranje i dobačaj onda moramo da istrpimo bol u leđima i ruci. A inače i ne moramo baš svaku ribu da upecamo. Najvažnije je ugodno provesti vreme na vodi. 
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

ibanezi

Da ispravim-suveren je iz 2001e,ne iz 96e[SP-kew je iz96]-ovako 3m 15-40gr-tezak 198gr,tacka balansa praznog stapa[bez masinice]je na 82cm od donjeg kraja stapa ili na 26 cm od gornjeg kraja haltera.
prilazem u ogled jos jednu ''starudiju''u svom posedu ZeBCCO HYPERCAST 3m 30-60gr iz 1994e, placen 220dm tezak 223gr,sa sve masivnih 7+1 provodnika,na teskim starim ramovima.tacka balansa praznog stapa je na 74cm od kraja donjeg dela ili na 23cm od gornjeg kraja haltera-zato je to stap koji za koji nikad nisam mogao naci zamenu.vrlo vazan parametarje tacka balansa od kraja stapa.moze se naci jos neki sa tackom balansa od gornjeg kraja haltera ,ali sa ovako kratkom drskom-tesko-ja nisam uspeo nikad.Evo koliko je bolje balansiran od duplo skupljeg,nesto slabijeg i osetno lakseg Suverena,koji videcete ako i drugi priloze rezultate uopste nije lose balansiran.
Orka tacka balansa na bushwhackeru 2,58 20-60 je na 72cm od kraja donjeg dela.2cm krace od 42cm duzeg hypercasta,a na 28 cm od kraja gornjeg dela haltera-zbog malog kraka poluge i male ukupne tezine ne zamara,ali brojke kazu uzasan debalans-da je 3m ne bi se mogao drzati .Zato se i ne prave duzi od 8,6'.-kao i mnogi drugi savremeni stapovi.Sva 3 stapa posedujem i ovog trenutka posle procitanih postova sam izvrsio merenje.

damjan

To  znači da je materijal nižeg modula žilaviji materijal. Sve ostale stvari su jednake, a blank konstruisan od grafita manjeg modula će biti teži. Takođe će biti manja krtost za istu snagu. Biće potrebno više materijala manjeg Modula elastičnosti da dobijete istu snagu blanka i zato će zidovi blanka biti deblji. Nasuprot tome, kad je modul elastičnosti kompozita veći, manje materijala može biti korišćeno da se dobije data količina krutosti ili snage. To rezultira tanjim zidovima i stoga smanjenom težinom. Međutim, manja žilavost i tanji zidovi takođe znači da će blank biti krtiji.
Treba napomenuti da u koliko je blank krt to će imati u velikoj meri uticaj na  dizajn blanka. Na primer, materijal visokog modula elastičnosti može da se koristi, ali smanjenje prečnika blanka rezultiraće  primenom  više slojeva materijala, koji se koriste da bi dobili željeni rezultat snage i sa nešto više težine nego blank koji je isto tako izdržljiv a izgrađen od materijala nižeg Modula elastičnosti koji je većeg prečnika ali tanjih zidova. (Ako dva blanka imaju istu debljinu zida onaj sa većim prečnikom će biti čvršći i imaće veću snagu).
Međutim, pošto su spoljni slojevi materijala pod većim naponom i naprezanjem, kada je blank savijen, ovaj pristup ima svoje granice. Ako su  zidovi blanka sve deblji i deblji, brzo bi dostigli tačku gde unutrašnji slojevi više ne čine mnogo za snagu blanka, ali zato blank dobija na  težini.


Prekopirano odavde: http://vukovisadunava.com/stapovi/karakteristike-blankova/

ibanezi

Damjane sve jhe tako,da bi se dobila idealna proporcija snage,tezine,ostrine,treba staviti idealnu kolicinu materijala u idealno proracunat konus,sa idealnom debljinom zidova.Ono sto se ne slazem sa tim prepisom,ili tobom.Zasto mislis da u debljem zidu ima vise materijala i da je tezi?Ista podrazumevas pod materijal?Karbonska vlakna?Ili sve?Ja tvrdim da u tanjem zidu moze da bude vise karbonskih vlakana nego u debljem.Ako komadic karbona nizeg mod el.uvelicas xxxxxx puta-videces materijal pun supljina-kao skolski sundjer.Karbon visokog modula ce imati sitne jedva vidljive rupice,ako uvelicas za isto puta.Teoretski ce karbon nizeg modula biti tezi ako imaju potpuno isti broj karbonskih vlakana za tezinu vazduha u tim mikro rupama i gram 2 smole.ALI karbon niskog modula se i ne upotrebljava za stapove vec odavno.Svi kvalitetni stapovi od pre 15-20god su od hm karbona,doduse nesto nizeg modula el,od najsavremenijeg koji se danas upotrebljava.Oni su vec tanjih zidova i po meni u idealnoj proporciji.Nisu njihovi zidovi mnogo deblji od danasnjih.Bojim se da kolicina karbonskih vlakana u najnovijim stapovima prevazilazi onu tezinu ''vazduha u samo malo debljim zidovima i da su danasnji stapovi da bi koliko toliko eliminisali rizik od lomljenja zbog krtosti u stvari tezi.Da nesto veci konus starijim daje potrebnu snagu koja ih po tom parametru izjednacava sa novim.Tema je tezina,o performansama u drugim temama.jos niko na konkretnom primeru da me ubedi da su novi laksi od starijih i da je tehnologija po tom pitanju napredovala.Usput najteze je najskuplje-tako kaze Shimano.Idite na temu ''novi katalozi''i nadjite link Shimano.Najskuplji lesath je na 3m i 20-50gr i 50-100 Tezi od svoje duplo jeftinije brace-Antaresa i Speedmastera pri istim duzinama i tb.Ali sa perjanicom se ne za.ebava nego se za svaki slucaj strpa jos malo materijala koji se skupo naplati kroz parolu -jako.tesko-mora biti skupo.Pa ako je tehnologija napredovala valjda kvalitetniji materijal koji je laksi obezbedjuje potrebnu snagu-ili je lesath od nizeg modula koji je sad najskuplji-nemoguce ga je naci.Napredovala je teh.malo morgen.Lesath je tezi od obe moje starine-al to me ne cudi :lol:

slob

To  znači da je materijal nižeg modula žilaviji materijal. Sve ostale stvari su jednake, a blank konstruisan od grafita manjeg modula će biti teži. Takođe će biti manja krtost za istu snagu. Biće potrebno više materijala manjeg Modula elastičnosti da dobijete istu snagu blanka i zato će zidovi blanka biti deblji. Nasuprot tome, kad je modul elastičnosti kompozita veći, manje materijala može biti korišćeno da se dobije data količina krutosti ili snage. To rezultira tanjim zidovima i stoga smanjenom težinom. Međutim, manja žilavost i tanji zidovi takođe znači da će blank biti krtiji.

Dakle, za istu snagu, ako upotrebimo materijal nižeg modula, moraćemo da napravimo deblje zidove i štap će pri tom biti žilaviji. Ako upotrebimo viši modul, za istu snagu, biće dovoljni i tanji zidovi (jer je ovaj materijal krući) ali štap će biti krtiji.
Meni je logično da će ovaj štap biti i lakši od onoga sa debljim zidovima. Ali ako je specifična težina materijala sa većim modulom, kako ti tvrdiš  veća, onda može da se desi da je težina oba štapa ista. Naime ti tvrdiš da je materijal većeg modula isti onaj koji je bio manjeg modula pa je ispresovan, sabijen. To priznajem prvi put čujem jer sam do sada mislio  da se veći modul karbona postiže drugačijom molekularnom strukturom a ne gustinom. Ali potražiću podatke o specifičnoj težini karbona različitih modula pa ako ispadne da je materijal dvostrukog modula i dvostruke težine onda ću da prihvatim i tvoje tvrdnje.

Pokušavao sam da nađem štapove pogodne za upoređivanje ali niko izgleda više ne prvi štapove od 3 m. Sada si me uputio na "nove kataloge" pa ću opet da potražim.


"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

ibanezi

DA bas to tvrdim-karbonska vlakna se moduliraju sto znaci da se-po srpski obradjuju -ravnaju kako bi se sto cvrsce mogla sabiti-najvisi teoretski moguci modul-obradjena tako da savrseno nalezu jedan uz drugi bez ikakvih mikrosupljina.Molekularna struktura se ne sme menjati,karbon ima tri-kristalnu[dijamant]zrnastu[grafit obicne olovke]i vlaknastu nama jedinu interesantnu[samo od vlakana moze da se napravi stap].Upravo te mikro supljine izmedju kojih vlakna mogu da ''rade''obezbedjuju zilavost,a ne debljina zida.Debljina zida[kolicina materijala] daje snagu.I stari nezni tankozidi musicarci manje aftma-e od tada jedinog poznatog-karbona niskog modula elasticnosti bez obzira na svoju neznost bili su zilavi-mogao si ih malte ne vezati u cvor pre nego sto puknu.Da su bili glindzavi-jesu.Nadam se da razumes sta sam hteo reci.

Teme sličnog naslova (10)