Štuka posle mresta

Započeo dushann, 28 Mart 2012, 12:42:17

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

pikeman

Aprilske štuke

Škrto aprilsko sunce polako počinje da greje, voda još hladna, vegetacije nema a štuka posle mresta još drema. Znajući sve to, izgradio sam neke svoje teorije o prolećnom lovu štuke. U prvim izlascima ne treba očekivati velike rezultate ali što vreme više odmiče, toga će biti. Koristim lakši pribor: štapove t.b. 10-30 ili 15-40g, manje mašinice (1000 ili 2500), tanje najlone ili strune debljine od 0,10-0,14mm. Obavezno koristim tanke titanijumske sajlice. Najbolji rezultati se postižu u plićim delovima vode kao što su rukavci reka, razne šljunkare, bare i kanali. Sitna riba se počinje javljati u priobalnom delu i štuka u potrazi za hranom tu i dolazi. Pošto vodena vegetacija još nije krenula, ona lakše dolazi do plena ali je zato i mi lakše prevarimo na varalice.

Posle mresta ona jedan period boluje i kasnije postaje sve aktivnija. Nije mi se slučajno dešavalo da među prvim uhvaćenim štukama budu sve mužjaci, često isparani od međusobnih napada. Baš zbog te njene usporenosti treba više puta baciti varalicu na isto mesto i ako je tu, javiće se. Naravno, treba pogoditi vreme i doba dana kada ona uzima hranu. Nebrojeno puta sam doživeo da ako nije jela pre podne, popodne (pogotovo pred smiraj dana) naplatim svoju upornost. Naravno, uz upornost moramo izvršiti pravi odabir varalica.

Leptiri daju jako dobre rezultate. Počinjemo čuvenim Mepsom: na prvom mestu Lusox, predivna varalica bez otežanja. Idealno istražuje pliće vode i uz pravilnu prezentaciju, sa mašinicom sporijeg prenosa, daje vrhunske rezultate. Trostepena pločica ima čudan i za štuku nepredvidiv rad, rotira i u propadanju. Trokraka je sakrivena u crvenoj kićanki koju štuka obožava (crvenperkin rep?). Meni se sviđa to što (kada je pre zabačaja zamočim u vodu), varalica, kao teža, ode dalje. Način rada diktiram okretanjem ručice i blagim cimanjem. Od Mepsova koristim: Aglije, Longove, Komete, Elikse, Bostere, Blek Fjuri, Vinere. Veličine biram u zavisnosti od godišnjeg doba i dubine vode. Što se tiče lovnosti bele Aglia-e trojke, moram preneti natpis koji sam, boraveći u Parizu, pročitao u Mepsovoj radnji. ,,Ova varalica je uhvatila više grabljivica nego sve varalice zajedno". Postoji dosta leptira koji se koriste na našim vodama a to su: Dam, Blue fox, Abu, Balcer, Rublex, Ondex, Celta, kao i razni modeli domaće proizvodnje. Često i sam pravim olakšane varalice a prednost je u tome što ih prilagođavam svakoj vodi.

Pored leptira koristim i razne kašikare, naravno olakšane i, za početak, manjih dimenzija. Među prvima, DAM-ov Efcet. DAM je svojevremeno napravio seriju Efceta u tanjoj i lakšoj verziji koji mi daju nezaboravne trenutke na vodi. Mogu se lagano vući i pri tom imaju čudno lelujanje koje iritira štuku. Rade se u gramaži od 8, 11, i 13 grama. Koristim i kašike drugih proizvodjača: Abu, Balcer, Kormoran, Profi blinker, Rapala, razne američke, domaći FD i ruske o kojima se malo zna. Moram izdvojiti mog aduta ,,Espo s spinera", koji stvara neobičnu vibraciju, da ne postoji štuka koja ne kidiše na njega. U dosta slučajeva su mi štuke otpadale sa kašika. To mi je dalo ideju da primenim poznato pravilo kada se varaličari som. Stavim obavezno još jednu trokraku na gornju alkicu kašike, čime sam otpadanje ribe sveo na minimum.

Od voblera koristim površince i plitkoronce sa kojima mogu bezbedno da pretražim pliće slojeve vode: Storm, Mans, Hedon, Rapala, Rebel, Moliks, Bomber, ABU, Akua itd. Najradije koristim Rapalin ,,Skiter pop" i ,,Prop". Od Storma ,,Sabvord", od Hedona ,,Zaru", ,,Svimin" i ,,Spitnimidž", od Mansa ,,0" i ,,-1", ABU-ov ,,Terminator". Moram izdvojiti Rapalin ,,Jointed" od 9 cm u boji bandara koji mi je dao nezaboravne kontakte sa štukom. Ništa za njim ne zaostaje Hedonov ,,Sviminimidž". Uživam dok vučem navedene voblere jer maltene svaki napad štuke vidim na površini. Lepo je doživeti udarac na varalicu, predivan kovitlac praćen stotinama kapljica vode!

Dolaskom silikonskih varalica, otvorila se još jedna mogućnost lova štuke, bilo da se koriste sa raznim otežanjima ili olakšane, sa worm udicama. Loveći basa u Malom Staparu na razne vormove, bas assasine, slagove i ,,slovačke suknjice", saznao sam da to i štuka rado uzima. Od tada to primenjujem u plićim vodama, a i kada krene vegetacija. Jedini problem predstavlja to kada se, zbog sigurnosti, ispred njih stavi sajlica. Mnoge od njih promene rad i ne daju prave rezultate. Ali merak je merak - i ne morate koristiti sajlu, doći će neka druga štuka... Zbog ranijih odlazaka u Kucuru nabavio sam olovne glave od 2 grama. Pre par zima, sređujući pribor, našao sam ih i počeo koristiti na tvisterima i raznim šedovima. Dobro su mi se pokazale, pogotovu na terenima čistog dna. Imaju dobar rad, izgledaju prirodno, cena je pristupačna. Mislim da je izumitelj ovih varalica zadao ozbiljan udarac proizvođačima voblera a i metalnih varalica.

Autor teksta: Jovo Kojić
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 25, mart 2011.
Preuzeto sa: sportskiribolov.co.rs



mrjr

Rapala flat rap 8 ili 10 u dekoru sfc,koliko se sećam je bila dobitna kombinacija na barama i kanalima.Samo tvič ,tvič, pauza,tvič,...i tako u krug.Jedan moj kolega je na jednog fleta ulovio preko stotinak štuka,dok ga nisu skroz ogulile,a i tada je lovio.Taj vobler je šampion štukolova već godinama.





Послато са Lenovo K10a40 уз помоћ Тапатока


zoki80

Ajde da ozivimo ovu temu! Jos par dana! Jer se sprema neko i sprema kutije da u ovo zlo doba otvori sezonu?

Isa

Ne secam se da sam ikad upecao stuku u prvih 10 dana aprila, a da to nije bila Damova srebrna kasika 16-22.  Sve su iskljucivo dosle u prvih par namotaja uz samu trsku, najcesce na uvalama. Najefikasnije mi je bilo kad po padu povucem kasiku tri cetiri puta na gore da poljubi povrsinu vode pa pustim da lagano propada na zategnutoj struni, nesto poput igrarija basovskim gumama. Naravno tome kumuje i veliko poverenje u spomenute varalice, a mala minutaza kod ostalih.

Bobiska

Za mene je Damov Cet broj jedan kada pecam stuku na mirnim vodama.

Vlaja

 Kakvo je iskustvo sa meps tandemom, u rano prolece, recimo, prednja vel. 1/2, a zadnja vel. 2

Bobiska

Tandem je u principu mnogo agresivna varalica (mislim na to da stvara izuzetno velike vibracije) i kao takva naj uspesnija je kada je stuka agresivna i juri sve zivi, sto i nije cest slucaj. Po meni nije za prolece, opet sa druge strane preba probati ne moze da skodi. Svaka voda ima neke svoje zakonitosti i sama draz ribolova je u tome da ih otkrivamo. Moram da priznam i to da tandem retko bacam.

Vlaja

  Ma zato sam i mislio, upravu zbog te jake vibracije, uvezane dve leptiraste, da je malo razbudi, da je malo kako bih rekao, razdrma. Mislim se da nije i suvise jaka, pa samim tim i da je odbojna?  A meni delije atraktivno skroz!  Probacu ....,  samo da je ne razvijam tom atraktivnoscu!

Bobiska

Ti bacaj u pocetku nesto neutralno pa ako se nejavlja postepeno ovecavaj vibraciju. Ili kreni obrnuto, zapravo nikada se nezna sta ce upaliti tog dana.

pikeman

Varaličarenje štuke posle lovostaja

Štuka je savršen predator, eksplozivan i veoma brz na malim rastojanjima, zahvaljujući čemu plen na koji jurne iz zasede nema gotovo nikakvu šansu da se izmigolji. Da izmakne oštrim zubima koji su zakrivljeni tako da sa njih nema spadanja...

Velike nagle promene, kao sada ovih dana, kada se osećamo kao da smo opet ugazili u tešku jesen, pogoduju krupnoj štuki koja voli itekako dobro da se aktivira na nekim pozicijama. Da bi dobacili na ,,top" mesto ne treba se libiti i ugaziti što više da bi hici bili što dalji i doneli rezultate tj. izmamili ,,mamu" iz dubine.

O količini i veličini riba koje ovaj predator može da pojede ispredaju se priče među ribolovcima širom sveta, a brojne legende prenose se s kolena na koleno. Lično iz poštovanja prema svojoj omiljenoj ribi prekidam sezonu 31. decembra, a počinjem da je lovim 1. maja. Tako radim zato što znam da mrest na većini naših voda kasni, pa oni koji požure na vodu prve nedelje aprila uglavnom love ženke koje su još pune ikre, ili male nedorasle mužjake.

Ko od ribolovaca ide na vodu sa namerom da lovi velike štuke? Većina se rukovodi istim principom - sve dok redovno hvataš štuke ne treba ništa da menjaš. Kapitalka jednom mora da naiđe. To načelo je pogrešno i razlog je zbog kojeg mnogi ribolovci nikad ne ulove očekivani trofej.

Uprkos dugom i dosta uspešnom lovu na mnogim terenima, na nekim mestima sam i redovan gost, još uvek me zbunjuju! Ne zato što nisam ulovio dovoljno štuka na tim mestima, baš naprotiv. Mada su to bile isključivo male ribe, znatno manje nego prosečne na drugim lokacijama istih voda. Pri tome, što je posebno zanimljivo, svake godine uhvatim čak nekoliko primeraka koji imaju posekotine po telu, očigledno kao posledicu napada izuzetno velikih komada. Male štuke, ubeđen sam, u životu opstaju jedino uz dosta sreće, jer bez nje nema spasa od grdosija. Upravo zato se i vraćam na ovakva mesta ponovo i ponovo, bez obzira na to što znam da ima i drugih, mnogo izdašnijih, koja pružaju znatno veće šanse za ulov solidnih primeraka. Kako sam na nekoliko takvih ,,specijalnih" mesta u poslednjih sedam, osam godina imao spadanje više kapitalnih riba i dosta praćenja, ne odustajem od namere da baš na takvoj lokaciji konačno ostvarim svoj očekivani ulov karijere. Jednu takvu lepu ribu vidite i u rukama mog drugara Mirka Sukanca, koji je inače šarandžija, ali kada mu je omiljena riba u zabrani, varaličari i ostvaruje lepe ulove. Tu ribu sam imao dva puta. Volela je velike šedove koji su na flexi glavama i montažama prirodno u vodi lelujale. Od milja sam je nazvao ,,matora Frida". Pošto sam zbog zdravstvenog stanja bio sprečen da se za koji dan nađem ponovo na vodi, a dečije bolesti tipa sebičnost, ribolovačka ljubomora i sujeta su iz moje ličnosti iskorenjeni, ja sam svom drugaru tipovao mesto i lepo sve objasnio kako i gde i na šta, i dao sam mu desetak svojih kormoran velikih šedova koje sam skraćujem i ,,friziram". On se zgranuo - pa na toj lokaciji nema ribe!? Ali dva dana kasnije, posle dva sata bacanja, na tačnoj lokaciji, ulov vidite u njegovim rukama – Frida je bila teška 9,5 kg i duža od 100 cm. Bio je srećan ulovom, a ja još više, kao da sam je ja ulovio. Ali, ne brinem, ima ta Frida još sestara...

Sigurni znaci

Ovakva mesta većina ribolovaca ne prepozna na prvi pogled i izbegava ih, jer im se čini da su to tereni na kojima se gubi vreme. Ali, na mnogim vodama postoje lokacije na kojima se hvataju samo krupni primerci. Tu, doduše, nema šanse da ubeležimo mnogo udaraca u sezoni, ali kad se štuka javi, veliki su izgledi da to bude riba koja teži preko tri kilograma.

Siguran sam da se štuke na različitim staništima različito ponašaju. Onaj ko zna da pravilno proceni mesta može značajno da poveća svoje šanse za ulov. Pa koje su to razlike ili, tačnije, šta treba primetiti da bismo pronašli mesto na kom se kriju velike ribe? Da budem potpuno iskren, ubeđen sam da nema lakog odgovora na ovo pitanje. Ja nisam pronašao ni jedno sveobuhvatno pravilo koje bi mi pomoglo da rešim problem na svakoj vodi. Ukratko, jedna lokacija je prebivalište krupnih štuka, a druga samo malih, ali da bismo na svojoj vodi otkrili koja je koja, treba uložiti dosta truda. Jedan od značajnijih faktora je dubina. Čak postoji i teorija da veće ribe borave u dubljoj vodi, dok manje zauzimaju plićak. Ima smisla, ali, štuka ništa ne radi bez dobrog razloga!

Uvek postoji objašnjenje zašto se ona hrani ili boravi u određenoj oblasti. Da bismo to saznali morali bi nekako da uđemo u njen mozak, što je svakako nemoguće. Ponašanje ove oprezne grabljivice je danas, kad je sa svih strana uznemiravaju, promenjeno. Prosto je primorana da menja prebivalište i da kruži oko izabrane lokacije. Zato kad rešite da na svojoj vodi pronađete dobro mesto, nemojte se oslanjati samo na neke (sumnjive) teorije. Posmatrajte i teren i ponašanje ulovljenih riba, kako svojih tako i ostalih ribolovaca. Mnoge grdosije se kriju na nekim ne tipičnim mestima, slabo se kreću i hrane. Često ih potpuno slučajno ulove ribolovci koji dubinski love kesegu ili deveriku i to prilikom izvla- čenja ulova. Ogromna štuka se iz zaklona zaleti i zgrabi to što joj izgleda kao prilično lak, a krupan plen. Do sad još nisam video vobler koji izgledom i radom verno oponaša deveriku od nekih 15 – 20 cm. Ako neko od domaćih majstora pravi ovakvo čudo, rado bih u svojstvu test–majstora pomogao da se takva varalica proveri i usavrši.

Posebno treba obratiti pažnju na sličnost u veličini štuke u pojedinim zonama jedne iste vode. Pri tome, naravno, imajte u vidu da ovo važi uglavnom na velikim vodenim površinama gde štuke imaju veće mogućnosti da pronađu stanište po svom ukusu. Male vode, kao što su razni kanali, na primer, pružaju daleko manje mogućnosti za to.

Stan i hrana

Šta utiče na štuku, odnosno, zbog čega ona u određenom trenutku preseli svoj dom (svoju zasedu) na neko drugo mesto? Zašto lovi hranu različito u različitim periodima života? I zašto mesto koje odgovara maloj štuki, da uspešno zaskoči svoj plen, ne odgovara velikoj?

Možda je to i stvar lovačkog instinkta, odnosno nekog dara prirode. A to je i ono što nas mami da je stalno iznova tražimo i lovimo, ali i da se vraćamo na pojedina mesta za koja znamo da kriju kapitalne ribe. I baš na njima moramo da otkrijemo gde su krupni primerci u kom momentu, upravo zbog stalnih promena, odnosno kretanja štuke. Ona je na takvo ponašanje, uostalom, prinuđena, jer mora da ide za odgovarajućom hranom. A da se štuka ne kreće, odnosno da celog života treba da ostane na jednom mestu, kako bi sklonište uhvaćene štuke za samo par dana zauzela nova, vrlo često sličnih gabarita? Ta činjenica pokazuje da ove ribe biraju ne samo potencijalni plen nego i stanište prikladno svojoj veličini.

Recept za uspeh

Ako ste ubeđeni da na nekom mestu ima krupnih štuka, posećujte ga češće i lovite na njemu u različitim delovima dana i godine. Bacajte iz svih mogućih, ali i nemogućih uglova. Proverite svaki metar i nemojte se libiti da pređete na drugu obalu kanala (reke, bare...), pa zabacite koji i sa strane koja vas, možda inicijalno i ne privuče. Baš kontra vođenje može da donese konačni rezultat, odnosno ulov krupne štuke. Za veće štuke bacajte veće varalice, a probajte i sve tehnike vođenja koje vam padnu na pamet. Ukoliko imate čamac, obavezno vertikalno varaličarite sa veštačkim mamcima koji to omogućavaju, nekad je ovo i jedina dobitna varijanta. Budite uporni i strpljivi. Izbegavajte gužvu i galamu, jer tada se kapitalke primire, pa i pomere na mesto na kome će biti manje uznemiravane, da bi se za nekoliko dana ponovo vratile na pre- đašnje, ako procene da je ,,stanje redovno". Velike štuke su veliki igrači. Jednu kapitalku ribolovac može da uhvati i slučajno, ali da bi smo došli do više trofeja moramo da dobro poznajemo protivnika, budemo uporni i u pravom trenutku ,,odigramo pravu kartu". Da li smo u tome uspeli, reći će nam ulovi.

Sreća je lepa

Mnogi iskusni ribolovci imaju neko mesto koje ih uzme pod svoje na prvi pogled. Tu se odjednom u čoveku javi iskonska strast prema pecanju. Sve je na takvoj lokaciji lepo i izazovno, a prisutan je i osećaj da je krupna riba tu negde – samo je treba potražiti. Pa, ako sreća konkretnog dana i ne bude naklonjena, pravom ribolovcu je i sama lepota vode dovoljna da ode kući zadovoljan. Zato bih i želeo da mi se na takvom mestu dogodi taj prvi ulov. Sigurno bih bio tri puta srećniji nego da mi se desi na nekoj običnoj poziciji. Mesta koja nas neodoljivo privlače i koja su nam donela veće ulove treba stalno da posećujemo, jer kao što privlače nas na neki način odgovaraju i krupnijim štukama, koje redovno zauzimaju busiju i odatle vrebaju plen. Budite ubeđeni da postoje realne šanse da neka takva udari baš vama.

Autor teksta: Tibor Mesaroš
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 14, maj 2010. godine
Preuzeto sa: sportskiribolov.co.rs


Axkontra

Хвала ти, одличан текст једном приликом се испред мене окренула се на леђа повелика риба када сам ушао у воду и  извадио је рукама била је жива и ошамужена,видео сам да је то тостолобик од 1,5 кила који је имао свуда по телу отиске малих зуба.Наћићу те слике и окачити.Нажалост врло брзо сам чуо да су лопови са воде мрежом извадили штуку од 20 кила.

Spojene poruke: 27 April 2020, 10:15:20






bugi89

Sta se desava sa stukom ove godine? Ni jednu jedinu nisam upecao na Savi posle mresta. Na 7-8 izlazaka ciljano varalicom ni jedno potezanje. Na kedere su je dobijali ali sve je to jako lose.

orka

Hladan mart, pa onda i april. Mislim da će maj da bude znatno bolji, kada temperature voda budu između 10 i 20 stepeni..
Prolećna sezona je uvek lošija od letnje - jesenje, a i štuka je postala baš retka, pogotovo krupniji komadi, 1,5kg + .

bolenbgd

Mozda se nije jos mrestila. Hladna voda, mozda kasni.

simpson_H

Sava je oko 10C vec mesec dana

Sent from my EML-L29 using Tapatalk

A good gamefish is too valuable to be caught only once"- Lee Wulff 1938.

Teme sličnog naslova (10)