Karakteristike blankova

Započeo pikeman, 16 Januar 2011, 03:02:29

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

pikeman



slob

Od pikemanovog, početnog, posta prošlo je mnogo vremena. Do sada je bio priličan broj pregleda ali ni jedan odgovor, i pored toga što je tema interesantna za diskusiju. Predpostavljam da se to dogodilo zbog toga što nije napisano na srpskom jeziku.
Pa evo napravljen je prevod.
Pročitajte, prostudirajte pa pokrenite diskusiju. Naravno, na srpskom jeziku.




Blankоvi : Karakteristike, Svojstva i Termini

Napisao: Emory Harry



Sadržaj:

1.   Uvod
2.   Modul elastičnosti
3.   Naprezanje
4.   Relativna deformacija
5.   Granica elastičnosti
6.   Zatezna čvrstoća
7.   Poređenje  Modula elastičnosti
8.   Veličine Modula elastičnosti blankova
9.   Žilavost
10. Energija istezanja
11. Obručna čvrstoća
12. Krutost
13. Efikasnost – Osetljivost
14. Rezonantna frekvencija
15. Period prigušenja
16. Kičma blanka
17. Akcija u odnosu na Konus

Zaključci / Preporuke
1.  Visoke Modul elastičnosti ipak nije uvek najbolji izbor
2.  Težina
3.   Težina donjeg dela štapa naspram težine vrha
4.   Proizvođači blankova


1. Uvod
Izbor blankova svih opcija  pri ograničenim raspoloživim informacijama, graditeljima štapova po narudžbini, može biti zastrašujući proces. Međutim, ako se edukuju bolje o karakteristikama i svojstvima blankova i terminima koji se koriste, biće u stanju da naprave bolje štapove. Ovaj članak će nadamo se, pomoći graditeljima štapova da  bolje razumeju neke od karakteristika blankova, svojstva materijala i termine koji se koriste da ih opišu.
Pored ovoga, Dr Hannemanov ,,Comon cents" pristup ( vidi http://www.common-cents.info/ ) omogućio je da se mnogo lakše okarakteriše moć delovanje blanka i da se uporede različiti blankovi u pogledu njihove moći delovanja.
Osim osnovnog dizajna koji određuje snagu i akciju, postoji i veliki broj drugih karakteristika blanka i svojstava materijala od kojih su ovi napravljeni a koje će imati veliki efekat na performanse štapa. Najvažniji od njih su:

1.   Modul elastičnosti         (Modulus of elasticity - Tensile Modulus),
2.   Zatezna čvrstoća          (Tensile Strength),
3.   Obručna čvrstoća          (Hoop Strength),
4.   Osetljivost                (Toughness),
5.   Efikasnost                (Efficiency),
6.   Rezonantna frekvencija   (Resonant Frequency),
7.   Prigušenje                (Damping),
8.   Težina                    (Density).

Ovaj članak ne samo da će pokušati da objasni šta su, nego će takođe objasniti i kako proizvođači blankova koriste ove termine i kako nešto što je predstavljeno ovim terminima ima svoje granice.
2. Modul elastičnosti (Modulus of elasticity - Tensile Modulus – Jangs Modul)
Modul elastičnosti je najvažnija osobina materijala koja određuje  performanse štapa za ribolov. Kao što ćemo videti kasnije u ovom članku, Modul elastičnosti će uticati na većinu karakteristika štapa.
Elastičnost (elasticity) je definisana kao osobina nekog materijala da se, nakon što je napregnut, istegnut od strane spoljne sile, vrati na originalne dimenzije. A Modul Elastičnosti ili Jangov Modul je odnos između naprezanja (Stress) i posledice - relativnog izduženja (Strain).
Dozvolite nam da definišemo Naprezanje i Izduženje tako da možemo bolje da razumemo šta Modul elastičnosti znači, kada ga vidimo kao deo specifikacija za blank.

3. Naprezanje   (Stress)
Naprezanje je primenjena sila u kg po kvadratnom cm. Ili drugim rečima sila primenjena na štap podeljena po debljini štapa. Za istu debljinu štapa, veća primenjena sila je i veće naprezanje.
Naprezanje = Sila / m2

Postoji sedam vrsta naprezanja kojima štap za pecanje može biti podvrgnut:

Istezanje   (Tension)
Sabijanje   (Compression)
Savijanje   (Bending)
Uvijanje   (Torsion)
Smicanje   (Shear)
Temperaturne promene uopšte         (Thermal)
Temperaturne promene kod lepljenja, spajanja   (Bonding)

Prva dva, istezanje i sabijanje, su dva osnovna naprezanja i prisutna su kod svih ostalih nabrojanih vrsta naprezanja.
Naprimer kod savijanja, kada je štap savijen, na spoljnoj strani krivine dolazi do istezanja, a na unutrašnjoj ili donjoj strani krivine dolazi do sabijanja.

Temperaturno naprezanje je ono koje je posledica gradijenta temperature, razlike u temperaturi preko samo jednog dela štapa ili duž celog štapa.

Temperaturno naprezanje kod lepljenja ili spajanja može da se javi tokom nadogradnje blanka. Ako se jedan od materijala, obično epoksid, skuplja ili širi više od ostalih materijala ili ako postoji neslaganje u temperaturnom koeficijentu širenja ili skupljanja između bilo kojih od materijala vezivanja, napr. lepka, to će dovesti i do naprezanja.

4. Relativna deformacija (Strain)
Naprezanje izaziva deformaciju. Deformacija je prirodna posledica svakog naprezanja, a kod svih naprezanja, navedenih iznad, postoji i odgovarajuća deformacija.

Relativna deformacija je odnos iznosa promene dimenzija deformisanog materijala prilikom naprezanja i prethodnih početnih dimenzija. Ili drugim rečima; relativna deformacija je iznos promene u obliku ili dimenziji kada se primenjuje sila, pa to podeljeno sa prvobitnim oblikom ili dimenzijom.
           
Relativna deformacija = Dimenzija deformacije (cm) / Početna dimenzija (cm)

Ako su u pitanju deformacije istezanjem ili  sabijanjem onda je Relativna deformacija istezanjem:

relativno izduženje = Izduženje / Početna dužina,

a sabijanjem:
relativmo skraćenje = Skraćenje / Početna dužina

Kod savijanja ribolovačkog blanka izduženja i skraćenja nisu očigledni, ali kada se blank savija, na gornjem obodu luka-spoljnjoj strani blanka, koji formira savijeni štap, on pod istezanjem dobija malo duže dimenzije a na donjem obodu luka je pod sabijanjem i dobija nešto kraće dimenzije. Ako se to nije desilo ne bi se blank ni savio.

Ranije smo rekli da je Modul elastičnosti odnos između naprezanja i deformacije. To je zapravo naprezanje podeljeno odgovarajućom deformacijom.
Za one od vas koji se još sećaju nešto od algebre, ako podelite formulu za naprezanje formulom za relativnu deformaciju istezanjem (relativnim izduženjem) dobićemo sledeću formulu:

E (Modul Elastičnosti) = F(kg)/S(m2)    /     e(cm)/L(cm)

Gde je: ,,F"  primenjena sila,  ,,S" je oblast-površina na  kojoj se primenjuje sila,  ,,L" je originalna-početna dužina i ,,e" je razlika u dužini pre i posle delovanja sile - izduženje.

Prethodna formula se može svesti i na:


E = F*L  /  S*e


Za materijale kao što su grafit ili fiberglas, u okviru granice elastičnosti (granica elastičnosti ili elastični limit će biti objašnjeno kasnije), odnos naprezanja prema relativnom izduženju je u linearnom odnosu. Ovaj linearan odnos, između naprezanja i relativnog izduženja zove se Hukov zakon.
Obratite pažnju na sliku #1. Kada se  povećava naprezanje povećava se i izduženje i to proporcionalno. To stvara pravu liniju sve do granice elastičnosti (Elastic Limit). U svakoj tački na ovom linearnom delu grafikona, odnos naprezanja i izduženja, odnosno Modul elastičnosti, ostaje konstanta. Ili drugim rečima; kad se  primenjena sila na štap povećava - Modul elastičnosti ostaje konstanta, sve dok se ne dođe do granice elastičnosti.

Slika #1    Grafik Modula Elastičnosti

 

5. Granica elastičnosti   (Elastic Limit)
Granica elastičnosti je tačka posle koje odnos između naprezanja i relativnog izduženja nije više linearan.
Kao što je prikazano na slici #1, iza elastične granice materijali pređu u oblast plastičnosti. Odnosno materijali, kada prekorače ovu tačke nisu više elastični i ne mogu se posle prestanka delovanja sile, vratiti u svoje originalne dimenzije.
Plastičnost je oblast gde male količine povećanja naprezanja dovode do velikog povećanja istezanja.

6. Zatezna čvrstoća  (Tensile strength, Ultimate Tensile Strenght)
Zatezna čvrstoća (kratko -čvrstoća) je, nakon Modula elastičnosti, svakako sledeća najvažnija osobina materijala.
To je naprezanje pri kojem dolazi do loma materijala a nalazi se negde u oblasti plastične deformacije, zavisno od materijala.
Kompoziti, međutim, a posebno grafit, gotovo i nemaju oblast plastičnosti. Ako se primeni
dovoljano naprezanje da ono pređe granicu elastičnosti, završiće se dramatično. Za grafit i kompozite kao što su grafit-fiberglas, granica elastičnosti i zatezna čvrstoća (kada dolazi do loma) nalaze se gotovo u istoj tački na krivoj. Oblast plastičnih deformacija je jako mala i gotovo da ne postoji.
Važno je napomenuti da je zatezna čvrstoća, kao što je prikazano na krivoj Modula elastičnosti, statička zatezna čvrstoća. Dinamička zatezna čvrstoća za većinu materijala, kada sila naglo raste, na primer kada štapom lovimo ribu, je otprilike polovina od statičke zatezne čvrstoće. Zapravo, ako mi brzo primenjujemo silu zatezna čvrstoća će biti manja. Oko jedne polovine je razuman broj koji se koristi za kompozite a u odnosu na njihovu deklarisanu statičku čvrstoću.
Većina proizvođača blankova međutim ne objavljuju ni brojeve statičke zatezne čvrstoće a kamoli brojeve za dinamičku čvrstoću.

7. Poređenje  Modula elastičnosti
Tabela #1 prikazuje neke od uobičajenih materijala i njihove približne Module elastičnosti koji su prikazani kako bi se mogli uporediti različiti materijali.

Tabela #1  Moduli elastičnosti raznih materijala

Material       E  (milion pounds per square inch)
Aluminum   10
Brass        9
Steel      25
Tungsten   35
Rubber      20
Graphite   30 to 60
Fiberglass   10

Moduli elastičnosti će se razlikovati puno za metale u zavisnosti od toga koliko su legirani i žareni ali ova tabela će vam dati osnovnu predstavu.
Ako pogledamo tabelu videćemo da ima čelika visokog Modula elastičnosti koji se može koristiti za blank štapa. U stvari, oni su i korišćeni, ali njihova velika mana je velika težina. Grafit, sa druge strane, ima visok Modul elastičnosti a malu težinu, pa je prvenstveno zbog toga postao najpopularniji materijal za upotrebu pri izgradnji ribolovačkih štapova.

Tabela #2 prikazuje neke od uobičajenih karbona i fiberglasa koji se koriste od strane proizvođača blankova, sa svojim Modulima elastičnosti i zateznim čvrstoćama. Postoji najmanje pedeset različitih standardnih karbona i dvadesetak i više standardnih fiberglas kompozita od kojih proizvođači blankova mogu da biraju. Pored toga, veći proizvođači blankova mogu naručiti Prepreg koji je posebno prilagođen za njih.
Prepreg je kompozitni materijal, koji uključuje grafit ili staklo, skrin i smolu, a koji  proizvođači naručuju od svog dobavljača. Dolazi u vrlo dugačkim folijama, koje su namotane u velike rolne, oko 90 cm široke, a od kojih se seku profili koji se koriste za određene blankove.

Table #2 Moduli elastičnosti nekih grafit kiompozita i fiberglasa

Type             Modulus of Elasticity(millions of psi)     Tensile Strength(thousands of psi)
T700S         33               711
IM6         40               760
IM7         40               780
T800H         43               796
IM8         44               790
56-700         55               700
G55-700      57               750
E Glass          9               350
S Glass      12               400


Grafit koji ima Modul elastičnosti oko 33 miliona će biti nazvan Standardni Modulus grafit (SM). Onaj  koji ima Modul elastičnosti oko 40 miliona će biti nazvan Intermediate Modul grafit (IM), a oni koji imaju Modul elastičnosti 50 miliona ili više će se zvati VisokoModularni (HM). To su termini koje mnogi proizvođači blankova koriste radije nego što bi koristili određene cifre.

8. Veličine  Modula  elastičnosti blankova
Deklaracija Modula elastičnosti blanka, od strane proizvođača, može da zavara. Veličine Modula elastičnosti, koji su proizvođači deklarisali u prethodnoj tabeli odnose se samo na grafitna vlakna. One ne uključuju i skrim koji, ako je od fiberglasa, ima znatno manji Modul, ne i smolu koja ima znatno niži Modul i ne i finiš blanka koji takođe ima znatno niži Modul i nižu zateznu čvrstoču. I smola i završna obrada ne samo da imaju mnogo manjie Module i zatezne čvrstoće već su oni i teži i zato značajno doprinose ukupnoj težini blankova.
Sadržaj smola u tipičnom blanku će biti od 35% do 50% od ukupne težine. Skrim će biti 20% do 30% uglavnom, a finiš će biti oko 5% od ukupne težine. Kažem "uglavnom", jer ovi brojevi mogu mnogo da se razlikuju. Glavni i ugledni proizvođači blankova se trude da sadržaj smole bude nizak kako bi smanjili ukupnu težinu. Oni će takođe pokušati da održe težinu skrima i završnog sloja niskim. Ali to ne rade svi proizvođači. Grafitna vlakna su skupa, a smola i stakleni skrim su relativno jeftini. Stoga je Prepreg jeftiniji ako ima visoki sadržaj smole ili visok sadržaj skrima. Pošto se Prepreg kupuje na kilogram a cena je  oko 40 dolara po kilogramu, postoji prilično jak podsticaj, da manje renomirani proizvođači uštede pri sečenju obrazaca iz Preprega (dobijajući tako tanje zidove blanka), a takođe i korišćenjem Preprega koji imaju visok sadržaj smole i skrima. Sve ovo može da ima naravno značajan negativan efekat na učinak blanka.
Ako smo sabrali težinu smole i skrima i završnog sloja možemo videti da će stvarni Modul elastičnosti blanka biti manji od polovine onoga koji objavljuje proizvođač, jer je on objavio  Modul elastičnosti samo jednog sastojka - grafita. Dakle, 50% je verovatno razuman broj koji može da se koristi za komparativne svrhe. Teško je da graditelj štapova zna koji je stvarno Modul elastičnosti blanka, da li je on zaista takav kad ga kupuje po deklarisanom Modulu elastičnosti, jer od jednog do drugog proizvođača razlikovaće se sadržaj skrima i smole i završnog sloja. Stoga je teško da se direktno uporede blankovi samo po osnovu deklarisanog Modula  a koje su napravili dva različita proizvođača. Ova situacija se može ispraviti ako proizvođači blanka objave stvarni Modul elastičnosti blanka, koji uključuje i efekte skrima, smole i završnog sloja, a ne samo Modul grafitnih vlakana.
Takođe bi bilo veoma korisno ako bi objavili brojeve zatezne čvrstoće za sam blank.

9. Žilavost   (Tougness)
Žilavost je definisana kao područje pod krivom Modula elastičnosti. Žilavost nije isto što i zatezna čvrstoća. Zatezna čvrstoća je tačka na krivoj, a žilavost je površina ispod krive, kao što je prikazano na slici #2.

Slika #2  Žilavost

   

A slika #3 pokazuje tri krive Modula elastičnosti: za visok, srednji i standardni Modul elastičnosti grafita. Radi lakšeg poređenja, prikazano je tako kao da svi imaju istu zateznu čvrstoću.

Slika #3  Grafici žilavosti

 

Na slici se vidi da je površina ispod krive (oblast u trougla) veća kad je Modul elastičnosti niži. Primetićemo da je oblast u trouglu ABC visokog Modula, manja od prostora u trouglu AFG standardnog Modula. To  znači da je materijal nižeg Modula žilaviji materijal. Ako su sve ostale stvari jednake, blank konstruisan od grafita manjeg Modula će biti teži, jer će biti potrebno više materijala manjeg Modula elastičnosti da dobijete istu snagu blanka i zato će zidovi blanka morati da budu deblji. Nasuprot tome, kad je Modul elastičnosti kompozita veći, manje materijala može biti korišćeno da se dobije ista snaga. To rezultira tanjim zidovima i stoga smanjenom težinom. Međutim, manja žilavost i tanji zidovi takođe znači da će blank biti krtiji.
Treba napomenuti da ukoliko je blank krt to će imati u velikoj meri uticaj na  dizajn blanka. Na primer; materijal visokog Modula elastičnosti može da se koristi uz smanjenje prečnika blanka, ali smanjenje prečnika blanka rezultiraće  primenom više slojeva materijala, koji se koriste da bi dobili željeni rezultat snage, što će rezultirati nešto većom težinom nego blank koji je isto tako izdržljiv a izgrađen od materijala nižeg Modula elastičnosti a koji je većeg prečnika ali tanjih zidova. (Ako dva blanka imaju istu debljinu zida, onaj sa većim prečnikom će imati veću snagu). Međutim, pošto su spoljni slojevi materijala pod većim naprezanjem u odnosu na unutrašnje, kada je blank savijen, ovaj pristup ima svoje granice. Ako su  zidovi blanka sve deblji i deblji, brzo će se dostići tačka gde unutrašnji slojevi više ne čine mnogo za snagu blanka, a blank će dobijati na težini.

10. Energija istezanja (potencijalna energija) (Strain Energy)
Postoji još jedan način gledanja na područje pod krivom Modula elastičnosti, a to se zove Energija istezanja. Energija istezanja nije baš isto što i žilavost, ali konceptualno je veoma blizu. To je mera za to koliko energije, materijal ili blank, može da apsorbuje pre nego što stigne do svoje zatezne čvrstoće.
Kada zabacujete, pri zamahivanju, vi skladištite energiju u štap a izbacivanjem tereta energija se oslobađa iz štapa. Koliko energije se može uskladištiti u štap pri zabacivanju, a zatim pustiti na prednjem delu pri bacanju, je u funkciji oblasti naprezanja preko trougla deformacije. Štap od materijala sa  visokim Modulom elastičnosti, ako su sve ostale osobine jednake, neće biti u stanju da uskladišti toliko mnogo energije kao štap od materijala niskog Modula elastičnosti. Međutim, kao što ćemo kasnije videti, štap visokog Modula elastičnosti može osloboditi tu energiju mnogo brže.

11. Obručna čvrstoća    (Hoop Strength)
Većina blankova je konstruisana na taj način da između svakog sloja vlakana koji ide uzdužno blankom ide i sloj materijala pod nazivom skrim. Skrim je u većini grafitnih blankova od fiberglasa. U nekim Visokomodularnim blankovima skrim može biti takođe od grafita. Vlakna u skrimu nisu orijentisana u istom smeru kao glavna vlakna, obično su mreže ili su pod uglom -  spiralno preko blanka.
Skrim ima nekoliko funkcija, ali primarna je da pruži blanku više snage na poprečnom preseku a to se zove Obručna čvrstoća. Veća obručna čvrstoća će omogućiti blanku da toleriše veću torziju, pritisak i smicanje ili drugim rečima štap će imati dodatnu snagu da se odupre kidanju kada je izložen uvrtanju ili lomljenju.

12. Krutost    (Stiffness) 
Krutost je opterećenje ili težina tereta kojom je štap savijen podeljeno sa veličinom savijanja tog blanka. Krutost se obično izražava u kg ili gramima po centimetru a zbog konusnog oblika blanka krutost se povećava kada blank povećava savijanje.
Snaga i Krutost su različiti pojmovi, ali veoma tesno povezani, kad je veća snaga blanka ili štapa  biće i veća krutost. Dok se kod snage generalno misli na jedan broja, krutost nije broj, već kriva ugiba. Međutim, dva štapa ili dva blanka sa jednakom snagom mogu imati potpuno različite krive krutosti.

Slika #4   Krutost


Slika #4 je kriva krutosti tipičnog blanka. Obratite pažnju kako se povećava savijanje (deflection)-ugib-otklon vrha kad se težina opterećenja povećava. To nije linearno. Oblik ove krive je funkcija akcije blanka. Krutost se povećava mnogo brže kod blankova sa visokim akcionim uglom (fast blankovi) nego kod onih sa nižim akcionim uglom (slow blankovi).

13. Efikasnost – Osetljivost    (Efficiency)
Efikasnost je definisana kao snaga blanka ili štapa podeljena sa svojom sopstvenom težinom. To je indikator učinka blanka odnosno štapa.
Veličina učinaka je veoma koristan indikator pri konstrukciji blanka jer ukazuje kako će se štap osećati i koliko će biti osetljiv.
Osećaj i osetljivost su veoma subjektivni, a efikasnost je najbolji statički numerički pokazatelj koji imamo za to.
Efikasnost je takođe jedan broj, nije kriva, ali koji govori o  odnosu snage i težine. Efikasnost opada rapidno sa povećanom težinom. Dodatna težina će imati proporcionalno veći uticaj na osetljivost kako se ona dodaje bliže vrhu štapa.
Efikasnost je naročito važna za razmatranje kod graditelja štapova zbog kontrole težine koju oni imaju selekcijom sprovodnika, uvezivanja, količinom epoksida, itd. To je jedna oblast gde graditelji štapova mogu napraviti značajna poboljšanja performansi gotovog štapa.

14. Rezonantna frekvencija   (Resonant Frequency) 
Svaki blank i štap, kao i većina mehaničkih struktura, ima svoju rezonantnu frekvenciju. Frekvenciju kojom vibrira-osciluje ako je pobuđen. Rezonantna frekvencija će imati veliki uticaj na to kako će se štap osećati i kako će raditi.
Rezonantna frekvencija je, ako ne prva, onda druga najvažnija osobina jednog štapa. Sve ostale osobine blanka utiču na rezonantnu frekvenciju, uključujući i dizajn kao i primenjeni materijali.
Slika #5 pokazuje oscilacije ili rezonantne vibracije blanka, odnosno kako će blank reagovati ako je vrh savijen i pušten. Ovaj talasni oblik se zove prigušeni sinusni talas, a njegova učestanost (frekvencija) oscilacije biće na rezonantnoj frekvenciji, odnosno na  prvom harmoniku rezonantne frekvencije blanka ili štapa. Ako brzo tresemo neki štap možemo ga naterati i da rezonira na multiplikatoru ove osnovne frekvencije, na drugom ili nekom još višem harmoniku, ali svaki blank ili štap će prvo pokušati da vibrira ili osciluje na svojoj osnovnoj frekvenciji - na prvom-osnovnom harmoniku (harmonična frekvencija je umnožak osnovne frekvencije celim brojem. Isto kao i oktave muzičkih tonova. prim.prev.)

Slika #5 Rezonantna frekvencija i period prigušenja



Najvažnije osobine materijala koje imaju uticaj na rezonantnu frekvenciju su Modul elastičnosti i težina.
Kao što je prikazano na slici #5, štap sa većim Modulom elastičnosti imaće višu rezonantnu frekvenciju nego onaj sa manjim. Takođe, lakši štap će imati višu rezonantnu frekvenciju od težeg.
U pogledu dizajna; duži štap će imati nižu rezonantnu frekvenciju nego kraće štap, štap brze akcije će imati višu rezonantnu frekvenciju nego štap sporije akcije a snažniji štap će imati višu rezonantnu frekvenciju nego manje snažan.
Rezonantna frekvencija štapa će biti reda od 2 do 10 ciklusa u sekundi (Herca). Perioda svake oscilacije je broj 1 podeljen sa  frekvencijom, pa će perioda biti reda 1 / 2 sekunde za jedne, do 1/10 sekunde za druge......itd, a u zavisnosti od štapa.
Ovo se može meriti, za duže štapove i štapove brže i sporije akcije, pritiskanjem vrha, a zatim ga oslobađajući uz brojanje ciklusa tokom određenog vremenskog perioda, i deljenjem broja ciklusa po proteklom vremenu koje je utvrđeno sa štopericom.
Kod kraćih, bržih, snažnijih štapova, više rezonantne frekvencije, međutim, ovakvo direktno merenje postaje nepraktično, jer  oscilacije postaju suviše brze da bi se uočile i izbrojale. Ovo bi i dalje moglo da se izmeri, ali to zahteva test opremu.

15. Period prigušenja         (Damping Period)
Period prigušenja ili koliko brzo će se štap umiriti od vibracija je veoma blisko povezano sa rezonansom štapa i određen je od strane istih faktora. Kada se vrh štapa izvije i pusti, vreme potrebno da se vrati na početnu statičnu poziciju, odnosno vreme potrebno da se amplituda oscilacija smanji na nulu jeste period prigušenja. Ovo je prikazano takođe na slici #5.
Svaki blank, u zavisnosti od dizajna i materijala od kojih se gradi će imati određeni period prigušenja. Osobine materijala koje primarno određuju period prigušenja su Modul elastičnosti i težina.
Ako se težina povećava ili se Modul elastičnosti smanjuje, vremenski period  potreban da se oscilacije štapa umire će se povećati.
Treba napomenuti da štap prilikom praktične upotrebe ima ustvari mnogo kraći period prigušenja u odnosu na onaj kada on slobodno osciluje. U praksi period prigušenja će smanjiti struna koja prolazi kroz sprovodnike, korisnička ruka na štapu i nekoliko drugih faktora. Tako proizilazi da će biti realizovan vrlo mali deo perioda prigušenja od rasterećenog-slobodnog štapa.

Za prigušenje se ponekad koristi i termin tj. merilo ,,Stopa Prigušenja" (Damping Rate). Ova stopa je merena tako da amplituda vibracija  ne opadne do nule nego do nekog procenta od maksimalne vrednosti (na 70% od maksimalne amplitude, prim.prev.), pa se ova razlikuje od perioda prigušenja (Danping Period) gde se uzima ukupan vremenski period koji je potreban da se vibracije svedu na nulu.

16. Kičma blanka      (Spine)
Lociranje kičme na blanku može biti sporno, ali treba uzeti u obzir da se gore pomenuta metoda, za pronalaženje rezonanse i prigušenja, pritiskanjem vrha blanka a zatim oslobađanjem, može takođe koristiti da bi pronašli kičmu blanka. U stvari, ovo bi mogla biti superiornija metoda od drugih, zato što je dinamička a ne statička. Ukoliko, nakon što je savijen i pušten, blank osciluje tako što vrh ide direktno gore i dole onda je to na osi kičme. Ako vrh blanka oscilirajući teži da se kreće u oblicima elipse, ili teži ka krugu, a ne direktno gore i dole, oscilacije nisu na osi kičme. Rotirajte blank i pritiskajte ga i oslobađajte ga a kada blank bude direktno oscilovao gore i dole onda će se pokazati gde je osa kičme.

17. Akcija u odnosu na Konus
Akcija blanka i konus blanka se često koriste kao sinonimi. Oni su doduše i tesno povezani. Međutim, oni su različite karakteristike blanka. Akcija blanka je ustvari to kako blank reaguje kod savijanja. Akcija može da se gleda kao profil savijenog blanka ili čak i kao profil krutosti. A konus je fizička dimenzija blanka, odnosno kako se prečnik blanka menja na svojoj dužini od vrha prema bazi.

Žalosno je što smo istorijski koristili reči kao što su brzo, srednje i sporo da opišemo Akciju i konus blanka, jer to stvara zabunu sa realnom brzinom blanka koja se ustvari utvrđuje rezonantnom frekvencijom. Ugao Akcije (tj. ugao vrha pri savijenom blanku) je mnogo bolji metod za opisivanje Akcije nego termini kao što je sporo, srednje i brzo (vidi http://www.common-cents.info/ ).


Zaključci / Preporuke

1. Visoke Modul elastičnosti ipak nije uvek najbolji izbor
Proizvođači blankova biraju kompozite tako da proizvode blankove zasnovane na različitim kompozit svojstavima. Oni su izabrali najveću zateznu čvrstoću materijala koji mogu da dobiju a u skladu sa Modulom elastičnosti i ostalim osobinama koje žele a to sve naravno prema ceni koštanja. Većina proizvodi blankove od grafita sa različitim Modulom elastičnosti i zateznom čvrstoćom u zavisnosti od toga kako će se  blankovi koristiti. Blankovi koje su namenjeni za robusne aplikacije, kao što su štapovi za čamce ili blankovi gde proizvođač želi da oni budu veoma izdržljivi su konstruisani od materijala standardnih Modula elastičnosti i visoke zatezne čvrstoće. Ovi će blankovi biti i teži. Blankovi koji su namenjeni za aplikacije gde se traže više performanse će biti izgrađeni od materijala većih Modula elastičnosti, po nešto višoj ceni i biće  malo niže žilavosti. Blankovi koja su namenjeni za najbolje performanse i aplikacija se mogu graditi od grafita visokog Modula elastičnosti, na račun više cene i niže žilavosti. Ali na kraju, većina jeftinih blankova će biti izgrađeni od grafita standardne čvrstoće.

Koliko visoki Modul elastičnosti materijala kod blankova graditelji treba da izaberu?
Oni prilagođavaju štap u funkciji različitih faktora, a sama aplikacija za koju je namenjen štap treba da bude glavni faktor. Štap najvišeg Modula elastičnosti najprikladniji je u aplikacijama za mušičarenje i možda za steelhead drift štapove ili bilo koje druge primene gde je osetljivost ili osećaj veoma važan. Blankovi višeg Modula  će nužno biti manje teški, ali zato su obično skuplji i nisu baš prikladni za mnoge druge aplikacije. Blankovi od grafita standardnog Modula elastičnosti, pa čak i od kompozit kombinacije grafita i fiberglasa, uprkos njihovoj većoj težini su pogodniji za mnoge aplikacije.
Graditelji štapova bi trebalo da izaberu odgovarajući Modul elastičnosti blanka i time da utiču na parametre poput efikasnosti, rezonance, prigušenja, čvrstoće i težine, ali takođe treba da biraju i prema karakteru kupca kao i prema primeni. Na primer; ako procenite da je kupac tip koji je grub sa opremom, ne smete da radite ili da favorizuje štap od skupih visokih Modula elastičnosti. S druge strane, ako procenite da je kupac tip koji je pažljiv i vodi računa o svojoj opremi, u mnogim aplikacijama visok Modul elastičnosti blanka je vrlo prikladan.


2. Težina
Vredi ponoviti da graditelji štapova po narudžbini ne mogu da utiču na većinu parametara blanka koje oni koriste, kao što je Modul elastičnosti ili zatezna čvrstoća, osim sa samim  izborom blanka, ali oni mogu uveliko da utiču na težinu štapa. U stvari, štapovi industriske produkcije  mogu imati veliku težinu, a to utiče negativno. To je jedna oblast gde graditelji štapova po narudžbini mogu znatno da poboljšaju performanse štapova u odnosu na one koji su velikoseriski proizvedeni. Težina ne utiče direktno na Modul elastičnosti, ali ako je ona povećana to ima skoro isti efekat kao i smanjenje Modula elastičnosti, a pri tom nemate benefit povecanja žilavosti štapa, kao što bi to bilo stvarnim smanjivanjem Modula elasticnosti blanka.
Dodata težina degradira većinu karakteristika blanka uključujući efikasnost, rezonantnu frekvenciju i prigušenje.
Zato pri izgradnji štapova, prvenstveno treba imati u vidu da svuda treba zadržati najmanju moguću težinu.

A praktično sve što radimo na blanku dodaje težinu:

1.   Težina sprovodnika
2.   Količina smole na sprovodnicima
3.   Količina i veličina navoja konca za sprovodnike
4.   Pluta ili drugo za izradu ručke
5.   Držač mašinice, završna kapa
6.   Dekorativni navoji konca
7.   Završno lakiranje blanka

Veliki dekorativni navoji konca mogu napraviti zaista vizuelno atraktivan štap, ali time dodajete težinu pa to možete  koristi samo na teškim štapovima gde je ta dodatna težina relativno mala u odnosu na težinu samog štapa

3.Težina donjeg dela štapa naspram težine vrha
Donji kraj blanka je očigledno mnogo manja poluga nego poluga pri vrhu. Stoga, dodatna težina dodavanjem drške štapu će imati proporcionalno manji uticaj na štap nego dodavanje težine na i pri vrhu.
Delovanje dodatne težine je u funkciji sile inercije a koja iznosi: masa puta ubrzanje. Dodata težina na vrhu štapa, gde je visoka brzina, će stvoriti veću inerciju nego ista ta dodata težina na dršci, gde je brzina mnogo manja.
Da bi to dokazao sebi, uzmi blank za donji kraj  i zatresi ga sličano onome što koristitiš za kratko bacanje,  odredi kakav je to osećaj. Sada stavi, lepljivom trakom, dva ili tri sprovodnika blizu mesta gde bi trebalo da je drška i opet ga zatresi da vidiš kakav je to osećaj. Tu treba biti veoma mala razlika u osećaju. Sada sprovodnike stavi blizu vrha i ponovo zatresi blank, da vidiš kakav je to osećaj. Tu će biti dramatična razlika u osećaju. Dobar graditelj štapova, posebno kod laganih i VisokoModularnih blankova, a posebno na i pri vrhu štapa treba da:

• Koristi lagane sprovodnike
• Koristi male sprovodnike
• Ne koristi više sprovodnika nego što je potrebno
• Koristi što manje konca za vezivanje sprovodnika
• Koristi malo smole za konac sprovodnika

4. Proizvođači blankova
Proizvođači blankova, većim delom pokušavaju da izgrade blankove za koje misle da su najbolji za svoje klijente, kao i blankove koje njihovi klijenti žele. Međutim, oni ne daju graditeljima štapova sve informacije sa kojima treba da izgrade najbolje moguće prilagođeni štap i optimalno ih upari sa kupcem i aplikacijom ili samo da bi uporedili jedan blank sa drugim. Najpraktičniji i najefikasniji način podsticanja naših dobavljača blankova, da nam daju ove informacije je da jednostavno stalno pitamo za njih. Treba pitati za brojeve Modula elastičnosti koji predstavljaju ukupni ili efiktivni Modul elastičnosti, uključujući efekte smole, skrima i završnog sloja a ne samo upotrebljenog grafita. Takođe, treba tražiti zatezne čvrstoće gotovih blankova. Takođe, treba podsticati dobavljače blankova da nam daju podatke o akciji i snazi blanka, mada ovo već mi možemo i sami da izmerimo. Ukoliko raspolažemo sa njima možemo izmeriti ili proceniti i druge karakteristike ili barem uporediti jedan blank sa drugim, kao i proceniti stvarni Modul elastičnosti i zateznu čvrstoću.


Sa engleskog jezika preveo: Slob

Napomena: pošto ja nisam potpuno siguran u svoje znanje engleskog jezika, imate original pa ako smatrate da bi nešto bilo bolje prevesti drukčije, pošaljite sugestiju pa ću ispraviti ili dopuniti!



  Blankovi by pikemanserbia on Scribd

"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

brica

Slob, svaka čast na trudu!
Hajde, ako si raspoložen, strpaj to sve u PDF pa okači negde da možemo da svučemo na računar i detaljnije studiramo i kada nismo na forumu.

Hvala ti unapred.

milan ns

Valja pročitati i nesto novo saznati  :takoje:   Slob svaka čast  smiley033
Pecanje mi je opsesija.

kova

Nahebali ste!
Sa pokremutih 20 tema, sve klon do klona Nedeljama, pitanjima, potpitanjima, potpotpitanjima apsolutno josh uvek traga shta je starije Jaje ili Kokosh.
Citatboldano ...ko ima ikakve veze sa ribolovom (spin ..jig ) dakle ribolovci koji dosta vremena provode sa štapom u ruci znaju da su slobove teme smješne a komentari o štapu ćisto trolanje ...
osobno mislim da je vrhunski zaebant ...inteligentan i obrazovan ali da je prije šahist nego ribolovac ... 8)
Mogu slobodno potpisati kao moj napis.  :ok:
smiley033
Citat je sa jednog drugog Foruma (uze specijalnosti), posle stotina odgovora i mishljenja... Ali "nije to to"... "Thriller"  Michaela je uspavanka za dechicu...
Ende

slob

Citat: brica poslato 13 Januar 2014, 22:52:57

........Hajde, ako si raspoložen, strpaj to sve u PDF pa okači negde da možemo da svučemo na računar i detaljnije studiramo i kada nismo na forumu.

Hvala ti unapred.

Žao mi je ali ne znam kako se prebacuje u PDF. Ne znam mi kako se pojavio prozor Scribd u mom postu, niti šta on ustvari predstavlja. Možda sa njega možeš da skineš tekst? Međutim, bez problema možeš da napraviš kopi-pejst teksta, sa slikama, u Wordu. Probao sam i može.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

ossa

Hej, haj baš nas brige...

brica

Slob, rešeno.
Kova, kažu da su intelektualne vežbe poput rešavanja ukrštenica (križaljki), šaha, domina ... pa i mudrovanja sa Slob-om na temu štapova, dobra preventiva protiv alchajmera. A poneki od nas su već u godinama kada se o tome promišlja ...

Olovo

šta znači ovo?

E Glass          9                ...................................350
S Glass          12                ...................................400



Odo krečit šljive.

kviskons

ko koristi Openoffice, u Write programu imate direktno snimanje dokumenta u PDF formatu, a i pun je web besplatnih
PDF konvertora.  :smiley:

slob

Citat: Olovo poslato 14 Januar 2014, 12:42:45
šta znači ovo?

E Glass          9                ...................................350
S Glass          12                ...................................400



Prvi broj se odnosi na Modulus of Elasticity(millions)  a drugi na  Tensile Strength(thousands of psi). Imaš  u zaglavlju tabele.

Znači prvi broj je modul elastičnosti = 9 miliona psi  a drugi; zatezna čvrstoća = 350 hiljada psi

Možda te zbunjuju tačkice. Njih sam dodao samo da bih napravio razmak. Nisam znao kako to drugačije da uradim a ispali su spojeni brojevi.

"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

brica

Citat: kviskons poslato 14 Januar 2014, 13:17:31
ko koristi Openoffice, u Write programu imate direktno snimanje dokumenta u PDF formatu, a i pun je web besplatnih
PDF konvertora.  :smiley:

Može i u brovzeru print page, pa se save as odabere PDF.
Ja sam na libre office, pa to može i od tuda, a može i tako da nama matorijima forumašima priskoče mlađi u pomoć i lepo to sve urade umesto nas i lepo nam isporuče.
Hvala dragom Bogu na takvima!

slob

U tekstu autora, manje više, sve mi je jasno osim tačke 9. i 10.  Žilavost i Energija istezanja.
Mislim, jasno mi sve šta je rečeno ali nekako ne mogu baš sve da prihvatim kao logičnu pojavu. A možda zna neko da objasni?

A evo o čemu se radi.
Prvo Žilavost. Zašto je žilavost definisao sa: ,,Žilavost je definisana kao područje pod krivom Modula elastičnosti. ........ žilavost je površina ispod krive kao što je prikazano na slici # 2."?

Po meni žilavost se ne predstavlja uopšte delom krive istezanja materijala od nule pa do tačke koju predstavlja granicu elastičnosti (kako je prikazano na slici 2.). Već se ona manifestuje tek u nastavku istezanja, posle pomenute tačke. To na dijagramu istezanja sl. 1 nije baš prikazano u potpunosti nego samo naznačeno sa Plasticity. Naime žilavost je osobina materijala da se plastično oblikuje a da se pri tom materijal ne prekine. Suprotno žilavosti je krtost. Kod krtih materijala ova oblast, plastičnih deformacija, gotovo i da ne postoji. Oni se kidaju praktično odmah po prekoračenju granice elastičnosti. Zato su štapovi napravljeni od krutih materijala, sa velikim modulom elastičnosti, lako lomljivi za razliku od elastičnih, koji teško pucaju jer se ,,žilave" posle granice elastičnosti.
Međutim, po meni, to i nije neka prednost žilavih materijala. Zašto? I kod jednih i kod drugih po prelasku tačke granice elastičnosti dolazi do trajnih deformacija. Krti pucaju a žilavi se plastično-nepovratno deformišu pa ni jedni ni drugi nisu više ono što su bili. Čak su krti na neki način pogodniji jer pucaju i time jasno pokazuju da su više neupotrebljivi dok kod žilvih nije baš uvek jasno da su pretrpeli plastičnu deformaciju, osim ako ona nije baš značajno velika.
Kada se sve ovo sabere i oduzme, postavlja se još jedno praktično pitanje. Šta je žilav štap?
Ja znam da će svi reći da je žilav štap onaj koji ima manje karbona a više stakla. Ili čak onaj koji je napravljen samo od staklenih vlakana. To je logično jer su osbine pomenutih materijala poznate. Ali mi skoro nikada ne znamo koliki su odnosi ova dva materijala u nekom štapu a tvrdimo da je neki određeni štap ,,žilav". Takav epitet, pri oceni štapova, se često čuje na forumu. Na osnovu čega to tvrdimo?

Već sam bio dovoljno opširan pa ću pitanje Energije istezanja ostaviti za drugi put.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

brica

Radna temperatura ima najveći utjecaj na žilavost. Sa snižavanjem temperature žilavost opada.

Leon-DE

Nisam nasao pravo mesto gde da ovo ubacim. A nadam se da ce mnogima pomoci , jer su mi vec pojedini ne samo na ovom forumu vec i na nemackom postavljali pitanja o Carbonima.
Preferirao sam moje stapove sa balzer  Edition  IM 12 Carbon...evo zasto . Neka i vama pomogne pri kupovini stapova .

Types by Mechanical Properties Japan

Types by Mechanical Properties
Ultra high elastic modulus type (UHM)

Tensile elastic modulus: 600 GPa or higher
Tensile strength: 2,500 MPa or higher

High elastic modulus type (HM)

Tensile elastic modulus: 350-600 GPa
Tensile strength: 2,500 MPa or higher

Intermediate elastic modulus type (IM)

Tensile elastic modulus: 280-350 GPa
Tensile strength: 3,500 MPa or higher

Standard elastic modulus type (HT)

Tensile elastic modulus: 200-280 GPa
Tensile strength: approximately 2,500 MPa or higher

Low elastic modulus type (LM)

Tensile elastic modulus: 200 GPa or lower
Tensile strength: 3,500 MPa or lower


Ziveli  smiley033

Teme sličnog naslova (1)