Sistemi za lov smudja

Započeo milan997, 07 Maj 2012, 14:31:52

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Varalicar14

Ahaa , a sistem koji je najcesce koristi i koji je nalovniji sto se tice dubinca ? za zive mamce(filet,keder,repic) ? :)

Živomir


DakiNS

Moj način pecanja smuđa na plovak iz čamca na Dunavu izgleda ovako. Štapovi 3,5-4m idealni su mi nekada bili bambusovi štapovi koji su se mogli kupiti raznih veličina . Najlon 0,25-0,30. Plovak 20-30 gr duguljastog oblika ,opterećen do same granice nosivosti. Udica tanka smuđarka dužine vrata 3-4 cm , sve ovo ovisi o mestu na kojem pecam i o veličini smuđa kojeg očekujem da se može uspešno loviti. Mesto biram da ima palo drvo na koje je voda nanela granje i dubina oko 3,5-4 metra. Montaža je klasična s tim što olovo treba da bude što duže i tanje. Plovak dužine tela od 6 - 10 cm davaće manji otpor vodi, takođe i olovo. Sa druge strane manja je mogućnost da olovo zapne a taka udica se u slučaju zapinjanja ispravlja i grane se mnogo na dnu ne pomeraju. Dubina na kojoj je olovo je 20 cm od dna tako da sa predvezom od tridesetak cm mamac bude desetak cm od dna s tim što treba obratiti pažnju na iskošenost najlona s obzirom da se vežem uzvodno od granja. Takav položaj čamca zahteva prethodno pripremanje terena što podrazumeva sečenje ili kidanje grana i grančica koje uzvodno strše. Čamac po mogućnosti vežem za palo drvo ili ga sidrim na dva mesta, ali tegovi su spuštenu u vodu  desetak metara uzvodno od palog drveta. Možda ovo izgleda malo čudno, ali verujte da su rezultati više nego dobri. Zašto? Prvo moje je mišljenje da pecajući nizvodno od granja udaljujemo se od smuđevog skrovišta , zatim voda odnosi mamac još dalje pa ako još čamac vežemo špicem , mamac se nalazi desetak metara od granja ( u granju se smuđ u stvari i nalazi), osim ako smo odlučili da pecamo isključivo rano ujutro ili do kasno uveče kada smuđ izlazi i kreće u lov. Ovakav način pecanja produžava vreme pecanja pa se peca i do 10 -12 sati pre podne i od 15 časova popodne , o vodostaju ovisi da li ćemo ga pecati čak i ceo dan, jer smuđ u tim dnevnim časovima vreme provodi najčešće u skrovištu granja. Zabacuje se tako što se udica sa kederom ili fletom ili zgaženim kederom spušta direktno na mesto koje će biti ispod vrha štapa, svako drugo zabacivanje donosi i kačenje. Dužina slobodnog najlona od vrha štapa do plovka je otprilike dvadesetak cm duža od dužine  merene od vrha štapa do površine , kada je štap postavljen za pecanje. Pre početka pecanja umesto udice na kraju najlona vezano mi je olovo teže od nosivosti plovka , da bih uspešno izmerio dubinu vode. Dužina predveza i tok vode pokreću filet ili zgaženog kedera da zamamno lelujaju , tako da izaziva smuđa koji se najčešće po danu a nalazi baš tu u granju i ne oprašta mamcu. Dešavalo mi se da oko podne imam najbolju realizaciju pošto se smuđ pomera prema najvećoj senki, a ma koliko bio sit , neće propustiti besplatan obrok serviran pod nosom. Ukoliko je u pitanju filet a posebno zgažen svež mamac bilo koje sveže bele ribe duguljastog oblika tela retko se dešava da nema udaraca.  Dešavalo mi se da u jednom pecanju imam baš u periodu oko podneva ulovim po nekoliko komada težine od 1- 5 kg, što priznaćete spada u današnje vreme skoro u naučnu fantastiku. I da ne zaboravi , toplije doba godine je vrh.
Kada budem lovio u večnim lovištima loviću sa Bretonom.

pexon

Daki, lepo si ovo opisao samo mi nije jasno kako kačiš predvez, ispod ili iznad olova. Jel to neka vrsta pokretne balerine ili kako se već zove?  :huh:

DakiNS

Predvez vežem ispod olova i tanji je od glavne  strune u slučaju zapinjanja. Iako ne smeta ni da je udica vezana na glavnu strunu. Zaboravih da napišem da je vrh udice uvek u filetu ili pod kožom zgaženog kedera ili samo kačim repić  ,jer on tako lepo radi u vodenoj struji da smuđevi ne mogu da odole. I najčešće je na dnu struja jača jer nema toliko prepreka kao pri površini. Vrlo bitna stvar je da kada smuđ signalizira lagano uzmemo štap u ruke i pustimo smuđa da pod kontrolom povuče mamac nekih pola metra, još malo sačekamo i tada sledi kontra koja ga treba iznenaditi i izvući prvi metar prema površini, a dužina čekanja da proguta ovisi o veličini mamca . Pošto voda protiče jer se nalazimo ispred granja to ne bih nazvao balerinom a i plovak je fiksiran. Plovci , to jest mamci su na zadnjoj trećini prepreke ispred koje pecamo.
Kada budem lovio u večnim lovištima loviću sa Bretonom.

srxa

Struja je uvek jača na površini, na dnu često malte ne zna i da se ne kreće...

DakiNS

Kolega na mestu gde je topola ili vrba pala u vodu gomila se granje koje voda nanosi , tako da se stvori mala brana koja vodu usmerava ili od obale prema sredini reke ili prema dnu gde skoro da i nema nanosa. Upravo to strujanje vode pomera mamac. Kada sam bio mlad nije bilo sonara , nego smo gazili nogama ,  ako se moglo po dnu za vreme najnižeg vodostaja i uklanjale ili nanosile prepreke, a ujedno smo i " skenirali" situaciju. Imao sam sveske sa ucrtanim situacijama na pojedinim mestima.
Kada budem lovio u večnim lovištima loviću sa Bretonom.

Teme sličnog naslova (10)