Pecanje šarana zimi

Započeo damjan, 22 Novembar 2009, 21:59:07

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

damjan

Kažu da je temp vode najteža pri temp od 4c i kao takva pada na dno,hladnija,ili toplija voda od toga je lakša i izdiže se gore,to se događa u određeno doba godine,tj zime kada se voda ohladi na 4c i padne na dno.
Već sam napisao u početnom tekstu da kada se temp vode na površini spustila ispod 4c, nisam ima nikakvih dešavanja,tj riba je prestala u opšte da uzima hranu,čak i onu plasiranu pod nos.
Šta je to krtog,a šta zimovnik ? Ili je to jedno te isto ?
U toku zimskih meseci ,sunce i toplije vreme zna šarane pokrenuti da se više kreću u okviru zimovnika,ali i izaći iz njega. Nisam siguran da će se u tom momentu predaleko udaljavati od dubine i mesta gde su predhodno boravili u zimovniku,osim ako je vreme pred proleće i voda je krenula da se zagreva,tada i trajno napuštaju zimovnike,ali dokle je voda još ledena držaće se u blizini istih. Nije retkost da alasi u toku zime na sprudu pokupe šarane mrežama,sigurno je da im tu nije zimovnik i odkud šarani tu ? Jedna strana reke je duboka i puna krša (spoljašnja krivina) ,druga strana plitka i čista (unutrašnja krivina) -šarani u toku zime baš u toplijim danima kad ojuži izlaze iz sigurnosti zimovnika (one dublje strane) i prelaze na drugu na plićake,ali se vraćaju na dubinu,jer neće krenuti u migraciju dokle god temp vode ne dostigne određeni stepen. Dakle šaran se na reci zimi ipak kreće i izlazi iz zimovnika.
Riba na reci troši mnogo više energije nego ona iz stajaćih voda,stalno je primorana na pokrete što usled kretanja vode,pomeranja vodostaja,a to znači da ima i više potrebe da tu izgubljenu energiju nadoknadi,naravno hranom i baš zato mamac koji joj zabacimo u blizinu zna uzeti i ako joj je metabolizam znatno usporen. Veći šarani imaju i veće zalihe sala,pa imaju i manje potrebe da u toku zime traže hranu i zato se zimi uglavnom hvataju manji komadi,mada zna se zaleteti i krupan.
"Dnevna soba"  tako se žargonski naziva mesto gde šaran obitava između obroka,a to su obično mesta sa dosta prepreka u vodi,često sa većom dubinom. Tu se šaran oseća sigurno iza nekog potopljenog debla,ali i tu zna uzimati hranu,pogotovo što su stari panjevi načičkanii školjkicama i ostalim vodenim organizmima. Ako šaran svakodnevno iz "dnevne sobe" izlazi u potrazi za hranom to mu se može nazvati "dnevna soba" ,ali ako većinu vremena provodi u istoj u dužem vremenskom periodu u toku zime,ondah se to naziva zimovnik,ili ti krtog. Koliko često se riba kreće iz tog zimovnika to već niko ne zna

Zmaj Strasni

Damjane, sigurno si mislio na to da je voda najgušća pri temperaturi od 4 stepena?

damjan

Da tako je a pri tome i naj teža.
Evo tabela koju sam našao na netu. Gustina vode pri određenoj temp.

Temperatura (°C)    Gustoća (kg/m3)
100                         958,4
80                              971,8
60                              983,2
40                              992,2
30                              995,6502
25                              997,0479
22                              997,7735
20                              998,2071
15                              999,1026
10                              999,7026
4                              999,9720
0                              999,8395
−10                              998,117
−20                              993,547
−30                            983,854

Srkijan

Citat: baćko poslato 06 Decembar 2013, 17:20:29
Kao  prvo  vidi  se  da  je   Damjan  vrlo   blizu da  potpuno  kompletira  znanje, ja  bih   samo    kratko   dodao neke  detalje. Kao   prvo   netreba  mešati  mesta  gde    šaran  odmara  sa  mestima  gde   se  krtoži.  Sa  mesta  gde  se  odmara šaran  odlazi   na  hranjenje,  dok  sa  mesta gde  se  krtoži  neodlazi,  ako   i   dođe  do   prekida i  odlaska  iz   krtoga  obično  to   bude  i  kraj  krtoženja,  vrlo   retko  može  da  se  dogodi   da  zima  ponovo   okuje  tako   vodu da  bi   šaran  bio  prinuđen   na  povratak  u  krtog.  Normalno je  da  ista  pravila nevaže  za  tekuće   i  stajaće  vode, u   stajaćim  vodama  to   može  da  se  ćesto   dogodi,  dok  je  kod  tekućih  voda  to   malo   teže.Da  bi  bilo   jasnije ,   tekuća  voda  treba  skoro    skroz   da   zaledi   da  bi  šaran  otišao   u   krtog.  U   krtogu    šaran ulazi  u   neko   stanje  obamrlosti,  hibernacije i mišljenja  sam  da  nikome  netreba  spoznaja gde  se  krtozi   nalaze   sem   onih   koji   imaju   nameru   da  im  naude,  jer  u   krtogu   šaran   neuzima  hranu.  Samim  tim  krtozi   nebi  trebali   da  budu  interesantni   nama  ribolovcima.  Mesta   gde  se   šarani   odmaraju  već   mogu   biti   produktivna,  iako    i  na  takvim  mestima  šaran  vrlo   retko   uzima  hranu,  skoro  nikad  ali   zato  na  ulazu   i  izlazu   uzima pa  samim tim  i  postaju   zanimlljiva   za  nas.  Što   se  tiče  mesta  za  krtoženje  to    su   vrlo   interesantna  mesta, da  ne  napravim   grešku   i  kažem  kao   mnogi   pre   mene  da  su   to   najdublja  mesta   u  šaranskim  prebivalištima.  Probaću   kratko   da  objasnim.  To  u    principu   jesu   dublja   mesta   na  toj    teritoriji obično  sa  granjem   kao   vidom  zaštite  ali   ni  to   nije   presudno,  najbitnije  je  da   to   mesto   u  principu  ima  neku   vrstu   termalne   zaštite  tj  dno  je   na  neki   način  vrsta tla  koje  ni   u   najtežim  uslovima zime  neće  smrznuti,.   Što   se  tiće  prisutnosti   kiseonika u   tom   delu   mislim da  to  i   nije od  najvažnijih   faktora,  jer  šaran   sa  sobom  nosi  veliku   količinu   kiseonika ,  koju   u  stanju   mirovanja  jako   malo   troši ,  a  moje  subjektivno   mišljenje je  da  na  takvim  toplijim   mestima  postoji   i   neka  hemijska  reakcija pa   samim  tim   i   neko   određeno   prisustvo   kiseonika.  Mislim  da  trerba  otvoriti  posebnu   temu  kao   naprimer  krtoženje riba  u   vodama.  Toliko   ,  hvala.

...Sve super napisano, samo neka hemijska reakcija o kojoj pricas, a verovatno mislimo na isto, je uzrok truljenja lisca i ostalih biljnih otpada na dnu, a tom reakcijom ne nastaje kiseonik nego metan ili ti ugljen dioksid.....za kiseonik je ipak potrebna fotosinteza, koja na vecim dubinama bez svetlosti ne moze da bude.
Ribu nosi kući ako si gladan a ne da bi se slikao u kupatilu!

srdjo_

Voda sto se vise hladi postaje gusca, ali ovo pravilo vazi samo do 4 stepena i to se zove anomalija vode. Daljim hladjenjem voda se siri i na temperaturi od 0 stepeni ima zapreminu vecu za 9% i tad nastaje led koji pluta. Da nema te pojave ne bi bio moguc zivot u vodi.
Bistro!!

laki22

eh, sta ti je mehanika fluida :)

dravski pecaros

ja pecam na rjeci dubine 1-3 metra i prestajem u 10 mjesecu pecati sarana..e sad nije za ovo ali da pobijem tvrdnje da se saran nekrece zimi....ima kod nas par krivolovaca koji krizakom(mjeza velicine 2x2 metra ) cekaju i kad riba zatrese trsku dizu..hvataju redovito šarane ...je krivolov ali zanimljivo događaje da se saran krece a voda skoro zamrznuta  :help:
samo uz pametan ribolov cemo u buducnosti imati sta loviti..

milan ns

Sve u svemu treba dobro poznavati teren,potrefiti mikrolokaciju i biti u pravo vreme na pecanju i najvaznije imati sreće  :cheesy:
Pecanje mi je opsesija.

baćko

Srkijane  u osnovi  se  slažem  sa  tobom,  ja  sam  i  rekao  da  je  to  na  neki  način  moje  subjektivno   mišljenje,  ali  uvek  postoji   to   ali.  Termalni   delovi   tla  na  dnu  reke  ili  stajaćice  koje  zadnje  lede  pri   jakim  zimama  vrše  neka  mešanja   vode  između  vode  koja  je  pri  dnu  i  one  koja  je  pri  površini,  te  sam  stoga  mišljenja  da  površinska  voda  na  takvim  mestima  donosi  kiseonik  do   samoga  dna.  Ja  se  slažem  sa  tobom da  usled  trulenja raznog  lišća  i   granja  dolazi   do   pojave   gasova  kao   što je  metan koji je  ipak  i   nosioc  neke  temperature,  ima  mesta  gde  se  pojavljuju   možda  i  kojekakvi   drugi  gasovi,  no  ovde   je  reč  o   nekoj   drugoj   pojavi  jednostavno   je   dno   toplije  više  nego   bilo   gde   drugde.  Da li   se  ispod  dna  nalaze  termalne  vode  ili   već  nešto   drugo   neznam  ali  to   je  u   praksi   ipak  tako.  Da li  ćeš   u   životu   imati   ili   sii   već  imao   prilike  da   nađeš  takva  mesta  to   nije  toliko   bitno,  jer  podvlačim  samo   oni  koji  iz  niskih  pobuda   koriste  saznanja  o   šaranskim   krtozima  mogu   od  toga  imati   koristi,  ribolovci   ne.  Eto   ovo   bi   u   najkraćim  crtama  bilo   objašnjenje  za   moju   opasku   o  prisustvu  kiseonika   pri   dnu   na   takvim   mestima,   no  opet  kažem   to   je   verovatno    neko   moje   viđenje.    PS:   O  krtozima  sam  naučio   negde  osamdesetih,  devedesetih  kada   su  bile neke  zime  koje  su   nosile  temperature ispod 20  stepeni   celzijusa  ,  verovatno   se   sećate  takvih   zima  i   tada  sam  saznao    kao   lovac   a  ne  kao  ribolovac.  Hvala.

djmisha77

Citat: baćko poslato 06 Decembar 2013, 17:20:29
U   krtogu    šaran ulazi  u   neko   stanje  obamrlosti,  hibernacije i mišljenja  sam  da  nikome  netreba  spoznaja gde  se  krtozi   nalaze   sem   onih   koji   imaju   nameru   da  im  naude,  jer  u   krtogu   šaran   neuzima  hranu.

Backo, stvarno nisam neki sarandzija ali zivo me zanima kako znas da saran u krtogu ne uzima hranu? Da li to znaci ako bi "ubo" krtog i bacio mu nesto pod nos da nebi uzeo? 
Ja ne odlucujem da li cu ici u bitku po tome kolika je sila koja mi preti, vec po tome koliku svetinju branim.

Duško58

Procitao sa celu temu i popalili ste me. Prvo "bolje" vreme sam na Begeckoj jami da potrazim i probudim sarka. Javljam sta se izdesavalo.
Nije junak onaj koji tuce, nego je junak onaj koji trpi.

marcony

                   ! No longer available

Novogodišnje plovkarenje krapa na Skadarskom jezeru  :cheesy:
kukuruz, bez arome

Goachild

Лепа вода, амбијент и крап.  :ok:

:clap2:

srce

Bravo Marcony ! Jeli ovo na Bešku ? ... ne podjoh za praznike , kiša me ona uhvati :(
... jel bilo još ulova ?
nikad ne veruj zeni koja laze

marcony

ovo je u Krnjice, mada su mjesta sva ´ista´  bilo da si sa obale ili na ostrva :cheesy:
bilo je ulova, jer je cio decembar bio oko 15 °C i bez kapi kiše

evo ti jedan sa Beške  :cool:


18. decembar
14,5kg
žito

Teme sličnog naslova (10)

7122

Odgovora: 867
Pregleda: 358716

2702

Odgovora: 803
Pregleda: 311377

9808

Odgovora: 186
Pregleda: 97684

6083

Započeo STEPA


Odgovora: 25
Pregleda: 23036

4235

Odgovora: 15
Pregleda: 11203

12259

Odgovora: 8
Pregleda: 3405

3945

Odgovora: 222
Pregleda: 89394

25813

Odgovora: 23
Pregleda: 7726