Kupanje-izbacivanje šarana

Započeo TopMix, 06 April 2011, 11:12:49

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

milos_bp

Odlomak iz knjige "Moderni saranski ribolov" Kresimira Kurija - ko nije citao saljem PDF file na PP ekstra knjiga ima svasta, ko na forumu Vukovi sa Dunava. :cheesy:



1 . 4 . ŠARANSKI SKOKOVI
Sjedite u kasno ljeto na obali rijeke, rano je jutro, prvi sunčevi zraci prodiru kroz guste snopove magle. Čuje se pljusak, pa još jedan
uzvodno, pa jedan nizvodno...Šarani skaču. To je njihov rano jutarnji ritual. Proveo sam zore i zore uživajući u njihovim akrobacijama, i uvijek mi se po glavi motalo pitanje: zašto zapravo šarani skaču?


1 . 4 . 1 . Zašto š a r a n i skaču?
Literatura nudi nekoliko pretpostavki. Jedna od njih je da se šarani skakanjem po površini vode pokušavaju osloboditi ribljih parazita (uši, p i j a v i c e ) , te stare sluzi sa škrga i tijela. Druga opet tumači, kako ove ribe nakon intenzivnog hranjenja, odnosno rovanja po m u l j e v i t om i glinastom dnu, skokom čiste škrge od sitnih čestica zemlje i gline. Iako je šaran riba p r i v i k n u t a na slabije ili j a č e zamućenu vodu, škrge ponekad nisu u stanju oboriti sav koloid sitnih č e s t i c a u vodi, pa se riba tako ponekad riješava viška detritusa mulja u njima. Skakanje nekad može biti povezano s ribljim migracijama. Naime, opće je poznato da se šarani vrlo često otkrivaju skokovima na određenom mjestu.To se često zbiva kod okupljanja prije početka migracije, za vrijeme putovanja, kao i nakon dolaska na željenu lokaciju. Ista stvar naročito vrijedi u vremenu pred mrijest. Ako ste ikad imali priliku vidjeti proljetno okupljanje šarana na rijeci, a to se najčešće događa u blizini velikih brzaka, gdje je brzo strujanje vode, ali i gdje je blizu veća dubina, onda znate koliko zabavno može biti promatrati ove simpatične brkate riblje stvorove, kako izvode prave cirkuske točke i vratolomije, na samoj površini vode. U v i j e k me je zanimalo kako p o v e z a t i skokove s idealnim v r e m e n om za ribolov. To mi, moram priznati, baš i nije uvijek polazilo za rukom. Naime, šarani su ponekad skakali u j u t ro (što sam često uočavao na jezeru) označavajući kraj noćnog i rano jutarnjeg perioda hranjenja. Tokom čestih boravaka na vodi, vremenom sam shvatio, da je s p o č e t k om masovnih jutarnjih iskakanja ozbiljan ribolov gotov, i da mogu pakirati štapove, uživajući u ovom prazniku za oči i dušu. S druge strane, pojedinačni skokovi velikih riba, naročito popodne i pred mrak na hranjenoj poziciji, uvijek su davali odlične izglede za predstojeći ribolov.


1 . 4 . 2 . Nisu svi skokovi isti
Ovdje mi se čini vrlo važnim napomenuti kako se skok od skoka,naročito krupnije ribe, znatno razlikuje. Dok se spektakularna, ili nazovimo ih "artistička", iskakanja cijele ribe u zrak, teško mogu protumačiti kao dobri znakovi za ribolov (događaju se najčešće u j u t r o , ili tokom dana), samo p r e o k r e t a n j e velikih riba na hranilištu u elitnim hranidbenim terminima ili neposredno prije njih, iskusnim su ribičima znak za
maksimalan oprez, j e r često nagovješćuju skoru "akciju". Ribe, koje se intenzivno hrane, katkad mogu i učestalo skakati, ali to nije pravilo. Ponašanje šarana je vrlo često na različitim vodama različito. Međutim, nije rijetkost, da ribe i na istoj vodi tijekom određenog vremena postepeno mijenjaju navike ponašanja. Pamtim nekoliko odličnih ribolovnih noći na rijeci Kupi s pet šest šaranskih poteza tokom kojih su šarani non-stop ravnomjerno skakali, ali i onih kad se dobro lovilo (npr. četiri velike ribe za n o ć ) , a da je površina vode cijelu noć bila mirna, bez i jednog skoka.


1 . 4 . 3 . Utjecaj r i b o l o v a na s k a k a n j e
Da ribe češće skaču na vodama gdje se manje i rjeđe lovi, shvatio sam promatrajući p o n a š a n j e šarana kroz n e k o l i k o , izrazito dobrih ribolovnih sezona na rijeci Kupi. Naime, kad sam prvi put došao do lokacije za koju sam znao da je bogata šaranima, skokova je bilo izuzetno puno, kako za vrijeme početnih ribolova, tako i tokom cijele prve sezone. Druge je sezone skokova bilo još uvijek dosta, iako na očigled bitno manje, makar je riba bilo podjednako. Prvi izlasci na vodu tijekom treće sezone bili su "prepuni iščekivanja", jer se tokom hranidbene kampanje,
ali i za vrijeme nekoliko prvih ribolova šarani u o p ć e nisu pokazivali. Na moju sreću, ulovi su ipak ponovo učestali. Ne skakanje šarana sam protumačio kao znak opreza riba, koje su u v j e č i t om strahu od ljudi, i koje se na taj način skrivanjem bore za opstanak. Teorija da šarani na vodama s vrlo velikim ribolovnim pritiskom skaču manje, pokazala se j e točna ne samo na određenim lokacijama na rijeci Kupi, gdje su često i tokom više sezona lovljeni, nego i na jezeru Šumbar, na k o j em se već dugi niz godina također vrlo intenzivno lovi. Dobro pamtim pljuskove iz ranih jutara na Šumbaru od prije petnaestak i više godina. Ribe raznih veličina skakale su u serijama, t o č n o otkrivajući najbolje lokacije za lov. Danas se takovi prizori vide puno rjeđe. Ribe još uvijek skaču, ali definitivno, što se više love, sve manje. Stoga, čini mi se kako je glavni
razlog tome baš urođeni, ili j o š bolje rečeno, stečeni strah ovih plahih, i u najmanju ruku čudovitih vodenih stvorenja, što ga osjećaju prema čovjeku.


1 . 4 . 4 . K o m u n i k a c i j s k o z n a č e n j e
Skokovi ponekad mogu imati komunikacijsko značenje,pogotovo ako se radi o manjem jatu riba. Naime, riba koja se intenzivno hrani, ponekad u pauzama između rovanja po riječnom dnu iskoči iznad površine, čisteći škrge od mulja, ali i dajući znak drugim jedinkama iz jata kako j e nađena veća količina hrane. Tu pojavu možete dobro uočiti ako promatrate svježe ubačene šarane iz ribnjaka u neku ribolovnu vodu, ali i jato kupskih "divljaka" na mjestima gdje nije ranije intenzivno lovljeno. Pokušajte s većom količinom rastresitih mamaca (kuhanih partikla,kukuruza,konoplje...) prihraniti određenu dobru lovnu poziciju i pratite razvoj situacije. Prva riba, koja dođe na izvor hrane i počne se hraniti, svako malo iskače. S vremenom ih je više, i skaču zajedno. Vrlo je vjerojatno da su to poznanici iz jata, koji se često zajedno hrane, pa kad neki od njih pronađe novi izvor hrane, ako se nešto ne previđeno ne dogodi, sebi zove svoje "pajdaše" na klopu. Oni dalje svoje, i tako sve dok se ne okupi cijelo riblje jato, ili više njih. I premda su sve ovo možda samo pretpostavke, zapažanja ili naša "ljudska" naklapanja o  ponašanju ovih zanimljivih vodenih stvorenja, koja možda nikad n e ć e m o u potpunosti moći razumjeti, j a ponekad imam osjećaj da doista šarani skaču i od veselja ili životne radosti. Pogotovo u rano ljetno jutro, s kojim smo i počeli ovu priču, veseleći se toplini sunca, obilju hrane i svojoj slobodi. Na tu me misao navode akrobacije koje ove ribe, a pogotovo manji primjerci, često znaju izvoditi. Teško se otet dojmu, da se riba, koja po nekoliko puta za redom radi salto, ne igra i u tome ne uživa. Ja im katkad na tome zbilja pomalo i zavidim.
Bolje biciklom na pecanje nego Mercedesom na posao :)

Goachild

Taj čovek je za mene kao što su "Opstanak" i "Belami" u ono vreme bili...  :tongue:
Fenomenalno štivo "Moderni šaranski ribolov"  :thumbup:


p.s.
Pazi da tim slanjem kopije knjige u pdf formatu ne kršiš autorska prava! To je na Vukovima zabranjeno.  :takoje:


smiley033

Pirke vuk s Tise

Krešimir Kurija, ako je moguće neka bude "počasni član" na temi  "Kupanje-izbacivanje šarana" da miloš_bp nebi bio  smiley080 ili još gore  smiley110 :wink: :wink: :lol:

Zmaj Strasni

Danas sam bio na sporni. Voda pala da se konacno moze pecati. Poneka krupna babuska udara, ali sto se saran kupa-pa to je neverovatno. Bar 30 puta za 15 minuta se vrnuo. A nece na udicu...

baćko

Jedna jako  lepa tema, pecaroši kažu  zašto  se  Šaran kupa, mislim  da je pravilnije  reći iskače iz vode. Pa da počnemo od nekog primera. Riba iako  živi u  vodi ona ipak  ide na kupanje. Bela riba  to  obično radi najviše početkom  noći na  brzacima, ovo normalno  važi za  tekuće vode i ako  ima uslova  za to, ako  su takva mesta daleko od  staništa  gde  se hrane  i  obitavaju onda će to  raditi tj iskakaće  iz  vode tu  na   staništu rano ujutro i predveće. Već osečam  da će ovo  biti  predugačko s'toga idemo   samo na  Šarane što  mnoge  najviše  interesuje.  Da i  on ide na kupanje doduše ređe na  brzacima ali  zato  na  staništu obično to radi pošto  mu  bela  odredi tajming na neki način, ovo se odnosi najviše  na jutarnje sate, kada kreće na kupanje posle bele  ribe. Predveće i  noču to  obično nije  slučaj tada to  već  zavisi od njegove zajednice. Koliko će tog kupanja biti u tim  popodnevnim  i nočnim  satima uglavnom če  zavisiti od  zdravlja ili  da budem  precizniji brojnosti šarana  u toj  zajednici. Šarani  su   društveni i  vole  da  formiraju grupu ili zajednicu sa  kojom će  provoditi vreme hraneći se i  na neki način paziće  jedni  na  druge. U prenesenom  smislu obaveštavače svoje  iz  zajednice o   određenoj vrsti  hrane kao  i  mestu koje će  oglasiti  iskakanjem iz vode. Odmah treba neka  pogrešna zapažanja eliminisati, kada nam se  čini da šarani  iskaču sve  dalje  i  dalje ili  obratno sve  bliže  i  bliže oni  se bukvalno  nepomeraju nego je to  jedan  jako  lep pokazatelj  a to  je da na tom  terenu ima više zajednica i na neki  način svaki od tih šarana  koji iskače obaveštava  svoju  zajednicu  da je  vreme hranjenju. Ovde opet moramo  razbiti neka pogrešna  zapažanja, a to je da ima još mnogih  drugih  iskakanja  šarana  koja nisu vezana za  gore  navedeno. No da samo kratko  kažemo  nešto  o  zajednici Šarana. Kao  što  ima  puno razloga tako  su i  šarolike  Šaranske zajednice. Krenućemo od najprostijih, čisto radi primera, a  i da vas potaknem da  počnete da bolje  zapažate  prirodu i  odnose u  njoj. Zdrava mlada  i jaka zajednica obično broji od  18 do 22 Šaranska  predstavnika, obično ta neka mlađa zajednica broji tri do  četiri  ženke u proseku 4 do 6 kg,  večeg  dela populacije od  1,5 do 2 kg mužjaka oko 10 komada i ono  resto mogu  biti  mešani  obično ženke ili  mužjaci u  rasponu od 2,5-4,5 kg. Ova zajednica koju   sam opisao je već formirana, jer kada  su  sitniji  od  ovoga tj oko  0,5 kg tada ih  može biti  puno više  u jatu,  ustvari  tada još  nisu zajednica, no da neširimo  priču vratimo  se temi. Znači  to  je neka mlađa zajednica, one  i  budu formirane tako  pošto njihovi  nagoni  za reprodukciju mnogo  jače funkcionišu  nego  kod  starijih zajednica gde se obično  događa da na  reprodukciju tj na  mrest odlazi mnogo manji  broj  jedinki nego  kod mlađih zajednica. Odmah još jedan primer iskakanja ovaj put krupnog Šarana i  pljoštimice udaranje  o vodu, to  hoče  da rade krupne ženke  nebi li  rastresle ikru koja je već poćela  da se lepi, tj overava mogučnost da bi  eventualno mogla na  neki zakasneli  mrest ( nekada se mogu ispuniti  uslovi  i  za  dva tri mresta tokom godine). Malo da se vratim  na zajednice, kod dosta  starijih zajednica broj  zdrave  zajednice može  biti  manji  od 8 do 14 komada, to  su  već  primerci od preko  deset  kilograma. Zašto  toliko pričam o zajednicama, postoji  par  razloga. Jedan koji  nas najviše može  da pogodi  je taj da  se može  dogoditi da  naprimer priliv  friške vode i  veće  količine kiseonika (zbog vetra) dovede Šarane u  stanje  slično odlasku na  mrest ali   ovaj put neurade to  nego  se  okrenu halavom uzimanju  hrane, što  može  dovesti  do jakog oštečenja zajednice tj da budu upecani, odstranjeni iz zajednice. Već ako  je to  preko  trećine  broja ili nedaj Bože više, onog  momenta kada to  primeti  ostatak Šarana otićiće sa  tog terena nekada i  po tridesetak  kilometara dalje, tražeći sigurnije mesto, no i o tome neki  drugi put. Zašto  još iskače  Šaran. Nekad će to  biti bliže prevrtanju pri površini, ili  tek neki blaži  skok  direktno  na  glavu, tada  obično juriša  na krvne crve jer  zna  da če se oni videvši  opasnost  stisnuti   u  grupu a on će  ih  halavo zagrabiti  zajedno  sa muljem, čak  i  tada  uz minimalan gubitak  crva on može  da  se oslobodi  celokupnog mulja što  izbacujući nazad  kroz  usta što   filtrirajući  kroz  škrge,  ali   dosta  puta će  namerno progutati određenu količinu mulja  a sve to  iz jednog razloga a to je  popunjenost creva.  E tu  se  provlači jedna nelogičnost,  ako  se hrani  naprimer belom  ili još drastičnijji  primer zelenom  glistom gledaće  da je skroz  iscedi  od  zemlje  pa će je tek onda progutati. To  bi već hemičari  znali bolje da pojasne,  pošto  je verovatno neki  hemijski  proces u  pitanju čiji ukus  baš nije  najprihvatljiviji za Šarana. Dok je naprimer Mreni pravi delikates svinjska pantljičara koja u sebi poseduje  toliko  jaku kiselinu da  ako samo dodirnemo lice rukom  kojom smo  držali pantljičaru neminovno ćemo  zaglaviti bolnicu,opet ja lutam.
    Sledeće iskakanje bi bilo zbog  kiseonika. Šaran puno vremena provodi pri  dnu prevrčući sitan  sadržaj tražeći bubice, crviće, račiće. Pri dnu je  svakako manjak kiseonika a još  ako je tu  prisutan metan  ili neki drugi gas Šaran će posle nekog  vremena morati da  iskoči iz  vode i usled nagle promene dubine njegov mehur  če  se napuniti  kiseonikom  a oslobodiće  se  gasova, kod ove  vrste iskakanja može  doći do ponavljanja dva ili tri puta jer ne  samo  da će napuniti  mehur  kiseonikom napuniće  i krvne  sudove, a ujedno  če  saprati i  onaj najfiniji i  najlepljiviji mulj koji mu se zalepio na njegove filtere škrge, ako  se pri tom  oslobodi i večeg dela  onih sitnih  krvopija, koje su   stanovnnici tog lepljivog  mulja to je  onih 5+  za njega.  Znaju  Šarani  da se kupaju  i zbog osećaja uslovno da  kažem neke  vrste razdraganosti to je ono frcavo kupanje kada se mnogo više trese prilikom  iskakanja i čujemo kao neki  lepet ili neznam  kako  bih već to  opisao. E ima još jedna vrsta iskakanja koju mogu doživeti  oni  koji  šarana  hrane  odprilike u  istom  terminu i na  isti  način. Ako to radimo bar tri ili četiri puta  zaredom na  istovetan način  a hočemo  da  proverimo  da li su  tu, peti  put čemo  sve uraditi, znači  doči ćemo u  istom  terminu ali  ovaj put nećemo  bacati  hranu saćekačemo  desetak minuta  i tada če u  našoj  neposrednoj blizini  iskočiti Šaran. Obično  to budu najsitniji primerci zajednice, jako retko  će to biti neki  malo  krupniiji primerak,  jedino  ako je  on među  sitnijima. Ovo sam  dosta puta  koristio, da budem  iskren na neki način mi je  jako prijalo. Ima  i  iskakanja  iz vode ako  mu je  ugrožen  život , kod povlačenja  mreža pokušaće  da je  preskoči, ili ako somovi kolektivno love e tada  će mu  to biti  kobna greška, jer oni će ga upravo i opkoljavati  očekujući da pogreši  i  iskoči iz vode,  taj put sve one  blagodeti biće poništene jer u većini slučaja mu taj skok označava kraj. Da nebi bilo opet pogrešnih priča kao ono naprimer uselio se krupan  som pa  razvijao  Šarana. Šarani  čak i borave  vrlo blizu somova, čak  se i  događa  da nekad  poludi neki  krupniji som i  počne  da vitla ribu bela obično sve iskače iz vode no Šaran je  mnogo spretniji i čak  se poigrava tada sa dotičnom personom, kažem  problem nastaje samo kod kolektivnog  lova soma,  a i oni  imaju poziv tj glasno coktanje, više bućkanje po vodi što je  poziv  saplemenicima  za lov. Zato ribolovci  i koriste bučku jer ona oponaša taj  njihov poziv, ali koji je  opet  najdelotvorniji u letnjim  mesecima(druga  tema). Uglavnom mislim  da  sam obuhvatio veći  deo  odgovora zašto  Šaran iskače  iz  vode. Još nekih par  napomena. Ako je teren bogat Šaranskim zajednicama iskakanja iz  vode će biti mnogo učestalija kod pritiska vode naprimer ili kod  određenih  pritisaka vazduha ili  uticaja  plime i oseke tj odnosa sunca  i meseca, no ako  taj  isti teren bude na  duži  period opterećen  pecarošima doći će pod  istim uslovima  do  smanjenja iskakanja Šarana iz  vode, tek pošto neko  vreme oslabi da tako  kažem pritisak  pecaroša na  vodu oni će početi lagano  da se vraćaju  u neke njihove normalne tokove tj počeće  opet intenzivnije da  iskaču. Iz  svega  do  sada iznetog  možete  izvlačiti  zaključke,  znači  ako  naučite da prepoznajete iskakanja značete i kako  da ih  lovite jer će te znati da li se hrani (i čime) ili beži možda od  neprijatelja. A značete i kolio je bogat  teren  gde ga  lovite. Za sada toliko. :tongue: Kratko  i koncizno.

orka

jako lepo objasnjeno  :clap2: ,ali ostaje ipak nedoumica zasto se saran u najvecoj meri najcesce kupa na razdvajanju noci od dana,tacnije u svitanje,pa narednih sat vremena..,zna on da se kupa i nocu,isto kao i bela riba,ali je to u vecini slucajeva u znatno manjoj meri nego u svitanje..takodje u svitanje se i bela riba vise kupa nego nocu,isto kao i saran..hocu reci da se saran i bela riba gotovo identicno ponasaju(vise-manje) sto se kupanja tice(mislim na tajming),samo sto saran ima svoje lokacije koje znaju da se ponavljaju iz jutra u jutro,pa i iz meseca u mesec,a bele ribe prakticno ima vise manje svuda...naravno, kolicina kupanja se proporcionalno meri kolicinom bele ribe i sarana..,koja je visestruko na strani bele ribe...

twister011

Jel nosis ti nekada i stapove na pecanje, ili samo olovku papir i digitron :eek: :lol:
Svaka cast kolega, skoro ne videh nista slicno :tongue: Ostaje mi samo dilema da li si ti samo obican pecaros, ili jos nesto :huh: :tongue:

Iako je veoma precizno i jasno, ipak moram da upitam za par stvari.

Citat: baćko poslato 17 Mart 2012, 04:43:51
to  jedan  jako  lep pokazatelj  a to  je da na tom  terenu ima više zajednica i na neki  način svaki od tih šarana  koji iskače obaveštava  svoju  zajednicu  da je  vreme hranjenju. Ovde opet moramo  razbiti neka pogrešna  zapažanja, a to je da ima još mnogih  drugih  iskakanja  šarana  koja nisu vezana za  gore  navedeno.

Zasto si napisao ovo gore a onda poceo da nabrajas razna iskakanja-kupanja sarana :huh:

Citat: baćko poslato 17 Mart 2012, 04:43:51
  problem nastaje samo kod kolektivnog  lova soma,  a i oni  imaju poziv tj glasno coktanje, više bućkanje po vodi što je  poziv  saplemenicima  za lov. Zato ribolovci  i koriste bučku jer ona oponaša taj  njihov poziv

Pre nego sto postavim pitanje, moram da cestitam na ovakvo sigurno izvedenom zakljucku. Do sada sam ceo zivot slusao samo nagadjanja i razne teorije a nikada nisam video ovako precizan odgovor. Naravno,postoji i mala dilema, te mi je to drugo pitanje.

Ako je tacno ovo za imitiranje "coktanja" , sto moram priznati lici, zar onda ne bi trebalo da imitacija bude sto preciznija pa da se i vreme-ucestalost-ritam sto vise poklopi sa originalom. Ovako imamo brojne ravnomerne udarce  po vodi, koji su cesto veoma brzi, sto bas ne odgovara coktanju. E sad, som je prilicno drcna riba pa ga nece oterati ni mnogo gore stvari, a ne "lose imitacije" sabrace :takoje:
Inace zvuk bucke stvarno jako podseca na ovo, a razlike koje se dobijaju raznim modelima mogu samo da se poklapaju sa velicinom riba koje imitiraju.
Ovo sam pitao samo zato sto bi voleo da cujem misljenje, a ne ne daj Boze da trazim dlake u jajetu.  :tongue:

MIF

Sa većinom napisano ge apsolutno slažem.Osim ovog coktanja,eeee to nije baš tako.Ali nije tema! smiley033
Kad je struju izmišljao Tesla, Ameriko sisala si vesla.

srdjan72

Backo mene zanima odakle je podatak da kad se jato smanji za 30-tak % ostatak jata ode i 30-tak km dalje?  :huh:
BOZE,daj mi da jednom u zivotu upecam VEEELIKU ribu da ne moram ceo zivot da lazem!

baćko

Moraču  unazad  da odgovaram, znam  da je  tema iskakanje riba ali prvo jedno pojašnjenje o  somu. Ako som naprimer dođe na  stanište  gde  se naprimer kupa bela  riba,( primer početak nekog limana ) i tu zapazi da  se bela  riba kupa (ali ne iskakanjem iz vode,nego jurca protiv vode  gde ona dobija na  brzini  pre nego što će početi da pravi  zaokret ) on će  početi da lovi  one ribe koje izlaze iz  brzaka  ali tako da će  telom proizvoditi  vibraciju usled zaletanja  kroz vodu a ustima će grabiti  pri površini pokušavajući da  uhvati  belu  ribu, tada će se i  čuti onaj  zvuk plop (buć). I to  grabljenje vode ustima ne samo  što  će proizvesti  zvuk nego  će uz onaj njegov  zalet  uticati na vibraciju  u  vodi. E ako uspete da napravite takvo  drvo koje će  približno  proizvesti takav  zvuk, ali presudnija će  biti vibracija  koju će  te  proizvesti  guranjem vode  sa tim  istim drvetom vi će te ustvari dozvati  druge  somove na  lov i kad nađu mamac, e  sad to  je  drugi  deo...
   Zašto  Šaran iskače  u  svitanje. Nisam hteo u  prethodnom postu naširoko   da  objašnjavam svako  od  iskakanja Šarana  iz  vode, no razlog iskakanja u jutarnjim satima je  sledeći. Ako  je  neko čitao jedan post gde sam objašnjavao o  Šaranima koji jedu  noću  u  vršinama tj teškim plićacima odgovor je  upravo  tu.  Većina  Šarana noću izlazi  na  hranu na neka  plića mesta na  vodi i  tamo  se  hrane od odprilike sat iza  ponoći pa sat do  pred  svitanje i tu može mala tolerancija. Kada napuste taj  plićak  vračaju se na  teren gde obično borave  veći  deo  dana iako  i  tu  može  doći do  nekih  sitnih pomeranja ali  najviše  zbog  sastav dna (pesak, mulj, glina itd). Kada su  stigli na dnevni  boravak a ima  više zajednica, jedinke  iz tih  zajednica počinju   da  iskaču iz  vode da obaveste svoju  zajednicu gde je njihova  lokacija pošto  svaki  član  zajednice  prepoznaje  način  iskakanja  svog  člana  iz vode. Pazite  to  uopšte  neznači   da su  oni   obeležili  ili zabranili  drugim  članovima drugih  zajednica da  tu  nesmeju   da se  hrane, ne normalno  da  smeju  i  da će  se to  događati (mešanje  jednih  i  drugih, iako  to  izbegavaju). Zajednica  jednostavno  vodi računa  da je  na okupu jer tada  mogu  brzo  da  primete sve  ono  što  može da im se dogodi, bilo  da je  to  dobro  ili  loše.  Shodno onome  što  se  događa oni će  i  donositi odluke, primera radi ako im nešto nije  jasno, sumnjivo, jedan od njih  će to obaviti, probati,  a oni će posmatrati šta će se dogoditi (sva  sreća  pa to nerade stalno, jer bi onda mi uvek imali  samo  jednu  šansu), ako  se  dogodi nešto   tom  da tako  kažem  probaču, oni  će  se  dati  u beg. Ovo je  opet  neka  druga  tema pa ćemo  drugi put. Da završimo  jutarnje iskakanje, gore  sam  napomenuo da se prvo  počinje bela kupati ona ustvari i  određuje  time  povratak  šarana iz vršina, tako  da mi  ustvari znamo  vreme  povratka i kada zajednice budu  tu  počinju iskakanje članovi koji  obeležavaju   zajednicu tj prostor  na  kojoj  se  nalazi. Ono  što  sam  napomenuo o drugim  iskakanjima  je  s'toga što će posle  razdanjivanja doći  i  do  drukčijih  kupanja (kiseonik, ikra, razdraganost, čak nekada  bude i provokacije ili  bezobrazluka, kao  i  ono objašnjenje o  ustaljenom  hranjenju itd. Jedna  od  napomena bit će te na  mestima  gde će  te  videti samo  jedno  ili  dva kupanja jutarnja, to  može  da  znači  da je tu  samo  jedna ili  dve  zajednice,  i  iako  nebi  morao  to  da radi Šaran će jednostavno iz  navike  iskočiti iz  vode prosto da  upozori  svoje  na  opreznost, no isto  tako dosta  puta se neće dogoditi  da dođe  do  iskakanja  iako  ima  par  zajednica na  neposrednoj  lokaciji ali  su na  različitoj ishrani te su  definisano  razdvojeni, što   automatski  znači da imaju  kontrolu svako  na  svoju  zajednicu. E da li sam odgovorio na  sva postavljena  pitanja, vervatno  da  jesam. :bye:


Citat: srdjan72 poslato 17 Mart 2012, 23:25:45
Backo mene zanima odakle je podatak da kad se jato smanji za 30-tak % ostatak jata ode i 30-tak km dalje?  :huh:
Mogao  bih  puno  primera  da  navodim, ali  evo  jednog iako je to  bio primer ogleda  u vezi  migracije. Osamdesetih  godina prošlog veka rađeni  su eksperimnti u  vezi  migracije Šarana, da li  im je taj podatak bio  poznat  ili ne  neznam, ali  gledajući neke od tih rezultata zapazio sam  potvrdu  onoga što sam i  naveo da će  Šaran  ako  mu bude ugrožena zajednica prevaliti čak  jako veliki put. Eksperimenti su  rađeni   na  Savi  okolina  Sremske  Mitrovice, Šarani su  obeležavani  sa  tačnim podacima i  vračani u  vodu.  Tridesetak  sati nakon vračanja neki  od  tih  Šarana upecani su u Petrovaradinskim panjevima što  će  reći  da  su ti Šarani prevalili ogroman put  za  vrlo  kratko vreme, tako  sam  i  saznao za to, malo  sam  se raspitao i  na  kraju  sam  shvatio  da  nisu  vodili  računa  kod izlova o  zajednicama pa je  usled greške  došlo  do  naprasne  migracije, tj bega  Šarana. Jedan od  mojih mlađih  kolega mi mnoge  stvari nije verovao a  pošto  ima  neke  prijatelje na  Novosadskim  fakultetima uspeo  je  da se  dokopa nekih  skripti ljudi koji  su  radili neke disertacije  na  temu riba, nešto  od  toga je  doneo  da mi  pokaže, posle toga  me  sasvim  drukčije sluša i  stalno  mi postavlja pitanja u   stilu.  "Baćko   a  kako  si ti  uspeo  da  saznaš  sve to" Jedan od  kraćih odgovora  sam  već ispričao u postu gde sam govorio  o mojim  ribolovačkim početcima, jedno  delimično  objašnjenje  kada sam  shvatio da  odgovore  moram sam tražiti, paziti,  zapisivati  ( što  nisam baš  najbolje  odradio  i  to mi se  mnogo puta  olupalo  o  glavu ), i  na  kraju   moram biti znatiželjan i nijedan podatak  neshvatati  neozbiljno. E ima još jedna  mala  tajna, ali o njoj nekom  drugom  prilikom.  smiley033

Александар Бунчић

Gospodine Baćko na vaše tekstove posebno obraćam pažnju jer dosta korisnih stvari može da se izvuče iz njih i hvala vam na tome,a posebno hvala zato što koristite dijakritike jer se dosta lakše čita sa njima.
smiley033
Fisherman/Musician/Astronomer amateur

srdjan72

Backo,hvala.Tekstovi su zaista neprocenjivi ali se vidi da pored ogromnog iskustva ima i literature  koja meni licno nedostaje a verujem i mnogim drugim kolegama.Kad god si raspolozen a Ti opleti po tastaturi mnogo mozemo nauciti.  :clap2:  smiley033
BOZE,daj mi da jednom u zivotu upecam VEEELIKU ribu da ne moram ceo zivot da lazem!

twister011

Backo, molim te procitaj moje pitanje jos jednom :sad:. Prekopiracu ga da bi bilo lakse :takoje:.
Ono sto si mi odgovorio, a sto nisam pitao,  znam veoma dobro posto ga u plicacima (na vidjeno, coktanje i sl) pecam od pocetka devedesetih.

Citat: twister011 poslato 17 Mart 2012, 09:35:58
Ako je tacno ovo za imitiranje "coktanja" , sto moram priznati lici, zar onda ne bi trebalo da imitacija bude sto preciznija pa da se i vreme-ucestalost-ritam sto vise poklopi sa originalom. Ovako imamo brojne ravnomerne udarce  po vodi, koji su cesto veoma brzi, sto bas ne odgovara coktanju. E sad, som je prilicno drcna riba pa ga nece oterati ni mnogo gore stvari, a ne "lose imitacije" sabrace :takoje:
Inace zvuk bucke stvarno jako podseca na ovo, a razlike koje se dobijaju raznim modelima mogu samo da se poklapaju sa velicinom riba koje imitiraju.


Cak sam dva puta ponovio da je zvuk bucke veoma slican coktanju :takoje:

baćko

Tvister011  - razumeo  sam  odmah  šta si hteo, pa sam  probao  da  objasnim jednim od  primera. No u  principu sličan  zvuk proizveden zvuku  soma  koji napada ( što  je  njemu  ujedno poziv sabraći da  se priključe  lovu ) u  kombinaciji  sa  vibracijom, koja  je  po  meni primarniji   deo, pokreće  soma po  inerciji. Ostali   faktori kao  ritam  udaranja, ili način kako  se to  udaranje izvodi određuje naše  rezultate. Kao  naj jača karika u celoj operaciji je po meni sama bućka, alat  kojim proizvodimo  zvuk i vibraciju jer ona će  po  meni odrediti  i  kvalitet i kvantitet. Neka  bućka  će loviti  uglavnom  sitne,  neka krupne, neka  mešano a neka  bućka  će  biti  izrazito  loša. U  principu  to  se da proveriti  na  terenu. Osnovno je  da će skoro  svaka pokrenuti soma, najviše  zbog  toga što  mu  je to već  zabeleženo  u  genima,  sve  ostalo  je  pitanje pretho dno  navedenih i  još nekih  drugih  faktora. Nadam se da  sam ovaj put uspeo  da  bolje  dam  odgovor, ka  što  se  nadam da neće  biti  ljutnje  što  smo  malo  iskočili  iz  teme, pošto  je  tema bila iskakanje  riba, Šarana  uglavnom.  :bye:

twister011

Jeste, ali si zakacio i ovu temu u kojoj si "resio" jednu od glavnih ribolovacko-ribarskih enigmi :rolleyes: Jedino sto nije bas tacno ovo da se jednim tonom hvataju krupni, drugim sitni a trecim........ Praksa je malo drugacija. Nekada je tako kako si opisao, a cesce je da jede (bez obzira na velicinu) samo na jedan ton ili pak jedan ritam.

I ja se izvinjavam za OFF. Jbga, kolega zagolicao smiley033

Teme sličnog naslova (10)