Test kriva šaranskih štapova

Započeo DDj, 15 Februar 2017, 18:33:43

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

slob

Postoje svakako neke nepreciznosti kod ovog merenja, ali bitno je to da TC kao parametar nema smisla ako se upoređuju štapovi različite akcije.
Ima smisla samo ako su akcije štapova  iste. A iz toga proizilazi neuniverzalnost tog parametra i kao takvog ga treba odbaciti, i tu bih se potpuno složio sa Mr Harisonom.
Međutim parametar TC, kakav-takav, još je prisutan jer nema boljeg. Prinuđeni smo da ga koristimo ali treba da budemo svesni toga da je on na klimavim nogama i da nije baš tačan.
Uostalom iz istih razloga si otvorio ovu temu.

Slično je, nažalost i sa ostalim parametrima. Svi su oni po načelu "može da bidne ali ne mora da znači" :cheesy: :cheesy:

Ali mi se ipak nekako snalazimo :lol: :rolleyes:

Ostao sam dužan odgovor na pitanje "optimalne težine bacanja". Mada je već  bilo polemike o tome.
Ibanezi prepričava ono što je pročitao, a ja govorim ono što sam lično odradio.
Ostaje jedino da verujete na reč, ili ne. Ako je –ne, onda uzmite sami štap u ruke, izađite na livadu (ili na vodu, sa onim brojčanikom za merenje namotane strune koji se montira na štap) pa se  sami se uverito u isto ili suprotno. Ako zaključite da je najdalji izbačaj (optimalna težina bacanja)  negde na polovini između TBmin i TBmax, ja ću svoj pecaroški šešir javno pojesti za doručak, na suvo, bez piva.
Zašto sam tako siguran u svoju tvrdnju da je najdalji izbačaj onaj sa teretom TBmax? Merio sam na 4 štapa i rezultat je kod svih bio potpuno isti. Evo i dijagrama:
O svemu ovome sam već pisao u drugoj temi, ali pošto su mi sve slike izbrisane sa hosting servera imagsharka (jer nisam hteo da platim godišnje održavanje), ajde da sliku ponovo postavim (ovaj put preko Postimage. Nadam se da će biti bolje sreće).
Moram da napomenem da je jedini problem koji sam imao pri merenju dobačaja, bila psihološka barijera. Treba imati, da ne kažem šta, da bi teret TBmax zabacili iz sve snage. Kolena vam klecaju a uši su vam maksimalno naoštrene očekujući –krc. Međutim, pokazalo se da su strepnje bile neosnovane.
Na kraju sam se potpuno oslobodio svih strahova. Što se toga tiče, zaključak je na kraju bio; i ako čujem –krc, taj štap je faličan i kao takav bolje je da ode u smeće pri izbačaju nego pri vađenju kapitalne ribe. Bar tako je bilo sa mojim štapovima. Ne garantujem za vaše. Mislim na -krc! :smiley:

Još bi nešto da dodam!

CitatU proslosti, diskutovao sam ovaj problem sa mnogo ljudi, ali ni jedan nije doveo do resenja. Ono sto nam treba je mera koliko linije stap daje tokom savijanja pri vucenju ribe. Zamislite stap u ucvrscenom polozaju tako da mozemo da merimo deformaciju pod silom vucenja. Ako bi nacrtali grafikon kolicine linije koju stap daje, ili grafikon savijanja pod opterecenjem ili vucom, dobili bi krivu. Ova kriva bi varirala od stapa do stapa, zavisno od akcije. Ako bi pronasli jednostavan nacin da opisemo ovu krivu, dobili bi meru ili indikaciju i za snagu i za akciju stapa. Kriva savijanja pod opterecenjem bi imala brzi stepen promene i brze bi se uspravljala kod stapova vrsne akcije nego kod parabolicnih stapova, kod kojih bi ova kriva bila blize pravoj liniji.

Pokušaću malo da razjasnim ovo što je napisano.
Prvo, sa aspekta mehanike štap je opruga. Igličasta opruga i to sa progresivnom karakteristikom.
Linearna karakteristika opruge bi značilo to da je pomeraj opruge-opruženje –veličina savijenosti direktno srazmerno sili koja pritiska oprugu. Dva put veća sila – dva puta veće opruženje. Tri puta veća sila  - tri puta veće opruženje.
A šta znači progresivna karakteristika? Znači da opruga pruža nesrazmerno manje opruženje što je opruga više pritisnuta.
Takvu karakteristiku ima opruga-štap za ribolov.Vrh lako savijemo ali što štap više savijamo treba nam sve veći pritisak za isti pomeraj vrha štapa. Ovo je ovako zahvaljujući konusnom obliku štapa. Opruženje-pomeraj opruge-štapa meri se otklonom vrha štapa u odnosu na dršku u santimertrima, a sila uslovno rečeno u kilogramima.
Ako sada štapu učvrstimo dršku, a vrh opterećujemo teretom-silom (F) koju postepeno povećavamo i pri tom merimo savijenost (s), dobićemo tabelu koja može da se prikaže i grafički. Dobićemo ovakav ili sličan dijagram.


Iz dijagrama se jasno vidi i kako se štap savija i koliko se savija. Dakle vidi se ono što mi zovemo Akcija i Snaga štapa.
Crvena kriva predstavlja neki štap koji ima vršnu-brzu akciju. U početku se za male promene sile ostvaruju veliki pomeraji – savijanja, za razliku od crne krive gde je to blaže izraženo – paraboličan štap. Kada bi linija bila potpuno ravna to bi značilo da je karakteristika linearna tj. taj štap ne bi imao nikakav konus. Što i nije štap za ribolov već obična motka za trešenje oraha i šljiva.
Savijanjem elastičnog štapa ulažemo rad (W) koji se akumulira u savijenom štapu. On je jednak osenčenoj površini koju zahvata krivulja na dijagramu. Kada oslobodimo vrh štapa on vrati skoro svu energiju koja je uložena, kojom je štap "napunjen". Štap postaje sada izvor energije, tj."prazni" se.

Šta je Snaga? Po teoriji fizike Snaga je brzina kojom se energija proizvodi ili troši, oslobađa, odnosno pretvara iz jednog oblika u drugi.
Šta je onda snaga štapa za pecanje? Pa i ja se pitam? Po definiciji bi trebalo da bude brzina kojom se štap "prazni". Ali to niko i nigde, kada su štapovi za ribolov, ne spominje. Kada je reč o Snazi štapa spominju se samo: težina bacanja, težina test krive, težina mamca, težina strune......ili opisno -štap velike, srednje i male snage sa ostalim nijansama u tom opsegu. Osim toga svaka od tih odrednica je po sistemu –mož' da bidne al' ne mora da znači ili -tu je negde.
Dakle jedino što je tačno je prikazani dijagram, koji i Mr Harison spominje. Ali i pored tog postojećeg saznanja nije smišljen jednostavan sistem kojim bi ribolovcu, koji nije ekspert ni za šta, bilo objašnjeno o čemu se tačno radi.
Sve ovo smo učili u bilo kojoj srednjoj školi. Ali da li smo razumeli? A i ako jesmo –zaboravilo se!
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

sasabosko

Slucajno naidjoh na ovu temu,i krenuh da razmisljam koliko je zbunjujuca,u stvari meni te oznake u librama kod saranskih stapova nikako nisu bile jasne.Preprosle zime kupih jedan boat stap,svideo mi se dobar pravi 200gr na 2,6 no na njemu dok sam ga gledao samo dva podatka 8,6 12-20lb,dok pricah sa prodavcem on mi rece da je to tezina bacanja i da je slobodno prepolovim.Na prvi mah sam pomislio da se radi o testu krive,no kad dodjoh kuci i izracunah,podelih sa 16 opet to ispade mnogo.Pomislih da je preporucena debljina niti,no proveravajuci stap shvatih da bi on takvu nit,pogotovu ovu od 12lb kidao u kontri.Slob u predhodnom postu pominje snagu stapa i kako se daklarise,uglavnom su kod nas slabo poznati podaci o max drag,safe drag ili best drag,dok ih na uglavnom offshore jiging stapovima proizvodjaci deklarisu.Primer za to su Xzogini blankovi Taka,Fin Nor stapovi,Tenrey,Zenaq da ne nabrajam dalje,dok Amerikanci i Novozelanjani,navode debljine niti kojima se moze rukovati bez bojazni po stap.Pokusavajuci da saznam dalje dodjoh do podataka da je max drag kod stapova prilicno relevantan i dosta individualan podatak koji varira od stapa do stapa,sto je i logicno zbog razlicitog modula elasticnosti karbona u izradi stapova.Uglavnom je max drag koji se navodi jednak 30-50 puta tezina bacanja, najcesce oko 32,i mislim da se ova brojka moze primeniti skoro na svaki stap u okvirnom izracunavanju koje nas ribolovce moze zanimati,sto vise to bolje naravno.Samim tim mi je postao jasan neki Lineaeffe parabolik od 3,5lb kojim je podizan teg od 5kg,inace ranije dosta reklamiran po ribolovackim navinama pre 8-9g.Lepo bi bilo kad bi svaki proizvodjac navodio ovaj podatak pa bi onda znali cime raspolazemo,ovako se moramo sami dovijati,inace kod mog stapa je oznaka bila Best-max drag  :thumbup:
Znoj nilskog konja je roze boje

slob

Kada savijamo ribolovački štap ono što prvenstveno gledamo je kako se on savija, a i koliko se savija.
Kako se savija predstavlja akciju štapa, a koliko se savija predstavlja; pa ne mogu vam baš tačno kasti šta?

Oko definicije toga kako se štap savija, odnosno oko definicije šta je to Akcija štapa, nemam apsolutno nikakve dileme. Akcija je, najkraće rečeno, odgovor na pitanje; koliki je prirast savijanja štapa a za ujednačen prirast sile koja ga savija. U početku savijanje vrha ide lakše a onda sve teže i teže i kako ta težina savijanja raste, naglo ili postepeno ili nešto između, naziva se Akcija štapa.

Međutim kada je u pitanju odgovor na to koliko se štap savija, prosto neverovatno ali, ima mnogo odgovora pa je zaista pitanje kako se u svemu tom snaći?  Ipak, ono što je nesumnjivo i očigledno jeste da se neki štapovi teže a neki lakše saviju. Odnosno za neke je potrebna manja a za neke veća sila da bi se kolko-tolko savili.
E sad, neko tu osobinu štapa pretstavlja kao Težinu bacanja, neko kao Test krivu, neko kao Težinu mamca, neko kaoTežinu strune, neko kao Snagu štapa (LP, MP, HP...), a neko opet kao max i best Drag. Neki to posmatraju i trodelno; snaga vrha, srednjeg dela i snaga donjeg dela – donjišta. Odnosno slično tome; snaga vrha, efektivna snaga i rezervna snaga.
Zašto je ova osobina štapa tako šareloniko predstavljena? I zašto ni jedna od ovih definicija nije dovoljno i jasno određena?
Kao što sam i u početku već rekao; ne mogu vam baš tačno kasti!
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

Teme sličnog naslova (10)