ja sam ga probao nekoliko puta,moje iskustvo kroz nekoliko godina,dali je zbog vode u kojoj je uhvacen ili ne znam cega,svaki put je uhvacen u letnjem periodu,dunavski sprud(uskocio u camac)-(povracao),kanal neki mali-(povracao),tisa-(nisam mogao da ga jedem zbog nekog smeka),luka bgd bio ok bez smeka

Jeo sam tolstolobike i sa tekuće vode i sa kanala.
Istog su ukusa, ali ja uzimam samo filet, a da bi to imalo smisla tolstolobik treba da ima bar 3-4kg.
I naravno ne smete dozvoliti da tolstolobik ugine pre čišćenja, jer vrlo brzo se miris sadržaja njegovog želudca uvuče u meso, a od toga se sigurno povraća.

Autor: RED FORK

Latinski naziv: Hypophthalmichthys

Engleski naziv: Silver carp

Regionalni naziv: glavaš

Opis i podrijetlo: Tolstolobik (Hypophthalmichthys) je slatkovodna riba podrijetlom iz Azije koja pripada porodici Cyprinidae. Karakterizira je visoko tijelo i široka glava te specifičan niski smještaj očiju. Tijelo je sivo-zelene boje u području leđa dok su bokovi srebrni. Pripada porodici šarana te može dosegnuti masu veću od 20 kilograma.

Energetska i nutritivna vrijednost:
Energetska vrijednost 100 g svježeg tolstolobika iznosi 163 kcal / 682 kJ, od toga sadrži 22,8g proteina i 7,2g masti. Od minerala svježi tolstolobik sadrži kalij (427,06 mg), fosfor (532,36 mg), magnezij (37,06 mg), selen (16,18 μg), kalcij (52,36 mg), željezo (1,59 mg), cink (1,9 mg), bakar (0,059 mg) i mangan (0,054 mg). Od vitamina svježi tolstolobik sadrži vitamine B kompleksa, tiamin (0,15 mg), riboflavin (0,07 mg), niacin (2,10 mg), pantotensku kiselinu (0,96 mg), vitamin B6 (0,24 mg), vitamin B9 (19,41 μg), vitamin B12 (1,96 μg), vitamin E (0,80 mg), vitamin C (2,05 mg), vitamin A (11,77 μg), vitamin D (31,64 μg). Tolstolobik sadrži i omega-3 masne kiseline, u 100 g svježeg tolstolobika nalazi se 0,13 g DHA (dokosaheksaenska kiselina) i 0,30 g EPA (eikosapentaenska kiselina).
Meso tolstolobika sadrži različite hranjive tvari od kojih su neki esencijalni za ljudski organizam. Tu možemo spomenuti esencijalne masne kiseline, esencijalne aminokiseline te vitamine i minerale. Od masnih kiselina svakako treba spomenuti višestruko nezasićene masne kiseline EPA i DHA koje imaju blagotvoran učinak na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Od aminokiselina u najvećem udjelu prisutne su fenilalanin, izoleucin, asparaginska kiselina i alanin. Također meso tolstolobika sadrži mali udio zasićenih masnoća, te visok udio proteina te je pogodno za konzumaciju kod redukcije tjelesne mase.

Blagotvorna svojstva:
Meso tolstolobika sadrži različite aminokiseline od kojih su neke i esencijalne te se moraju unositi hranom, a bitne su za rast, razvoj i funkciju organizma. Također sadrži i esencijalne masne kiseline od kojih su najvažnije višestruko nezasićene masne kiseline bitne za regulaciju sinteze prostaglandina, razvoj mozga kod djece, smanjenje upalnih procesa i očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Zanimljivo je napomenuti da su koncentracije EPA i DHA prisutne u mesu tolstolobika veće nego u nekim morskim ribama poput bakalara, škarpine i oslića. Tolstolobik sadrži vitamine i minerale nužne za zdravlje kostiju i zubi kao što su kalcij, fosfor i magnezij, antioksidante poput selena, vitamina E i vitamina A, te vitamin B12 nužan za stvaranje crvenih krvnih stanica, sintezu biološki važnih molekula te funkciju živčanog sustava.

Kupovanje i čuvanje:
Riba se nakon ulova čuva na temperaturama otapanja leda između 0-4°C, dok je za dulje čuvanje nužno ribu zamrznuti na temperaturi od -18°C. Prilikom kupnje ribe nužno je dobro pobledati ribu te obratiti pozornost na znakove koji ukazuju da riba nije svježa. Kod svježe ribe tijelo je čvrsto, vlažno i elastično te se nakon pritiska vraća u početni oblik, oči su bistre i sjajne, škrge svijetle, a ljuske i rep čvrste i netaknute.

Priprema jela:
Meso tolstolobika je bijelo i nježno sa nešto više kostiju u predjelu repa te se može pripremati na različite načine. Može se pohati ili peći na roštilju te koristiti za izradu različitih ribljih juha. Neke od namirnica i začina koje se odlično slažu uz meso tolstolobika su limun, luk, bosiljak, majčina dušica i papar.