Da li riba čuje?

Započeo DzoniAr, 02 Jul 2011, 20:54:10

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Zmaj Strasni

Riba fantasticno reaguje na zvuke iz okoline. Secam se nebrojeno puta da kad neko baci kamen o kamen na pecanju ili se zacuje neki pucanj, po celoj vodenoj povrsini riba se poplasi. Verovatno je isto i u dubini.

orka

nebrojeno puta sam imao priliku da se uverim da buka,vika dreka,ne uticu mnogo na rad ribe,i uspesnost u lovu...postoje situacije kada se riba jednostavno privikne na to stanje...recimo mostovi su uvek bili,a i sad su odlicna mesta za pecanje na kojima se riba uvek dobro lovila..a koliku oni buku proizvode..ali to rade konstantno i riba se uopste na nju ne obazire...recimo na savskom jezeru sam znao bukvalno medju kupacima da uspesno lovim vise vrsta riba,uz ciku ,viku,glasnu muziku i gomilu ljudi u okolini...znatan faktor igra i dubina...svakako da sto se dubina povecava,to su sve manje sanse da riba bilo sta cuje..
generalno,iz iskustva,riba svakako nesto cuje,ali joj to culo nije preterano razvijeno..,verovatno delom i iz razloga sto ribe i bica u slatkoj vodi ne govore,pa im stoga i culo sluha nije mnogo potrebno,da bi zivele i prezivele...,ali zato vise reaguju na vibraciju,tj kretanje..,ali nije kod svih vrsta riba sve isto,i one su razlicite..,ima i biljojeda i mesojeda,i kombinacije,i u zavosnosti od toga,i ko zna cega jos,neke nesto vise osete,a neke manje..i one se vremenom prilagodjavaju odredjenim situacijama...zakon evolucije i prezivljavanja je cudo...

baćko

Da zaključimo  ribe čuju, na uši, vide, na oči  osete vibracije, bočnom linijom, čak imaju  receptore ukusa, znači  sva čula im funkcionišu tako  ih   stvorio  tvorac, e sada imamo  mnogo vrsta  riba pa kod nekih su izraženija jedna čula  a kod  drugih neka  druga  pa neke razlikuju  čak i  boje i  da prisutna je  i  inteligencija.  Čudo  su  te ribe. :showoff: ima tu i  snage i kondicije, pa raznih  bolesti čak  i koronarnih obolenja  a  nepuše zamislite,  sada bi  i to  moglo  da se reši  ovim  cigarama  na baterije...  ha ha ha  malo  mora  i  šale.  :) smiley003 :tongue: smiley004

Tommasi

Iz  "Where the fish are"...




Vodeni okoliš može biti bučno mjesto, od strujanja vode,hodanja na kopnu, pa do zvuka  kiše na površini vode. Osim toga,to je vrlo promjenjivi okoliš, s promjenom razine svjetla, raznim stupnjevima zamućenosti vode, mirisima i promjenjivom glasnoćom zvuka. Čak i u uvjetima ekstremne turbulencije i zamućenosti, riblji  sluh omogućuje  joj da pronalazi plijen i otkriva
predatore.


Kada ljudi zarone ispod valova  voda uvelike smanjuje naš sluh. To i nedostatak vidljivih vanjskih organa koji  podsjećaju na naše uši nekada su ljude navodili na to da ribe ne mogu čuti.
Karl von Frisch to je promijenio1930- te u eksperimentu koji je uključivao puhanje u zviždaljku prije hranjenja ribice (Blind Bullhead).Primjetio je da je riba nakon nekog vremena počela izlaziti iz svoje rupe kada bi čula zviždaljku u isčekivanju hrane.


Uši ribe nemaju vanjske otvore. Umjesto toga, dva unutarnja uha nalaze se u blizini mozga na obje strane riblje glave. Svako se sastoji od tri polukružna kanala koji sadrže tekućine i tri komore, od kojih svaka sadrži tvrdu kost uha, ili otolita, koji ima veću gustoću od okolnog tkiva. Ta razlika gustoća  uzrokuje da otolit manje treperi od ostatka ribljeg  tijela kada zvuk prolazi kroz njega. Svi pokreti otolita  upijeni su od strane finih dlačica kojima su obloženi zidovi tri komore, koji  pak šalju signale mozgu ribe.


Kao i kod ljudi, uši  koriste za ravnotežu kao i za sluh.
Tekućina teče unutar polukružnih kanala kada riba mijenja poziciju. Osim toga,
otoliti se opuste  i djeluju kao jednostavni žiroskopi. Kad riba naginje na jednu
stranu, oni se kreću u odnosu na okolno tkivo, što omogućuje ribi da
ispravi svoju poziciju u potpunom mraku. Otoliti  isto tako zaostaju kako riba ubrzava ili krenu prema gore kada riba iznenada stane, i to ribi pruža informaciju o brzini njenog kretanja.Otoliti se mogu koristiti i za određivanje dobi ribe .Zvučni valovi pružaju informacije o udaljenosti i smjeru objekta, pa čak i da li se približava ili odlazi.


Od Von Frischovih pokusa, znanstvenici su ispitivali sluh ribe
nagrađujući ih s hranom nakon određenih zvukova ili kombinacija zvukova. Ako riba reagira na takve zvukove, ona ih mora biti u mogućnosti čuti. Takvi eksperimenti
utvrdili su da većina riba ima dobar sluh i osobito su osjetljive na niske tonove u rasponu od 30 do 3.000 Hertz ili ciklusa u sekundi.
Salmonidi su relativno ograničeni.Gornji dio njihovog sluha je oko 1500 Hz, osim ako je zvuk posebno glasan. Ljudi i drugi sisavci su osjetljivi na mnogo veći raspon frekvencija od riba (20 do 20.000 Hz), ali ribe su puno bolje pri točnom određivanju smjera podrijetla zvuka. Ljudi razlikuju zvukove uglavnom na temelju frekvencije, dok je kod riba to prvenstveno
učestalost ponavljanja i trajanje. Neke ribe, međutim, mogu da pojačaju svoju
osjetljivost na frekvenciju od posebnog interesa kada su izložene visokoj razini pozadinske buke, poboljšavajući svoju sposobnost filtriranja jednog  poziva ili zvuka od mnogih drugih.




Poznato je da se oceanske ribe vraćaju u svoja prebivališta na koraljnim grebenima nakon što su ih  napustile i udaljile se i više od kilometra.Smatra se da je ovo povratno putovanje navigavano od strane zvukova koji se dešavaju kada valovi udaraju o stijene.Zvukovi nastali od strane brodskih motora mogu putovati miljama,a podvodne eksplozije se čuju na ekstremnim udaljenostima.
Zvuk ispod vode pojavljuje se u dva oblika: premještanjem čestica(kretanje čestica pri prolasku zvuka) i kao tlačni valovi(valovi različitog pritiska koji proizlaze iz izvora prema van).
Zvuk postaje tiši kako odlazi od svoga izvora.Pomicanje čestica je važnije u neposrednoj blizini,ali tlačni valovi su važniji na većim udaljenostima jer samo ga oni prenose na veće udaljenosti.
Pomicanje čestica uzrokuje vibriranje ribljih otolita i detektirano je kao zvuk.Tlačni valovi su ,,pokupljeni" od strane plivaćeg mjehura koji je napunjen plinom i može podnijeti mnogo veću kompresiju od ribljeg tijela ili vode.Kada tlačni valovi prolaze kroz plivajući mjehur uzrokuju mijenjanje njegovog oblika što rezultira pomakom čestica unutar ribljeg tijela.Na taj način ribe su u mogućnosti da koriste svoje mjehure da pretvore pritisak zvuka u pomicanje čestica, koje je detektirano od strane otolita.Ovakvo korištenje mjehura povećava osjetljivost ribe i raspon frekvencija koje je u stanju percipirati.
Ljudi koriste dvije strategije kako bi odredili smjer iz kojeg zvuk dolazi.Prvo,mi razlikujemo vrijeme dolaska zvuka do svakog uha.Iako su uši udaljene samo nekoliko centimetara ipak možemo razaznati da li zvuk prije dolazi do jednog ili drugog uha i tako odrediti koje je bliže izvoru zvuka.
Stvari su kod riba drugačije.Zvuk puno brže putuje kroz vodu nego kroz zrak,tako da je vrijeme proteklo do dolaska između dva uha vrlo malo i teško ga je odrediti.Zvuk u vodi putuje 1500 m/s dok u zraku putuje u prosjeku 300m/s.
Ribe se isključivo oslanjaju na tanke niti(dlačice) unutar uha koje se povijaju u skladu s jačinom i frekvencijom pokreta u otolitima.Ova metoda je vrlo efektivna.U stvari zbog ovog trodimenzionalnog sustava ribe stvaraju pravu akustičnu mapu pozicija stvari oko sebe.Mogu razlikovati zvukove koji dolaze iznad njih,koji dopiru iz različitih kuteva,iza, ispred,sa strane,puno točnije nego ljudi.




Lateralna linija
Ribe imaju organ koji se zove lateralna linija,a koja može otkriti zvuk i obaviti još neke osjetilne funkcije koje su na neki način slične sluhu.Za razliku od ušiju nju jasno možemo vidjeti na sredini ribljih bokova.Sistem lateralne linije sastoji se od niza pora raspoređenih duž kanala ukopanog odmah ispod kože ribe.Pore spojene sa lateralnom linijom prisutne su i na stranama glave.Pore su otvorene prema okolnoj vodi omogučavajući joj da teče u kanal i van kanala.Uz kanal je niz osjetilnih stanica koje imaju fine niti,pa je bilo koje kretanje vode od njihove strane detektirano i signalima poslano u mozak.Niti su osjetljive na savijanje,i na osnovu tih podataka ribe su u mogućnosti otkriti detalje u protoku vode kroz njihov okoliš.
Važno je napomenuti kako je bočna linija vrlo osjetljiva.
Bočna linija se razvija kako riba raste-ličinke riba imaju tek nekoliko pora u odnosu sa razvijenim sustavom odraslih riba.
Iako lateralna linija u nekim situacijama može ,,pokupiti" zvuk,unutrašnje uho ipak ima puno veću osjetljivost na zvuk i reagira na puno veći raspon frekvencija.
Informacije dostupne ribi od strane lateralne linije mogu joj biti vrlo važne za preživljavanje.
Zamislimo nekoga tko hoda prometnom cestom.Čak ako je pješak dovoljno glup da zatvori oči i začepi uši i dalje će osjetiti razliku u pritisku zraka pri prolasku kamiona ili automobila.Kod riba je ova percepcija još preciznija.
Pastrva npr. potroši mnogo vremena skrivajući se iza kamenja čekajući čestice hrane nošene nizvodno prema njima strujom.
Tokom dana ona će zadržavati svoju poziciju koristeći vid kako bi locirala strukture oko sebe,dok će noću koristiti lateralnu liniju kako bi osjetila struje oko tih struktura i tako će zadržati poziciju.


Riba plivajući ostavlja vrtloge u vodi slične onima koje ostavljaju čamci i brodovi.
Oni se protežu i nekoliko metara nakon što riba prođe i traju nekoliko sekundi.Ribe ih mogu osjetiti svojim bočnim linijama kako bi detektirale prolazak druge ribe i nakon što ribu koja je prošla više ne vidi.
Trag vrtloga može biti specifičan,pa je moguće da ribe prepoznaju druge vrste na osnovu njih-očita korist u traženju plijena ili izbjegavanja predatora.
Osjetljivost riblje lateralne linije ovisi o njenoj veličini i o brzini kojom se kreće kroz vodu.
Velika riba će brzo plivajući dobiti puno više informacija o svojoj okolini nego mala riba koja pliva polako.Kretanje jata može stvoriti turbulencije koje mogu biti detektirane na udaljenosti od nekoliko metara pogotovo ako je to plivanje brzo.
Ribe su također u mogućnosti percipirati površinske valove pomoću
njihove bočne linije. To im omogućuje da se hrane insektima koji padnu na površinu vode.
Neke ribe su u mogućnosti blokirati frekvencije povezane s valovima vjetra.
Ribolovci koji cijene osjetljivost lateralne linije pokušati će napraviti mamac koji će što je više moguće oponašati kretanje plijena.
Neki pecaroši će šaptati jedan drugome cijeli dan a neće obraćati  pažnju na pomjeranje opreme,kretanje po čamcu i sl.  što je potpuno pogrešno.Zvukovi u zraku kao što su glasovi nisu veliki problem jer većina tih zvukova se reflektira od površine vode.Ali utjecaj na čvrste objekte koji su u kontaktu s vodom su druga stvar.
Kad spustimo hidrofon u ribnjak,rijeku ili jezero svi koraci oko rubova se jasno čuju.Isto tako svaki pokret na brodu se jasno čuje od strane ribe na određenu udaljenost, stoga kretnje i lupanje treba reducirati na minimum.Njih će riba čuti daleko prije nego li glasove i razgovor.Mamci koji su napravljeni kako bi stvarali vrtloge u vodi kao spinneri i popperi mogu se koristiti kako bi privukli ribu poticanjem njene lateralne linije.Vrlo je vjerovatno da će grabežljivica tumačiti vrtloge spinnera kao pomjeranje plijena.Također privlači pozornost vizualno kako se kreće ali i refleksijom svjetla.Kada je riba u nevolji proizvodi zvukove niske frekvencije ,a pokazalo se da puštanjem tih zvukova privlačimo predatore, pogotovo u mutnim i tamnim vodama.Neke ribe mogu filtrirati pozadinsku buku,ali samo na nižim razinama buke.Kada je buka okoline na visokoj razini utvrđeno je da će ribe postati manje osjetljive na zvuk baš kao i ljudi koji su izloženi konstantnoj stalnoj buci.Kada lovimo u takvim uvjetima varalice koje proizvode zvuk biti će manje produktivne i umjesto njih trebalo bi koristiti vrlo vidljive varalice koje riba može bolje detektirati vizualno.Takav primjer imamo kod jakog vjetra ili jake kiše kada će vidljivost ispod površine također biti smanjena, ali mnogo manje nego sposobnost sluha.

rašo

Jeste li primjetili kad lovite soma na bućku da bajkoši iskaču u plićaku kao ludi i kako mjenjate bućku i zvuk tako se oni različito ponašaju.
Kad mu nađeš dnevni boravak ne znači da si mu našao i trpezariju

Nikola Popov

Tommasi, ti si potvrdio moja prva dva posta i dao bolje objašnjenje potkrepljeno anatomijom i ispitivanjima naučnika, a ja sam to pokušao da objasnim na najjednostavniji način preko fizike i malo matematike (vezano za pritisak), jer jbg ja sam ipak mašinac i tako posmatram stvari.
Svaka čast za post i trud da pronađeš informacije, jedino što nisam znao do koje frekvencije riba čuje, a i logično je da su u pitanju niske frekvencije.
Samo jedna kratka anegdota jednog mog prijatelja i uvaženog profesora. Naime dotični je dobio zadatak davnih godina da konstruiše one plastične kabine za telefonske govornice i prvu koju je napravio gledao je sa aspekta  dizajna i ostalih estetskih osobina i potpuno zanemario frekvenciju ljudskog glasa, koja se inače kreće najčešće oko 500 Hz (inače je od 200 Hz pa čak i do 3000 Hz izuzimajući pojedince koji mogu imati i više frekvencije ili čak i niže) i igrom slučaja je potrefio takav oblik da kabina upija frekvenciju baš na toj frekvenciji, bukvalno radi kao rezonator na frkvenciji od oko 500 Hz i čovek kad uđe u nju i priča sam sebe nečuje. Kad je uočio problem jedino je novim konstruktivnim rešenjem mogao da reši problem, što je i uspeo da uradi već sa sledećom serijom govornica (valjda su do sada izbacili onu prvu seriju).
E sad imajući u vidu da je najčešća frekvencija kojom pričamo otprilike u čujnom opsegu riba, ja mislim da i dalje neću slušati radio na vodi i neću vikati, kako bi imao više uspeha, a slažem se da su tupi udarci pribora i lupa u čamcu i slično više primetni za ribu (oni što razbijaju led da bi pecali sigurno to dobro znaju jer dan ranije razbiju, pa sutradan pecaju). Evo i jedan zanimljiv link sa frekventnim opsezima vokala i instrumenata:

http://www.listenhear.co.uk/general_acoustics.htm

Tommasi

To je iz "Where the fish are"  kao što i piše.Stigla konačno, samo je na engleskom.Ima jako puno zanimljivih stvari od anatomije,ponašanja riba pa nadalje.Ima i ovdje na forumu topic pod tim imenom.

baćko

 Svi  znamo  sve,  pojedinačno  smo  jako  uskračeni. Odakle  god  da je  post   prava je  stvar i  ovo  bi tebalo  da  bude osnovno štivo  budućim pecarošima,  jer  bi  uspeli   da  izbegnu  mnoge  zablude.  E   sada  još da  padne jedan  elaborat  kako  riba  i  šta  vidi, da da treba  verovatno  novu  temu, pa  hoćemo  li?...  :bye:

bladerizer

Mislim da ima i ta tema negde ili smu u nekoj temi negde otislli off pa pisali o tome,potrazicu bas da vidim gde je!
Leleee otkaci se

pikeman



baćko

Hvala  Pikeman,  nekako   sam  preskočio  tu  temu  da je nisam  primetio. :tongue: 

glos

Ima dosta zabune. Ribe čuju uz pomoć koščice u uvetu, otolitu.
A bočna linija je nešto drugo i sličnija našoj koži pri čemu se taj njihov doživljaj okoline može porediti sa kožnim na vjetru.
ZOV

DakiNS

Da li i koliko zvuk pribora , recimo sviranje strune kod namotavanja ili "mlevenje " mašinice kod varaličarenja smuđa  smeta. Trudimo se da nečujno prilazimo vodi , da ne pomerimo neki kamen a koliko se sećam kao dece od dva poklopca imalina i kanapa pravili smo dečije "telefone , pošto zategnuta struna prenosi zvuk.
Kada budem lovio u večnim lovištima loviću sa Bretonom.

ibanezi

 Mislim da smuđu mlevenje mašinice i sviranje strune uopšte ne smeta. Niti to čuje. U vodenom toku zvukova koliko hoćeš, a i sam tok pravi takve zvukove da je sve iznad i oko vode bedno osim krcate plaže i otpanjenog razglasa na njoj. Sama varalica pravi tolike vibracije i galamu u vodi da bi tako bedan zvuk kakav proizvodi vibracija strune iznad vode uopšte bio primetan. Deo strune koji je u vodi, pritisnut vodenim stubom čak ni ne vibrira, dakle ne prenosi zvuk u vodu.
Voda je odličan prenosnik zvuka, ali zvukovi koji se proizvode u njoj daleko nadmašuju spoljne zvukove umerenog intenziteta. Zato kamenčuga koji svalimo u vodu može odjeknuti kao bomba u njoj. Kamenčić koji sleti, može čak da izmami ribu do obale. Jer u vodu može upasti i nešto što se jede.
Ovo je moje lično mišljenje na osnovu onoga šta ja čujem kad zaronim, šta kad izronim uz neka skromna znanja o vibraciji. Nisam smuđ da znam njegove mogućnosti, impresije i ekspresije. Mi imamo čulo sluha i čulo dodira. Mi vibracije i čujemo i osećamo. Riba oseća vibraciju preko čula dodira - bočne linije. A da li ima uopšte čulo sluha, nemam pojma. Nikad joj nisam video uši.  Možda je i gluva ko što je nema?

marina1983


Teme sličnog naslova (10)