Za nas neuke - šta je to "crv" pa pogotovo od 1-2m?

Cesto nemas izbora pa kupujes sta se nudi  Zato sam poceo sam da ih lovim 



Za nas neuke - šta je to "crv" pa pogotovo od 1-2m?

Veliki crv - ješka nad ješkama

Za sve vrste ribe on je i drniški pršut i šokacki kulen, lastovski brujet od jastoga s palentom i makarska pašticada s njokima. Spiza im je to kojoj naprosto nemogu odoljeti, pa su tradicionalisticka zaklinjanja u frišku srdelu, gavuna ili pizdicu (dagnju) samo puste price, jer ribe su same davno i neporecivo zakljucile da im veliki morski crv (Eunice gigantea) nepcu prija više nego bilo koja druga ješka. Udica prekrivena komadom tog koluticavca za njih je carski zalogaj hipnoticke moci, poziv na gurmanski užitak koji se ne propušta. Na lelujavu igru trepetljika obrubljenih fosforescentnom aureolom celjusti se same od sebe otvaraju. To je put što vodi u nirvanu, a potom nerijetko i u propast. Iako su, prema nekim izvorima, senjski ribari velikoga crva kao mamac koristili još pocetkom ovoga stoljeca na izmaku, kao istinsko vrijeme inauguracije te ješke nad ješkama u hrvatskome moru obicno se i vjerojatno opravdano uzima godina 1945. u kojoj je ratni zarobljenik Luiggi Arena, rodom iz Puglie, a tada na prinudnome radu u splitskome škveru, dvojici naših ljudi odao ¨najvecu ribicku tajnu svih vremena¨. Najprije im je pokazao kako ribe za crvom lude, a potom ih naucio nalaziti mu staništa i loviti ga ¨perunon¨, malim patentnim ostima na kraju podužeg drvenog štapa: aktivirana opruga osti preklopi uz štap zatvarajuci glavu crva u bezizlaznu stupicu. Tehnologija lova koju je zasužnjeni Talijan otkrio splitskim ribicima nije se mijenjala dobra dva desetljeca, jedino što je uz crvolov iz barke, moguc samo po kalmoj bonaci, u te vode ušla i pješadija, obicno u visokim, ne-propusnim cizmama. U obje je varijante zastakljena kašeta bila obvezatan dio lovnoga pribora. Naš mamac se u ta pionirska doba znao kao i danas pomamiti za srdelicom, racicem ili necim drugim, a mnogi su tada vjerovali (što nije lipo za rec, a još je teže za virovat) da ga najviše privlaci ljudsko govno, koje se veže u bicvu iliti carapu. Malo po malo veliki je crv izašao iz anonimnosti pa se medu Splicanima od svih morskih bica s njim po popularnosti mogao mjeriti tek maratonac Veljko Rogošic. No lov na tu super ješku vrlo se sporo širio izvan grada podno Marjana i tako je bilo sve do druge polovice šezdesetih godina, kada se pocinju proizvoditi primitivne, a potom sve lukavije zamke (trapule), koje u tandemu s ronilackom maskom postižu nevjerojatnu ucinkovitost. Ta inovacija ujedno otvara eru poluprofesionalnog crvolova, jer se pojavljuju ljudi koji crve ne love samo za vlastite potrebe nego ga nude inim pasioniranim ribicima. Danas gotovo u svakome mjestu duž obale, pocevši od Umaga pa sve do Korcule, jer u priobalju južnije od Pelješca crvi navodno ne obitavaju, imate pokojeg meštra kod kojega uvijek možete kupiti dragocjeni mamac. Iako se crvolov jako raširio, Split je još uvijek neprikosnoveni glavni grad tog športa, umnogome i zato što u njemu živi Goran Culic (52), neslužbeni, ali i nedvojbeni svjetski šampion. Taj nekoc poznati dizac utega vec pune 23 godine intenzivno i neumorno traga za velikim morskim crvima, i to s uspjehom koji u neupucenih nužno budi nevjericu. Kroz sve te puste godine, loveci tristotinjak dana u svakoj, a u svakome danu po dobrih pet sati, Goran je prema pedantno vodenim bilješkama iz morskoga dna išcupao 26 tisuca crva! Image Hosted by ImageShack.us Posljednjih mjeseci na izdašnim je terenima podno Velebita u tri navrata uspio u jednome danu izvuci 50 crva! Medu crvima koje je ulovio 26. kolovoza našao se i pravi monstrum - crv dugacak punih šest metara i težak oko dva kilograma. S tim divovskim crvom u kanti u ribolov se presretan bio uputio splitski zlatar Sandro Radoš. Inace, najdulji crv kojega je Culic ikada ulovio rastegnut je mjerio izmedu 6,50 i 7 metara i težio 2,35 kilograma! U cemu je tajna uspjeha nenadmašnog crvolovca, koji je za potrebe posljednjeg državnog prvenstva u udicarenju u tjedan dana na izlovljenim terenima uspio uhvatiti traženih 200 crva? Ljubomorna splitska konkurencija na taj upit zasipa vas SF odgovorima, ali sva je mudrost ocito u tome što Goran o crvljim navadama i reakcijama zna puno više od bilo kojeg drugog covjeka pod kapom nebeskom. Naucio je tako sokoliti plahu životinju da hitro jurne u zamku, a zna i kako ce ulovljenog crva, koji se uvijek pošto-poto nastoji uvuci u jazbinu, navesti da izade iz rupe. Veliki crv je koluticavac, mnogocetinaš iz porodice palola (Eunicidae), u kojoj ima više od 300 vrsta, ali druge su puno krace. Fosili predstavnika ove porodice nadeni u slojevim starim 350 milijuna godina pokazuju veliku slicnost s današnjim vrstama. Nisu samo ribe pohlepne na palole. Kod crva ove i nekih drugih porodica na stražnjem dijelu tijela nastaju spolni dijelovi koji se u vrijeme mriješcenja odvajaju i okupljaju u rojeve. Kad se mrijesti zeleni palolo, na pacifickim otocima je vrijeme velike fešte. U Noci palola na Vanuatuu, petog dana nakon prvog punog mjeseca u listopadu, svi izlaze na obalu i uz pomoc ferala skupljaju ušacima palole koji se roje, a zatim od banana, kokosova mlijeka i mesa - u ovom slucaju crva - prave laplap, za koji smo culi da je nešto slasno. Evo još jedne ideje za našega koga. Napokon, ako imaš crva, tko kaže da ceš uloviti komarcu, a crv je vec tu ... No vratimo se samom crvu, kojeg mnogi drže samo okorjelim strvinarom i korisnim cistacem priobalnog dna, ne znajuci da je uz sve to on i vrlo uspješan lovac. Nocni, jer tek pod okriljem tame prednji dio tijela iskrada iz rupe pa na opasnom brisanom prostoru munjevito hvata neoprezni plijen, nakon cega se još hitrije uvlaci u sigurnost svojih podzemnih hodnika. Na meti su mu obicno razni racici (jednu vrstu ne dira, vec s njom živi u simbiozi), ali i školjkaši i ribice. Snažnim zubima lako drobi oklop školjkica, a ne hajuci za bodlje melje i guta i mladuncad ježinaca, inace svojih najvecih prirodnih neprijatelja. Zapravo, ježinci velikog morskog crva ne ugrožavaju izravno, nego time što kolonije tih bodljikaša do korijena brste vegetaciju, cineci tako dno jalovim. Ježinci su opet, govorimo li o ugrozi staništa velikoga crva, prava milost božja naspram krupnom kopnenom zoonu imenom covjek. Nije tu rijec o crvolovcima, nego o vrsti koja coporativno, sebicno i u korist vlastite štete priobalje zasipa stotinama tisuca, pa i milijunima tona kamena i otrovne zemlje, ne shvacajuci kako neki oblici podvodne flore i faune, bez kojih bi ugrožen bio cjelokupni životni ciklus u moru, mogu bistvovati samo u plicacima. Dok se o velikom crvu kao mamcu zna uglavnom sve, njegov životni vijek i nacin razmnožavanja još uvijek su obavijeni velom tajne. Image Hosted by ImageShack.us Pretpostavlja se da zrelu dob doseže negdje u drugoj ili trecoj godini života. Vecina ljudi koji se s njim susrecu u prirodnoj mu sredini smatra da se najvjerojatnije mrijesti od kraja srpnja do pocetka rujna, u vrijeme kad ne zatvara svoje rupe nego podzemne hodnike produžava u travnata (bude i inih materijala) ¨gnijezda¨ ili ¨fumare¨. U tom vremenu pasjih vrucina takoreci jede iz ruke i posve ga je lako uloviti, iako ne uvijek i pronaci. Priroda se, naime, potrudila da upravo tada i vegetacija oko njegovih staništa bude najbujnija. U ostalom dijelu godine ulazi u crvlje stanište su zatvoreni, a otvara ih samo kad krece u lov ili kad iz rupe proviruje repom da izmetom ne bi zagadivao vlastiti dom. Kao pokrivalo za rupu koristi doslovce sve što toj svrsi poslužiti može, od ljuske školjke do plasticne vrecice. Ako u blizini nema niceg prikladnijeg, navuci ce cak i kilogram težak kamen, što rjecito kazuje o snazi njegovih mišica i celjusti. Za one koji ipak ne znaju stvari o kojima su cak i vrapci prestali živkati, ostaje reci da crv kao ješka dobro služi i mrtav. Ne smije se, dabome, pustiti da ugine (iako vrijedi i ¨friško krepani¨), nego ga valja konzervirati krupnom morskom solju. Ako konzerviranim crvom kanite loviti komarce (orade) ili zubace, solit cete samo njegov prednji, tvrdi dio, i to na papiru koji dobro upija vlagu. Potom cete ga spremiti u hladnjak (ne u zamrzivac!) da biste ga nakon 4-5 sati izvukli, kroz prste iscijedili, položili na novi sloj papira, opet malo posolili, zamotali i još jednom stavili u hladnjak, odakle se vadi neposredno prije ribolova. Tako konzervirani crv dugo ce ostati tvrd i rumen. Lovite li pak manju ribu, pri konzerviranju crva ostavit cete nešto više vlage tako da u ribolovu bude dostatno mekan za izbirljivog fratra, pica ili šarga. Inace, dobro posoljeni crv danju jedva ponešto zaostaje za živim, ali u ribolovu nocu razlika je ogromna! Sretan ribolov!

Evo, ja ga nisam nit odcjedio, nit ga nisam stavio u hladnjak, nego u zamrzivac

Evo jos nesto o crvu            http://www.youtube.com/watch?v=yjliRMVdYGA&eurl=http://video.aol.com/video-detail/veliki-morski-crv/2356413258&feature=player_embedded

nije bas narocito ljep

On nije lep,slazem se,ali je lepa riba koja se lovi na njega

Jedan od naboljih mamaca za ribolov na moru    skup mamac ali pouzdan,vađenje crva je unosnije nego lov ribe na moru Dejane sve pohvale za članak 

to si u pravu,jedan od najboljih mamaca za pravu ribu

koje su to ribe
sve živo što pliva ili samo neke određene

morski crvi su poslastice za neke vrste riba , može dosegnuti i po par metara
lovi se isključivo u čistim vodama  pomoču komada špage povezane na praznu bocu
jer ga prazna boca vuče van

Citat: kico poslato 15 Februar 2009, 18:28:37
to si u pravu,jedan od najboljih mamaca za pravu ribu

Ne za plavu nego za belu ribu
Na moru je obrnuto; bela kvalitet a plava je riba od jata

Citat: Dejaan poslato 12 Maj 2009, 21:29:22

Citat: kico poslato 15 Februar 2009, 18:28:37
to si u pravu,jedan od najboljih mamaca za pravu ribu

Ne za plavu nego za belu ribu
Na moru je obrnuto; bela kvalitet a plava je riba od jata

pravu,ne plavu

Citat: kico poslato 12 Maj 2009, 21:45:20

Citat: Dejaan poslato 12 Maj 2009, 21:29:22

Citat: kico poslato 15 Februar 2009, 18:28:37
to si u pravu,jedan od najboljih mamaca za pravu ribu

Ne za plavu nego za belu ribu
Na moru je obrnuto; bela kvalitet a plava je riba od jata

pravu,ne plavu

Izvinjavam se,nisam dobro procitao
Staracka demencija je u pitanju    

pozdrav dobri ljudi,
posto su Hrvati daleko odmakli u ribolovu od Crnogoraca ne bih zeleo da uvredim nekoga!!!ali to je istina.
da li ovih crva ima u Crnogorskom primorju?Hrvati kazu da mu se trag oko Dubrovnika gubi.
Crnogorci imaju jednog drugog crva(nije veliki morski crv) sa kojim dosta uspesno love i hvale ga.Vadi se oko reka u njihovom slucaju Ada Bojana.I dosta dobro prolaze u lovu orade i brancina-levreka.
Eto toliko za moj prvi post!

jel istina da ga u HR love i onda u CG prodaju 10evra/metar 
tako sam cuo,ako lupam izvinjavam se unapred...