Drina

Započeo zeljkoue, 13 Oktobar 2008, 10:13:56

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

matori

Probaj sve nijanse alge sa reke na kojoj pecaš, kod mene u donjem toku Drine uglavnom je zelena ali slabo je ima. U "gornjem" toku Drine skobalj zna da ide na staru, braon algu, plotica voli zelenu, neko pravilo ako ga ima je da treba pecati na onu koje ima u vodi na kojoj pecaš. Imaš dosta video klipova na ovu temu, pa pogledaj sistem vrlo je jednostavan a zna da bude ubitačan, naročito u ovom periodu.Voli je i mrena, klen...
Ne sjakti sve što je od zlata žarom, ni sve lutalice nisu izgubljene.

Pecanje

Reka Drina

Reka Drina (346 km) pripada Crnomorskom slivu, a nastaje spajanjem reka Tare i Pive kod Šćepan Polja (nadmorska visina 470 m).
Slivno područje obuhvata jugozapadni i zapadni deo Srbije, severni deo Crne Gore i istočni deo Republike Srpske. Pravac njenog toka je od juga ka severu i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa leve strane su: Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljuboviđa i Jadar.

Drina je najveća pritoka reke Save u koju se uliva blizu Sremske Rače (81 m).

Najlepši i najduži (24 km) kanjon je od Žepe do Klotijevca. Širina reke je od 15 m na mestu zvanom Tijesno do 200 m kod Perućca i Zvornika. Veći gradovi kroz koje protiče Drina su: Foča (400 m), Goražde (345 m),Višegrad (300 m), Bajina Bašta (260 m) i Zvornik (140 m).
Divlja snaga Drine je ukroćena branama i jezerima (Višegradsko, Perućac, Zvorničko) čime je narušena ali ne i uništena lepota drinskih kanjona.

Drina sa rekama koje je stvaraju Tarom i Pivom nastaje u oblasti visokog karsta u centralnim Dinaridima. Pripada crnomorskom slivu. Reke izvornice teku u pravcu severozapada niz tektonsku strukturu visokog karsta. Jaka erozija u krečnjačkim masivima proizvela je gotovo neprohodne duboke i uske kanjone. Stoga u gornjem toku reke ne postoji mnogo naselja. Tek su izgradnjom pruge Beograd-Bar saobraćajno povezana naselja iz doline Pive i Tare. Na mestu gde se sastaju Piva i Tara kod Šćepan Polja/Huma nastaje Drina kao tipična dolinska reka, sa brojnim promenama u pravcu. Primer je danas potopljena klisura Drine između planina Zlovrh (vrh Zlovrh, 1526 m) i Zvijezda (Veliki Stolac, 1673 m).
Sliv reke Drina, koji se prostire na skoro 20.000 km², ima jednostavnu geološku strukturu. U gornjem toku dominiraju dolomitne stene iz perioda srednje i gornje krede, krečnjaci, kao i klastični sedimenti. Sliv rekeSutjeska izgrađen je od formacija iz perioda skitskog trijasa. Srednji tok između Foče i Goražda sastoji se iz klastičnih sedimenata, filita, krečnjaka i škriljaca iz paleozoika. Donji tok je sačinjen od neogenih sedimenata.Aluvijalni nanosi grade dolinu reke, naročito u donjem delu, dok su nanosi šljunka brojni celom dužinom toka.

Vodni režim reke Drina pripada tipičnim režimima tipa sneg-kiša, sa primarnim vrhuncem vodostaja u aprilu i sekundarnim u decembru. Veći deo toka protiče kroz planine, dok je ceo gornji tok u visokim planinama Dinarida, što dovodi do toga da jake padavine i topljenje snega dovode do velikih protoka.[2] Rečni pad, na dužini od oko 500 kilometara, iznosi 2000 metara (izvor je na oko 2000 metara nadmorske visine, ušće na oko 80 metara). Pored Tare i Pive, reka Lim je najznačajnija pritoka. Ukupna površina sliva je 19.926 km² (od toga na sliv reke Lim otpada 5963 km², 1853 km² na sliv reke Tara i 1602 km² na sliv reke Piva).
Sa srednjim protokom od 395 m³/s[3] na ušću, Drina je vodom najbogatija pritoka Save.

Drina je pre izgradnje rečnih brana bila poznata po povremeno ekstremno visokom nivou voda. Dana 27. marta 1896. jake padavine koje su se kombinovale sa snegom koji se topi podigle su protok vode u srednjem toku do 9500 m³/s (uporedi: prosečan protok Dunava kod Beograda je: 5600 m³/s). Voda je odnela više naselja. Tadašnji maksimalni nivo vodostaja od 16 metara je retkost u svetu, osim u tropskim krajevima. Tada je, na primer, bio potpuno potopljen Stari most u Višegradu.

Od spajanja Tare i Pive, do ušća, tok Drine je dug 346 kilometara. Značajni gradovi na Drini su: Foča, Goražde, Višegrad i Zvornik u Bosni, kao i Bajina Bašta i Loznica u Srbiji. Visoka koncentracija rastvorenog krečnjaka dovodi do toga da vode Drine imaju karakterističnu zelenu boju.

Posebno u donjem toku Drina stvara brojne meandre koji protiču kroz tesnace i doline, zbog čega se Drina smatra jednom od najlepših reka Balkana.

Tok reke Drina može se odeliti u 4 prirodne celine: reke izvornice (Tara i Piva), gornji, srednji i donji tok.

I Piva i Tara su reke u severozapadnoj Crnoj Gori. Tara je duga 141 kilometar i izvire na oko 2000 metara nadmorske visine ispod planine Komovi, koji su deo Prokletija. Piva je duga 91 kilometar. Obe reke su tipične reke područja karsta, sa malo pritoka, koje su erozijom načinile kanjone u visokim planinama Crne Gore.
Gornji deo toka reka Tara i Lim prolazi kroz predele Durmitora u Crnoj Gori, koji je deo zone visokog karsta. U ovom krečnjačkom području reke su usekle duboke sutjeske i klance. Sa 3502 km² sliva, ovaj deo toka reke Drina pokriva 17,6 % ukupnog sliva.

Reka nosi ime Drina od mesta gde se spajaju reke Piva i Tara kod Šćepan Polja na crnogorsko-bosanskoj granici. Gornji tok Drine dug je 92 kilometra i prostire se do Višegrada. Iznad Višegrada u Drinu se uliva vodom bogata reka Lim. Sa površinom sliva od 10.425 km², gornji tok Drine obuhvata 52,3 % ukupnog sliva.

Srednji deo toka Drine je dug 163 kilometara. On obuhvata kanjon Drine dubok do 1000 metara, između planina Tara i Zvijezda, gde je danas akumulaciono jezero HE Bajina Bašta. Na potezu od Višegrada do Zvornika reka često menja pravac. Površina sliva u srednjem toku iznosi 3866 km², što je 19,4 % ukupnog sliva.

Posle Zvornika počinje donji tok dug 91 kilometar, sa svim karakteristikama ravničarskih reka (meandri, mrtvaje, prirodne brane, promene korita). Sliv donjeg toka pokriva površinu od 2133 km² (svega 10,7 %). Ušće Drine u Savu nalazi se nizvodno od mesta Sremska Rača.

Najvažnija pritoka Drine je reka Lim, koja je njena desna pritoka. Ona izvire na Prokletijama iz glečerske doline nekadašnjeg pleistocenskog glečera Ropojani i Grbaja. U gornjem toku protiče kroz Plavsko jezero. Zbog karstnog terena u gornjem toku Drine, a posebno Pive i Tare, manje reke postoje samo periodično. Primeri su rečice Sušica na Durmitoru i Komarnica. Tipična su i snažna vrela, na primer danas poplavljeno Pivsko oko sa 23 m³/s.

Ukupnu vodnu masu reke Drina čine doprinosi reka: Lim 113 m³/s (28,6 %), Tara 77 m³/s (19,5 %), Piva 73 m³/s (18,7 %), Ćehotina 22 m³/s (5,6 %) Drinjača 21 m³/s, Prača 21 m³/s (svaka po 5,3 %), kao i Sutjeska 13 m³/s, Jadar 10 m³/s i Rzav 8 m³/s.

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik

HE ,,Višegrad" zvanično je puštena u pogon 26.11. 1989. kada je proradio prvi agregat. Instalisana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m³

HE ,,Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na reci Drini. Reka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. novembra 1966. Instalisana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m³. HE ,,Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.

HE ,,Zvornik" puštena je u rad 26. jula. 1955. godine Instalisana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m³. HE ,,Zvornik" godišnje u proseku proizvodi oko 500 GWh.

Na svom toku Drina je na dosta mesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je, u romanu ,,Na Drini ćuprija", opisao nobelovac Ivo Andrić.

Noviji mostovi na Drini su:

,,Pavlovića ćuprija" — most izgrađen 1992. godine koji spaja Semberiju i Mačvu.
most u centru Foče, izgrađen 2002. na mestu ranijeg mosta koji je bio srušen u bombardovanju NATO snaga 1995.
Ljubovijski most koji spaja srpsku opštinu Ljubovija sa opštinom Bratunac u Republici Srpskoj.
Zvornički most — most između Velikog i Malog Zvornika, sagrađen pre Drugog svetskog rata
Šepak — noviji most, sagrađen nekoliko kilometara nizvodno od Zvorničkog mosta.


Drina je poslije smrti cara Teodosija 395. godine bila granica između Zapadnog i Istočnog rimskog carstva.
U stara vremena imala je ime Drinos, a narod joj je dao ime Zelenika ili Zelenka, po boji vode.
27. marta 1896. godine vodostaj Drine je porastao za 14 m i ona je poplavila most u Višegradu
Krajem 19. veka rekom su krstarili austrougarski parobrodi i dolazili do Zvornika
Njen vijugavi tok u narodnom predanju zabeležen je rečima ,,ko će krivu da ispravi Drinu" ili ,,ispravljati krive Drine". Narodna izreka odnosi se na beskoristan posao.
Dužina toka Drine kroz Srbiju iznosi 220 kilometara.
Na Drini se intenzivno odvijalo splavarenje. Prvi splavovi: ,,daščare" i ,,gredare" krenuli su iz Dervente i Perućca 1856. godine. Splavovima se odvlačila drvena građa, nizvodno, za prodaju sa obronaka Tare i Zvijezde.[5] Splavarenje se održalo sve do izgradnjeHidroelktrane ,,Bajina Bašta". Kao uspomena na tradiciju, na Drini se svake godine održavaju sportsko-turističke manifestacije: Drinska regata (od 1994), Zvornička regata (od 2003), Bratunačka regata (od 2007)
U tursko vrijeme, za vrijeme austrougarske i u periodu između dva svjetska rata, za transport robe rijekom Drinom, sve do ušća u Savu, koristile su se i drvene lađe: ,,burinke" i ,,zvonikuše" nosivosti do 13 tona.
Cuvajmo nasu prirodu najvece blago

komša015


vradojicic

"...Krv je Krv! Njena boja i ukus ne zavise ni od kape koju nosis,ni od Boga kome se molis, ni od barjaka, ni od imena..."!

Pecanje

Prelepa je reka drina.  Ali sad ima veliki problem a to je Rio Tinto koji gradi rudnik sa najprljaviom rudom lignitom na jadru, a jadar je bas kratka reka zacrnece i drinu  :sad:
Cuvajmo nasu prirodu najvece blago

ikovacevic

Lignit ili litijum?

Njihove sudbine direktno su vezane za milost njihovog vođe, jer su uzeli nešto što im ne pripada i rade ono što ne umeju.

Grof1204

Litijum ili Jadarit..
Sljunkarska ekipa je vec dobro s*ebala donji tok, ono je sramota na sta lici Drina...
Pa zasto ne nastaviti, jos brze i bolje?
A Boze moj, nakon izgradnje fabrike svi dobijamo po jednu "srpsku" Teslu i vozicemo se  konacno k'o sav normalan svet.
Dva vuka, jedan zavija, dok drugi odvija.

vradojicic

I to letecu a u gepeku dzak papaka. :cheesy:
"...Krv je Krv! Njena boja i ukus ne zavise ni od kape koju nosis,ni od Boga kome se molis, ni od barjaka, ni od imena..."!

vladimir022

Koji cemo izvesti Kinezima da ne jedu slepe misove

Послато са POCOPHONE F1 помоћу Тапатока


nadal

kakvi su tereni oko banje koviljace?

ima relativno velika ponuda smestaja po povoljnim cenama

vradojicic

Drina u poplavnom talasu. Danas oko 520cm.
Najveci redovni vodostaj je oko 250cm (4 puna agregata u HE B. Basta) bez prelivnih polja.
Danas je na nekih 3000 kubika u sekundi.



Podignuta je u odnosu na proslo odnosenje skoro metar i po, sve preko mnogo ruzi samu stenu ispod. Napravljeni su zidovi koji se skinu pa voda ide kroz nju.
I napravili su je kajakasi iz BB...
Prosli put kada je voda odnela Drina je bila preko 700cm, mislim 2010.e...
"...Krv je Krv! Njena boja i ukus ne zavise ni od kape koju nosis,ni od Boga kome se molis, ni od barjaka, ni od imena..."!

komša015


igorsimo

Lepte,tacno ne znas jel gora vatra ili voda u prekomernim kolicinama.

Mare035

Citat: ikovacevic poslato 05 Februar 2021, 19:55:33
Lignit ili litijum?


Sta se desava sa tom gradnjom Rio Tinta,ne znam da li se tim sljamovati treba pisati ime velikim slovima. Citao sam nesto skoro o tome pa me interesuje sta se desava,stali sa gradnjom ili zabranjeno medijima da pisu

vradojicic





Drina u Crvici kod B. Baste. Trenutna.
"...Krv je Krv! Njena boja i ukus ne zavise ni od kape koju nosis,ni od Boga kome se molis, ni od barjaka, ni od imena..."!

Teme sličnog naslova (9)