Deverika i slična bela riba

Započeo pikeman, 25 Februar 2009, 16:27:17

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Zoran505

Der Perlfisch – Rutilus frisii meindingeri

Ima li ove ribe kod vas i kako se zove?





Zategnuto!

chmi

Milsim da nema. Po latinskom imenu to je bodorka Crnog mora.
Mi smo besni, oni su bolesni - B. Pekic - Besnilo

zivko_89

Lici na klena...nesto slicno ovome nisam vidjao... :shocked:
..od kolevke do groba najlepse je pecarosko doba...

Panonski Mornar

zoki lupi još koju fotku možda ju prepoznamo mora postojat ime  :eek:
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Hemingway

evo Dare jos jedna takoreci uzivo ..

,,Starac i more"
,,Dunav mi u Venama "
"Zamislite koja bi tisina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome sto znaju." - Karel Capek

zivko_89

Pa el nije ovo Plotica....Lici mi na one sto je Plut okacio u Galeriji ulova... :shocked:
..od kolevke do groba najlepse je pecarosko doba...

zilekg

Bezalkoholno pivo je kao pornic na radiju

limovac74

Nema veze sa ploticom,plotica ima šire telo i peraja su joj druge boje  :eek:




Evo je jedna krupna plotica a srećni ribič mi je nepoznat  :ok:
Kad Sveti Ilija nebom sine grom na dnu reke Dunava probudi se som.
Na dnu reke Dunava kiseli se rovac a na obali stoji mokri ribolovac.
Som je snažno povukao ko kamion FAP i odneo ribolovcu i udicu i štap...

Imre

nešto mi nije jasno 
plotica naraste do 1 kg,možda malo više,retko,koliko znam ,
a ova mi izgleda da ima bar 2 kg ....
Nije pametan onaj koji mnogo zna ,nego onaj koji zna šta hoće........

Kićo

od 2 kg se smatraju kapitalnim ulovom

limovac74

Na Drini su lovljene plotice preko 2 kg  smiley033
Kad Sveti Ilija nebom sine grom na dnu reke Dunava probudi se som.
Na dnu reke Dunava kiseli se rovac a na obali stoji mokri ribolovac.
Som je snažno povukao ko kamion FAP i odneo ribolovcu i udicu i štap...

Sp1tF1re

 :rolleyes:  :rolleyes:
• Crnooka deverika (Abramis sapa P.)
Mrijesti se u aprilu i maju, naraste do dužine od 35 cm. Karakteristike ove vrste: tupasta njuška, uočljivo veliko oko na maloj glavi, 41-48 linija na analnoj peraji

Deverika (Abramis brama L.). Dužine je do 80 cm. Prsna i trbušna peraja su od sivkaste do žućkaste boje

Krupatica (Blica bjoerkna L.). Dužine je do 40 cm. Prsna peraja su joj crvenkasta ili narandžasta, 22-26 linija na analnoj peraji

Kesega (Abramis ballerus L.)
Dužine je do 45 cm. Najvitkija je i pljosnata. Ima dugo bazno podrepno peraje pojačano sa tri tvrde koštane špičice, 39-46 linija na analnoj peraji

Šljivonosa (Vimba vimba L.)
Dužine je do 50 cm. Slična škobalju, ali joj je nos uočljivo tamniji, 20-25 linija na analnoj peraji

Deverika može narasti do 80 cm dužine i do 6 kg težine, a životni vijek može biti i do 20 godina, premda su prosječni primjerci deverike u ulovu od 30-40cm dužine i 0,5-1,5 kg težine. Aktivnost deverike zavisi prije svega od doba godine ,koje određuje temperaturu vode i od doba dana,koje određuje dinamiku ishrane. Preko zime, deverike su neaktivne, osim u slučaju da pronađu područje priliva toplije vode (termocentrale, kanalizacioni izlivi i sl.) gdje ima dovoljno hrane. Sa nastupanjem proljeća i zagrijavanjem vode, deverike postaju aktivnije i kreću u potragu za hranom neophodnom za dozrijevanje polnih žljezda i pripremu za mrijest.
Nadjoh malo opisa na netu  :wink:

zivko_89

Moram neki dan kad uhvatim deveriku da je slikam i da postavim da cujem vase misljenje...bas me interesuje da li je to prava deverika ili crnooka deverika...
..od kolevke do groba najlepse je pecarosko doba...

smederevac

Da li je neko skoro upecao zlatnog karasa ja sam ga upecao pre godinu ipo dana,posle toga ga nisam video :huh: :huh:

EnDzi

Ne secam se ni ja kada sam zlatnog karasa poslednji put upecao. Bilo je davno na nekom kompleksu bara na putu izmedju Kraljeva i Vrnjacke Banje. Razlog sto ga nema ili se veoma, veoma retko upeca je u tome sto mu je sabrat srebrni karas ili babuska takoreci prirodni neprijatelj. Zvuci cudno ali je tako. Fenomenalna produktivnost babuske i njeno prilagodjavanje svim vodama, prozdrljivost (mislim na ikru drugih riba) uticu na znatno smanjenje brojnosti ostalih saranskih vrsta. Princip razmnozavanja babuske je inace veoma redak primer u prirodi. Naime, u celokupnoj populaciji skoro sto posto su zenke (???). Jedino u njihovoj postojbini postoje muzjaci. One podmecu svoju ikru pod muzjake ostalih saranskih vrsta (saran, linjak, deverika, klen ...)i na taj nacin se razmnozavaju. Mlec muzjaka samo pokrene prirodni proces deobe celija, ali gotovo da ne dolazi do genetskih promena u jajascetu i ono se razvija samo na osnovu genetskog zapisa majke i tako... opet zenka babuske. Negde, ali vrlo retko se desava da se geni ipak pomesaju i tada se dobijaju hibridi koji se najcesce kod nas nazivaju melezani. Oni su znatno krupniji i donekle poprimaju osobine druge saranske vrste, najcesce sarana. Otuda se pojavljuju ekstremno krupni primerci koji teze i preko 1,5 kg ...

Teme sličnog naslova (10)