Rečna paklara

Započeo zilekg, 10 Mart 2011, 00:18:29

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

zilekg

Jednom prilikom sam na reci Gruži uspeo da izvadim 3 komada ove ribe. Bio sam u čudu jer nikada nisam video nešto slično. Što je najčudnije nijedna nije došla na udicu već se ustima kao sisaljkom zalepila za najlon.
Odneo sam ih pravo u gradski akvarijum da potražim savet stručnjaka. Rekli su mi da pripada veoma primitivnoj vrsti riba i da nisu znali da ih ima u Gruži, u Dunavu ih ima i teško se hvataju sem na način kao što sam ih ja uhvatio tj. na sreću.





Sve tri su bile priblizno iste velicine oko 10-ak cm, najcudnije je sto su se uhvatile za najlon.
Nikada nisam cuo da je neko video ovako nesto kod nas, mada kazem tvrde da ih ima u Dunavu.
Bezalkoholno pivo je kao pornic na radiju

Nebo

Fuj, ovo bre ko neka riblja pijavica   :eek:
Ko jamu drugom kopa ne čini proleće

josip

Jako ružna ,vjerovatno korisna u vodi,nisam nikad vidio a niti ulovio.
pozdrav iz osijeka

Vladimir

Čitao sam pre oko godinu dana o njima u Revirima (il tako nekom časopisu), kažu da je ukusna i da je nekad bila jako cenjena, samo ja to ne bi ni u ruku uzo!  smiley012
Zbogom Kikindo...

twister011

Valjda ce oni sto pecaju na Cofa malko da se ukljuce  :wink: Odvratna riba parazit, ima je oduvek kod nas. Kaci se na druge ribe, princip hranjenja kao kod pijavice. Domacin se naravno pozdravi sa zivotom
:bye: Zurim

zilekg

Voleo bih da se ukljuci i neko ko je imao vise iskustva sa ovom ribom, procitao sam da mogu da porastu i do pola metra.
Bezalkoholno pivo je kao pornic na radiju

limovac74

Mislim da je to parazitska riba.Deluje mi kao dobar mamac za soma,jer dosta podseća na jegulju  :ok: :ok:
Kad Sveti Ilija nebom sine grom na dnu reke Dunava probudi se som.
Na dnu reke Dunava kiseli se rovac a na obali stoji mokri ribolovac.
Som je snažno povukao ko kamion FAP i odneo ribolovcu i udicu i štap...

zivko_89

Ne bi voleo da imam zadovoljstvo da upecam ovo.... :eek:
..od kolevke do groba najlepse je pecarosko doba...

labuka

Ako je to ono što mislim da je , a zove se isto - paklara , onda se to kod nas koristi za mamčenje parangala ( udice poredane u razmaku 1 M i ostavljene na dnu rijeke preko noći ) Odličan je mamac za jegulju , za što se parangal i koristi . Uglavnom se na udice stavljaju gliste , ali paklara je , kažu , bolja . Nikad je nisam vidio , ali ovi kojima treba iskopavaju je u mulju uz rijeku . Mislim da bi se trebalo raditi o istom organizmu .

twister011

Pre 20ak god., na Adi Ciganliji moju devojku je nesto ujelo dok je stajala u vodi. Uplasila se, izasla napolje i pokazala mi oziljak koji je ostao. I tada sam, iako je nikada nisam video uzivo, bio siguran da je bila paklara u pitanju posto je ostala rana koja je odgovarala samo njenim ustima. Potpuno pravilan krug, ocrtan malim rupicama iz kojih je slabo krvarilo.
Pretpostavljam da je pretpostavila da je u pitanju som ili neka druga krupna riba :help: :rolleyes: :lol:

Nebo

A da nije bila rečna ili ti slatkovodna meduza  :eek:
Ko jamu drugom kopa ne čini proleće

twister011

Citat: twister011 poslato 16 Mart 2011, 14:00:13
posto je ostala rana koja je odgovarala samo njenim ustima. Potpuno pravilan krug, ocrtan malim rupicama iz kojih je slabo krvarilo.
Pretpostavljam da je pretpostavila da je u pitanju som ili neka druga krupna riba :help: :rolleyes: :lol:


Usput, meduza ima i ovde u becu i to po plazama. Ni kod nas a ni ovde u Austriji nikada nisam cuo da su nekoga opekle, a posebno ne ujele :rolleyes: :lol:

Pecaros

Riječna paklara ima razmaknute leđne peraje. Slična je potočnoj paklari samo sto može biti veća. Naraste do 40 centimetara. Živi u moru i rijekama, gdje dolazi na mrijest u proljeće i jesen. Hrani se insektima, crvima, a priljepi  se i na žive ribe.
Paklare (Petromyzontidae) svojim primitivnim izduženim oblikom tijela liče na jegulje. Razvojno gledano, to su vrlo primitivni pretstavnici kralježnjaka. Već 500 milijuna godina taj živi fosil se gotovo nije promijenio. Danas su sve vrste paklara toliko rijetke, da su stavljene na "crvenu listu" akutno ugroženih životinja.

1. Rasprostranjenost

Paklare žive pretežno u morskim obalnim vodama i slatkoj vodi. Najmanje za jednu vrstu (Geotria australis) pretpostavlja se da prelaze zamjetne razdaljine otvorenim morskim vodama. Razlog ovoj pretpostavci je da se ne mogu utvrditi naznake izoliranog razvoja između australske i novozelandske populacije. Paklare se mogu naći u svim područjima umjerenih klimatskih zona, osim Afrike.

Paklare se mrijeste u gornjim tokovima potoka i rijeka. Za to im je potrebna šljunčana podloga i prohladna voda bogata kisikom (to je razlog zbog čega ih nema u tropskim područjima). Nakon izlaska iz jajašca, još slijepe larve koje imaju samo rudimentarne oči ukapaju se u pješčane dijelove vodotokova. Glava ostaje vani, i hrani se mikroorganizmima (plankton) iz vode.

Paklare nemaju čeljusti, a okrugla usta s rožnatim zubima oblikovana su za prisisavanje. Imaju jednu nosnicu, dva oka i sedam škržnih otvora.

Nakon radikalne pretvorbe (metamorfoza) tjelesne građe od larve do odrasle životinje koja se događa uglavnom nakon 4-7 godina (što ovisi o vrsti), većina (morska paklara, riječna paklara) odlazi nizvodno do mora gdje živi parazitski do 18 mjeseci, obično blizu obale. "Domaćini" su im ribe na koje se prisišu, pijući im krv i stružući njihovo meso. Veće, zdrave ribe, uglavnom preživljavaju ovakve napade, zadržavajući nakon toga samo tipičan okrugli ožiljak. Manje ribe, mlade kao i bolesne ribe mogu od takvih napada i uginuti.

Nakon nekog vremena, kad dosegnu spolnu zrelost, vraćaju se ponovo u riječne tokove radi mriještenja. Nakon mriještenja, životinje ugibaju.

Potočne paklare ne odlaze u more. Ostaju živjeti u blizini mjesta gdje su provele svoj larveni dio života, u odraslom životnom razdoblju se ne hrane, i mrijeste se ponovo u istom području.

Postoje i dvije endemske vrste potočnih paklara. Obje žive u slivu Dunava. To su dunavska potočna paklara (Eudontomyzon vladykovi) i kako im ime govori, u ukrajinskom dijelu sliva Dunava, ukrajinska potočna paklara (Eudontomyzon mariae)

Zato smej se do smrti,pocni da zivis svoj zivot.

Ceda

Ne raste vise od 40 cm, mozda 150-200 gr, spicaste je glave, uzih usta, i ima nekoliko okruglih otvora (u ravni) umesto skrga. Cesto bi je hvatao ranijih godina na Kosovu, u recicama, potocima, uglavnom u muljevitim delovima. Ima je i dalje u velikom broju, ali nisam bio skoro dole. Nadam se da cu ovog leta imati prilike da je uhvatim i okacim slike. Znam da su stari lovili jegulju na njih. Da li neko zna nesto vise o toj vrsti ribe?

marcony

evo jedna od 15-20cm koju sam ˝ulovio˝ na Morači, tj dok sam izlazio iz vode čizmama sam je nehotice izbačio na obalu

Teme sličnog naslova (4)