VETROVI koji duvaju na našim prostorima...

Započeo Vasa, 10 Mart 2010, 12:49:46

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Vasa

Otvorio sam ovu temu da malo prodiskutujemo.
Koji vetrovi duvaju kod Vas?
Koje jacine?

Košava je jugoistočni vetar, koji duva sa Karpata. Donosi suvo i hladno vreme i ima veliki uticaj na lokalnu klimu. Najčešće duva tokom jeseni i zime. Udari vetra mogu dostizati brzinu i do 130 km/h, mada se prosečna brzina vetra kreće između 25 i 45 km/h. Zabeležene su i tople košave. Oseća se na severu do Subotice, na jugu do Niša a na zapadu do Šida. Nastaje kada je visok vazdušni pritisak nad Ukrajinom, a nizak nad zapadnim Sredozemljem. Najjača je na ulazu u Đerdapsku klisuru.

Severac,hladan i suv vetar koji dolazi sa severa,iz Mađarske,verovatno,kao skup vetrova koji duvaju sa Tatre i istočnih obronaka Alpa.Duva,uglavnom,u Vojvodini.

Zapadni(ne znam narodno ime ovog vetra,ukoliko neko zna,neka mi javi) hladan i relativno vlažan vetar.Dolazi sa bosanskih planina.Duva zapadnom Srbijom i ponekad dolazi do Pomoravlja ili Savom do južnog Srema i Beograda.

Moravac,hladan i suv vetar koji duva sa severa dolinom Velike i Južne Morave.Predstavlja,zapravo,skup ova prethodna tri vetra.Ulazi rečnim dolinama i po više desetina kilometara istočno i zapadno.

Južni vetar,u narodu poznat i kao Jugovina ili Jug,topao i suv(ređe vlažan) vetar.Duva dolinom Južne i Velike Morave sve do Vojvodine.Gotovo isključivo se javlja za vreme trajanja talasa sa Bliskog istoka.

Jugozapadni vetar(ne znam narodno ime),topao(vrlo retko hladan) i vlažan vetar.Dolazi sa Jadranskog mora i duva u jugozapadnoj Srbiji,nekad do Pomoravlja.
Koliko god da Vam je zivot ispunjen, uvek ima mesta za jedno pivo!

http://www.bikepics.com/members/yamahapoursport/

milos92

kod mene kosava razbija da ne poverujes razapeo jutros ja najlon da prekrijem drva i uhvatim sve 4 ivice kad je duno vetar bacio me 5 m sigurno  :sad:

TopMix

Vaso, ako te zanima kako koji vetar utice na uspeh u ribolovu, iskusni ribolovci kazu da su vetrovi severnih pravaca uglavnom losi za pecanje, a kosava u nekim periodima zna da bude vrlo povoljan vetar, posebno za smudja i sarana. Oni umereniji, juzni i zapadni, uglavnom ne smataju.
Svakako da uvek treba imati u vidu i sve ostale hidrometeoroloske faktore koji mogu biti u raznim medjusobnim kombinacijama i koji manje ili vise uticu na uspeh ili neuspeh u ribolovu. 

Vasa

Kod mene stari ribari kazu, kad duva severac ni koza mleko ne daje,a kamoli da riba radi :lol:
Kad sam otvorio ovu temu, mislio sam da svako od nas napise sta zna o vetrovima,koji vetrovi duvaju na njihovom podrucju itd.
Koliko god da Vam je zivot ispunjen, uvek ima mesta za jedno pivo!

http://www.bikepics.com/members/yamahapoursport/

TopMix

OK.
U Novom Sadu i okolini duvaju vetrovi sa svih strana sveta.

maverick

SEMANTIKA VJETRA 

Vjetar moguće je razmatrati u zemljopisnim, mitološkim, simboličnim, filozofskim, religioznim, psihološkim i književnim kategorijama. U svim se definicijama vjetra naglašava da je njegova bit, srž, narav - pokret[1]. Smjer, brzina (jačina) osnovni su parametri koji služe za njegov opis. Brzinu (jačinu) vjetra mjeri se u metrima na sekundu ili kilometrima na sat. Moreplovci za tu svrhu koriste 12-stupanjsku Beaufortovu ljestvicu. O smjeru vjetra obavješćuju nas vjetrokazi. Često njihov oblik ovisi o mašti konstruktora. Neki su od njih postali pravim umjetničkim djelima, poput poznatog zadarskog anđela ili rovinjske Sv. Eufemije. Od antičkih je spomenika arhitekture sačuvana osmokutna Kula vjetrova u Ateni. Sagradio ju je Androkinos u 1. st. pr. Kr. Njezine bokove ukrašavaju kipovi koji prikazuju vjetrove. Na vrhu je kule bio pokretan kip čovjeka koji je pokazivao smjer vjetra.

Vjetrovi karakteristični za neko područje zovu se lokalni ili regionalni. Iako se u rječnicima mediteranskih naroda nalazi mnogo leksema koji se odnose na različite tipove vjetra, njihovi autori nisu u stanju zabilježiti u njima sve izraze koje srećemo u narječjima mediteranskih mjesta, luka i otoka. Leksikalno je bogatstvo njihovo zajedničko naslijeđe: »Obale posuđuju nazive vjetrova jedne drugima, ne krzmajući da im promijene ime ili smjer, potičući, ponekad namjerno, nesporazume«[2]. Matvejević kao primjer takvog nesporazuma spominje jadranski maestral koji je blag i puše s mora, dok provansalski mistral, jak i hladan, dolazi zimi s kopna.

Lingističkom se analizom naziva vjetrova bavi posebno područje toponimije - anemonimija. Vjetar kod Slavena potječe od staroslavenskoga korijena větrъ koji su uz fonetske promjene zadržali svi slavenski jezici. Pa, eto, na poljskom se kaže wiatr, češkom vítr, ruskom bemep, bugarskom bяmъp, slovenskom veter, srpskom ветар€, hrvatskom vjetar, a na čakavskom dijalektu vitar. Radovan Vidović u Pomorskom rječniku (1984) skupio je vokabular istočno-jadranskich naziva vjetrova. Rezultate je svog rada predstavio u gore spomenutom rječniku te u članku Koiné pomorskoga anemonijskoga nazivlja u kojem piše da je to: »analitički, komparativni, etnolingvistički, te donekle etimološki prikaz«[3].

Vrstu vjetra može određivati pridjev: zapadni vjetar, sjeverni vjetar, južni vjetar, istočni vjetar, sjeverozapadni vjetar itd., ali ipak se češće naziv strane svijeta prenosi na imenicu. Zbog te sufiksalne supstantivizacije dobivamo jedan leksem: sjevernjak, zapadnjak, južnjak, istočnjak[4]. Imamo također vlastite nazive za posebne vrste vjetrova, što ostaje u vezi s bogatom tradicijom koja se temelji na mitologiji i antičkom zemljopisu. Sjeveroistočni vjetar - bura - etimološki potječe od Boreja (boréas), starogrčkog naziva sjevernog vjetra (srećemo ga isto tako u drugim jezicima Sredozemlja: u latinskom boreas, kasnije taljanskom bora, francuskom borée i španjalskom bóreas)[5]. Vlastiti nazivi vjetrova označuju također strane svijeta, npr. prvo je značenje bure sjeveroistočni vjetar, drugo sjeveroistok.

Leksičko sistematiziranje anemonijskog nazivlja u hrvatskome jeziku zahvaljujemo Senjaninu Pavlu Ritteru Vitezoviću. Taj sin njemačkog oficira, koji je u Senju našao svoj novi dom i domovinu, nemiran duh, čovjek renesanse, pjesnik koji je pisao na hrvatskom i latinskom, povjesničar, leksikograf, vojnik, bakrorezac, zastupnik Senja na saborima u Šopronju i Beču (J. Bratulić kaže o njemu »čovjek duha i obrta«[6]), za vrijeme kad je bio voditelj Zemaljske tiskare (1695.-1706.), napisao je jedno od najvećih svojih djela latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik. Nažalost, požar tiskare lišio ga je funkcije njezina voditelja te onemogućio izdanje knjige. Hrvatsko-latinski dio rječnika nestao je. Na početku se latinsko-hrvatskog dijela glosara nalazi ruža vjetrova s pomoću koje Vitezović prevodi s latinskoga i grčkoga na hrvatski nazive vjetrova. Što se tiče njihova porijekla Bratulić kaže: »neke je sam izmislio, neke je čuo u Senju, Zagrebu i drugdje«[7].

UCHA

Kod mene u pomoravlju a i Dunav je u blizini najchesce duva jugoistochni- kosava  smiley024 preko 100 dana u godini a za ribolov smudja uslovi su jako otezani ali ima uspeha. Severac i severozapadni kad duvaju narod kaze: "NI KRAVA MLEKO NE DAJE" a kamoli riba da radi  :grin: :no:
Samo smudjevi promašuju, ja ne

Olovo

Koshava je zakon za ribolov, samo treba znati gde se postaviti.  smiley033


Odo krečit šljive.

TopMix

Strucnjaci kazu da je najbolje postaviti se na onu obalu u koju vetar (najbolje kosava) duva, jer "nabija" kiseonik u vodu i "prevrce" hranjive cestice,sto utice na pojacanu aktivnost ribe. Sa druge strane, vetar otezava pravilno zabacivanje, indikaciju trzaja, preciznu prihranu i stvara razne tehnicke probleme, ali i to je resivo optimalnim izborom pecaroske taktike...

gaovica

potpisujem ovaj post topmix-a, samo da dodam da pri jakom vjetru i talasima i riba mnogo zesce uzima, nema pipkanja, npr. deverika mi izbaci iz vode komplet vagler

Spojene poruke: 07 Jul 2010, 08:54:45

bura,sjeveroistocnjak, odlican za sarana, jugovina som i jegulja  :ok:
Bistro

Olovo



Odo krečit šljive.

rajko tehnium

Bilo bi interesantno navesti koji gradovi u Srbiji imaju godišnje najviše vetrovitih dana u godini(prema podacima republičkog hidrometeorološkog zavoda).

Panonski Mornar

Na našim područjima najgori vjetrovi za ribolov su istočnjak i sjeverac najbolje biometeorolške prognoze su kada puše zapadni vjetar tada i riba najbolje grize
naravno scve zavisi od godišnjeg doba ove prognoze su u ljetne i jesenske dane :takoje: :thumbup:
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Slavic.Blood

Kazete severac los, a ja kad idem na Dunav molim se da on duva, jer uvek dobro prolazim. Ako krene kosava, ni da pecas, ni rostilj da pravis, samo da pijes na suvo. Prevrce stapove, baca camac, nemozes se ni usticati, a kamoli tegove da bacam odmah ih podize od dna.
Ponekad provedem po celu noć u polu mraku, 'mesto da negde ločem!
Najlon, osmeh, olovo, udica nameštam pecaljke biće dubinac ubica!

orka

Najlosiji vetrovi za ribolov su severni,jer donose zahladjenje i pad temperature.,cist severac je najgori,tzv gornjak,posle njega podjednako los je severo-istocni.,dok je severo-zapadni nesto bolja varijanta..
Zapadni je dobar.,daje ribu,tzv maestral na moru..
Juzni vetrovi su najbolji jer donose otopljenje i porast temperature...Cist juzni i jugo-zapadni su najbolji vetrovi,a jugo-istocni (kosava) zna da bude dobar i da daje ribu,ako nije suvise jak..
U principu i ovde je sve relativno,a rad ili nerad ribe zavisi i od drugih parametara i faktora,a vetar je samo jedan od njih..
Slicno je i na moru..Bura(severac) nikada ne daje ribu,dok Jugo(juzni) i Maestral(zapadni) su uvek dobri i izgledni vetrovi za ribolov..

Teme sličnog naslova (10)