Magla

Započeo Vale, 22 Novembar 2009, 18:37:21

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Vlada lo

Ja samo liznem prst podignem ga u visinu beonjaca i gas.Ja moju Drinu znam napamet ne treba mi ni kompas ni bilo sta drugo.Koliko sam samo puta presao po noci mladog meseca kad ne vidis svoj nos.Jedino je lakse jer nema brodova ali zato voda nosi preko panjeva i stena samo brije.

STEPA

čitam da ima raznih iskustava sa maglom uglavnom nitko ne preporučava maglu ali dok neprobaš sam nevjeruješ drugima.
petak popodne sam krenuo prema apatinu gdje pecam već pet godina dosta dobro poznam teren sve do ovog petka kad sam upoznao šta znači magla,totalna dezorijentacija i prvi stupanj panike ružno iskustvo i jedno veliko uvjerenje da riba nije vrijedna kroz šta sam prošao.
MOJ SAVJET OSTANI GDJE JESI :help:
samo lijen čovijek nemože da upeca ribu

Keltan

Pa ne mora da bude bas magla..!Jedne noci(sastavilo se nebo i zemlja,ne vidi se sta je zemlja sta voda) 30km po jezero koje znam na pamet svaki zaliv,krivina...trebalo nam 7 sati da se vratimo na branu...i triput se nasukali i to da ironija bude veca tamo gde je najsire...!Imali smo tri one Mag Lite i to velike sa 5 DD baterije..hehe ne pomazu...Tada sam rekao nikad vise ovo...!!  smiley033

Panonski Mornar


Nestao ribič na Dunavu OSIJEK
Stevanu Đukiću izgubio se svaki trag – Šezdesetogodišnji ribič Stevan Đukić iz Podravlja nestao je u četvrtak ujutro u vodama Dunava. Svaki trag mu se izgubio oko 7.30 sati, kada je posljednji put viđen kako svojom brodicom »Derfl« po gustoj magli izlazi iz rukavca Starog Dunava i ulazi u otvorene vode plovnog Dunava. Međutim, za iskusnim ribičem počelo se tragati tek ... itd itd
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Damir

panonac nisi napisao da se to desilo prije jedno 3 do 4 godine ako se nevaram
Dunav  Dunav  Dunav Dunav Dunav Dunav

KAPETAN

ljudi,sa maglom se netreba igrati.prosle godine kod mene u ovo vreme,(bile su isto guste magle) je brod prevrnuo trojicu ribara,naleteo na njih,dok su vukli mrezu.sva sreca,dvojicu je spasila posada broda,a jednog(kog je odnela voda) sam ja cuo kako zapomaze (jedva se odrzavao na povrsini).sva sreca da sam taj dan bio na vodi i da sam uspeo da ga nadjem u jako gusoj magli(magla je bila toliko gusta da sam jedva video pramac camca od 4.20m).taj dan je dunav bio dobre volje(hvala mu za to  smiley033).zato drugari pamet u glavu.

Panonski Mornar

Magla svuda, magla oko nas...

Budući da nam zima već uvelike kuca na vrata vrijeme je da se pripremimo na neke uobičajene no ne tako ugodne zimske pojave. Magla je jedna od njih. Zimi kada anticiklona "zasjedne" iznad našeg područja, u kopnenim krajevima se javlja dugotrajna i vrlo depresivna magla. Neki dijelovi zemlje tjednima ne vide Sunce, u to vrijeme možemo reći da živimo u oblacima. Kroz članak ćemo vas upoznati kako nastaje magla, kada i gdje je najčešća te koje posljedice nosi.

Magla ima i svoju mlađu sestru, sumaglicu. I magla i sumaglica sastoje se od sitnih vodenih kapljica polumjera 2-130?m koje lebde u zraku. Izraz sumaglica upotrebljava se kada je vidljivost smanjena na 2 kilometra, a magla kada je vidljivost manja od 1-og kilometra. No samo kada je vidljivost ispod 200 metara utjecaj na promet je velik. Upozorenja koja izdaju prognostičari odnose se na vidljivost koja je smanjena na samo 200 metara ili manje.


Nastajanje magle

Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%. Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgara kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari... Tamo gdje je povećana koncentracija jezgara dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%.

Pojava magle

Magla je najgušća i obuhvaća najveće područje prije zore, tj. nakon dugog perioda zemljinog ohlađivanja. Ako ujutro nešto Sunčeva zračenja uspije doprijeti do zemljine površine i zagrijati je, ubrzo će kapljice magle ispariti i ona će se rasplinuti. No tijekom zime magla je često vrlo debela i Sunčevo zračenje nije dovoljno da bi razbilo maglu pa se zadrži i cijeli dan.

U obalnim područjima magla može biti vrlo gusta te ako nema topografskih barijera može se protezati duboko u unutrašnjost (zapadna Istra). Takva magla traje dok god ima toplog, vlažnog i stabilnog zraka koji se u dodiru sa hladnim morem ohlađuje i stvara maglu. Lagani povjetarac može maglu nositi duž obale ili u unutrašnjost.

Magla se na moru može pojaviti i ljeti iznad zagrijanog mora, a nastaje od isparavanja vodene površine. Također se isti efekt može primijetiti ljeti iznad zagrijane ceste na koju je pala kiša.

Magla ponekad proizvede oborinu u obliku rosulje ili slabog snijega. Rosulja se javlja kada vlažnost dosegne 100% pa se sitne kapi magle skupe u veće kapljice rosulje. To se može postići ako je sloj magle podignut uvis i ohlađen ili je stlačen odozgo. Rosulja se pretvara u ledenu rosulju kada je temperatura na površini ispod točke ledišta.

Debljina magle ovisi o visini sloja inverzije. Inverzija se javlja kada je topliji i suši zrak iznad hladnog i gustog. Debljina sloja magle ovisi i o tlaku zraka. Ako je tlak visok, magla će biti gušća no sloj neće biti jako visok, dok će kod niskog tlaka magla biti rjeđa i viša.

Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla.

Najmaglovitije mjesto na svijetu je područje oko otoka Newfoundland u Kanadi (Grand Banks). Magla je tamo česta jer se na tom području susreću hladna labradorska struja sa sjevera i topla golfska struja s juga. Najmaglovitija kopnena područja su Point Reyes nedaleko San Francisca i Argentia na Newfoundlandu, oba mjesta imaju više od 200 maglovitih dana godišnje.

Gusta i debela magla česta je i u južnoj Europi i to posebice u dolinama rijeka i kotlinama pa je poznata magla u dolini rijeke Po i u dolini rijeke Tiber u Italiji, osobito u kasnu jesen i zimi. Magla je vrlo česta na i na sjevernom Jadranu, osobito na zapadnoj obali Istre i to zimi ili u rano proljeće. To područje ima najviše dana s maglom na hrvatskoj obali Jadrana. Ova magla pripada advekcijskom tipu magle. Nastaje zbog advekcije zagrijanog vlažnog zraka iz doline rijeke Po nad hladnije more gdje se zrak kondenzira i nastaje magla. Ta magla nošena slabim vjetrom često se proširi po cijelom sjevernom Jadranu. Najmaglovitijim gradom u Hrvatskoj se smatra Varaždin sa više od 50 maglovitih dana godišnje. [/size]

Promet i magla

Magla smanjuje vidljivost i zbog toga je vrlo omražena u svakom obliku prometa. Brodovi, vlakovi, auti i avioni u magli ne mogu vidjeti jedni druge pa dolazi do sudara. Neke od poznatijih nesreća su iz 1945 kada je B-25 Mitchel udario u Empire State Building te iz 1956. kada su se sudarila dva prekooceanska broda.

U zračnom prometu magla obično sprečava polijetanje i slijetanje u zračnim lukama osim na onima koje imaju poseban sustav za slijetanje po magli. Najgora nesreća u zračnom prometu se dogodila na Tenerifima 1977. godine kada su se sudarila dva Boeinga 747. Neke zračne luke su razvile metode kojima se rješavaju magle, kao na primjer zagrijavanjem ili špricanjem čestica soli što postiže uspjeh na temperaturama ispod 0°C.

Magla se može formirati vrlo naglo, a isto tako i raspršiti te imamo pojavu mjestimične magle. Mjestimična magla posebno je opasna jer vozač u trenutku može prijeći iz područja savršene vidljivosti u vrlo gustu maglu i ne primijetiti sporija vozila ispred sebe. Mnogi koji su se vozili autocestom A6 na dionici od Tuhobića do Oštrovice znaju koliko gusta magla tamo može biti. Ponekad se i uz najbolje "maglenke" ne vidi dalje od 2 metra ispred sebe.


Vrste magle

Radijacijska magla nastaje ohlađivanjem tla tijekom noći u mirnim uvjetima i pod vedrim nebom. U savršeno mirnim uvjetima sloj magle može biti debeo manje od 1 metra no mala turbulencija pogoduje stvaranju debljeg sloja. Zemljina površina zrači i hladi zrak odmah pri tlu. Tada dolazi do inverzije jer je zrak pri tlu hladniji od viših slojeva i u tom slučaju nema miješanja ni konvekcije. Tako ostaje dok se ne spusti do temperature rosišta, tada se stvara magla. Takva magla se inače stvara iznad rijeka i u kotlinama. Vrlo je važno da nema vjetra jer i običan povjetarac izaziva jaču turbulenciju i miješanje zraka te se tako ne dobiva dovoljno niska temperatura za stvaranje magle. Radijacijska magla se javlja noću i rano ujutro te se ne zadržava dugo nakon izlaska sunca. Najčešća je u jesen i ranu zimu.

Magla u kotlinama je tip radijacijske magle koji nastaje u gorskim kotlinama. Ograničena je topografijom i u mirnim uvjetima može trajati nekoliko dana. Javlja se najčešće tijekom zime, a rezultat je temperaturne inverzije jer hladan se zrak spusti u kotlinu dok topliji prelazi preko njega.

Advekcijska magla se javlja kada topao i vlažan zrak nošen vjetrom prelazi preko hladne površine (hladno more ili snijeg) i posljedično se ohladi ispod temperature rosišta. Kod nas se ovaj tip magle najčešće javlja na sjevernom Jadranu kada topliji zrak prelazi preko hladnijeg Jadranskog mora te se hladi i nastaje magla. Takva magla se još može prenositi na okolna područja sporim strujanjem zraka.

Evaporacijska magla je lokalizirani tip magle koji nastaje kada hladniji zrak prelazi preko puno toplije vodene površine ili vlažne kopnene površine. Voda isparava i para se hladi i kondenzira.

Frontalna magla nastaje nakon što oborina padne u suši dio zraka te ispari, vodena para se hladi te se na temperaturi rosišta pretvara u maglu.

Orografska magla nastaje kada vjetar puše uz planinu i uzdiže zrak koji se hladi te se vlaga kondenzira i nastaje magla (oblak). Ovako najčešće nastaje magla koja se ledi na vrhovima planina.

Ledena magla nastaje pri temperaturi ispod -35°C kada se kapljice magle smrznu u sitne kristaliće leda koji lebde u zraku. Zbog uvjeta vrlo niske temperature, javlja se samo na Arktiku i Antarktiku. No potrebno je razlikovati maglu koja se ledi u dodiru sa hladnom površinom. Ponaša se slično kao i kiša koja se ledi na tlu. Česta je na vrhovima planina i stvara inje.

Još jedan tip nastanka magle je morska magla. Formira se zbog neobičnog učinka soli iz mora. Kondenzacija se na soli događa kada je relativna vlažnost ispod 70% i magla se javlja kada je zrak relativno suh. Ovom tipu magle prethodi sumaglica i najčešće se zapaža uz obalu.


Lovci na maglu

Gurua magla se javlja na obalama Čilea i Perua. Obična magla nastala iznad mora advektira se u obližnje pustinje gdje je zrak puno topliji. Kapljice se toliko smanje da je magla gotovo nevidljiva. No taj tip magle je područjima Atacama pustinje zlata vrijedan izvor vode. U Čileu jako rijetko pada kiša i svaka kap vode je bitna i obično vodu moraju dovoziti cisternama, no vode oko njih ipak ima, ali u obliku magle pa su se dosjetili kako iskoristiti maglu. Stanovnici su počeli prikupljati vodu sustavom mreža kojima se doslovno hvata magla na svom putu preko planina. Magla se kondenzira na mreži i kanalićima se vodi do podnožja planina. "Hvataljke magle" dnevno prikupe i do 10 000 litara vode!!

Zvuk u magli

Možda ste se zapitali kako zimi možete čuti razgovor dvoje ljudi na drugom kraju parkirališta dok je to ljeti gotovo nemoguće. Radi se o efektu koji izaziva inverzija, a magla najčešće nastaje u inverziji. Zvuk je u magli glasniji i dalje se čuje, a razlog tome je što se odbija od sloja inverzije i vraća se u hladniji sloj, dakle putuje u tankom prizemnom sloju. Ljudski glas se tako može čuti i do 5 kilometara!!

Utjecaj magle na okoliš

Magla sama po sebi nema prevelikog utjecaja na okoliš no uvjeti u kojima nastaje imaju. Magla koja se najčešće javlja kod inverzije doprinosi povećanju koncentracije onečišćujućih tvari u zraku. Osim od magle, zrak postaje taman i zbog velike količine lebdećih čestica koje ostaju zarobljene u prizemnom sloju i nema uzlaznog gibanja koje bi ih podiglo uvis. Ovo je čest problem zimi kada magla traje danima pa čak i tjednima, posebno problematično može biti u velikim gradovima. Ljudi s osjetljivim dišnim putovima najviše osjete povećanje onečišćujućih tvari u zraku, a prilikom "velikog smoga" 1952.godine u Londonu je umrlo više tisuća ljudi od posljedica zagađenosti zraka.

Usprkos vrlo popularnoj pjesmi Josipe Lisac "Magla" ova pojava nije omiljena, mnogi ju čak smatraju strašnom. No ukoliko ste u onoj manjini, pošaljite nam fotografije magle i dojmove i osjećaje koje u vama budi ova meteorološka pojava, a dotad imajte na umu dvije maglovite izreke "Ne srljajte ko guske u maglu" i "Izgubljen kao magare u magli".



Preuzeto sa: Meteo-Info

Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Zex

Citat: Vlada lo poslato 25 Novembar 2009, 00:27:25
Ja samo liznem prst podignem ga u visinu beonjaca i gas.Ja moju Drinu znam napamet ne treba mi ni kompas ni bilo sta drugo.Koliko sam samo puta presao po noci mladog meseca kad ne vidis svoj nos.Jedino je lakse jer nema brodova ali zato voda nosi preko panjeva i stena samo brije.
Vrlo opasan način razmišljanja  :no: U Dunavu i stradaju oni samouvereni. Oni koji ga se plaše ostaju živi, bar što se Dunava tiče.

Spojene poruke: 05 Decembar 2009, 22:22:17

I još nešto, noć nije nikakav problem,pogotovo kad ima mesečine. Ali magla je magla....
Ploviti se mora

Panonski Mornar

Drina i Dunav nebo i zemlja diš to uspoređivati
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

ljubimdunav

Citat: Zex poslato 05 Decembar 2009, 22:20:34
Citat: Vlada lo poslato 25 Novembar 2009, 00:27:25
Ja samo liznem prst podignem ga u visinu beonjaca i gas.Ja moju Drinu znam napamet ne treba mi ni kompas ni bilo sta drugo.Koliko sam samo puta presao po noci mladog meseca kad ne vidis svoj nos.Jedino je lakse jer nema brodova ali zato voda nosi preko panjeva i stena samo brije.
Vrlo opasan način razmišljanja  :no: U Dunavu i stradaju oni samouvereni. Oni koji ga se plaše ostaju živi, bar što se Dunava tiče.

Spojene poruke: Sat Dec  5 22:22:17 2009

I još nešto, noć nije nikakav problem,pogotovo kad ima mesečine. Ali magla je magla....

Je.  :ok: :clap2: :thumbup:

Dicki

Kazu da dezorijentisanost coveka u gustoj magli ili totalnom mraku proizilazi iz ne simetricnosti ljudske leve i desne strane tela. Zakljucak je da posle duzeg ili kraceg vremena covek krece u krug pa se vraca na priblizno isto mesto ako je dovoljno siroka povrsina po kojoj se krece.E, problem je u preprekama i u tome sto se zbog mraka ili magle ili sume ne moze orijentisati u kom trenutku je blizu pocetnog polozaja.  smiley033

rj

  :eek:  :eek: dobra teorija  :eek:  :help:  :help:  :help:

Panonski Mornar

U 90 posto slučajeva je tako kako si rekao to je dokazano  :help:
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

mikele

Ljudi ne idite po magli preko Dunava ni za zivu glavu,mene je hidro gliser promasio za 5 m.Taj strah ili ludilo osecam i danas kad udjem u neciji camac.Vozio sam brod na Jadr.moru,imas kom.navigaciju nije problem da vidis i da te vide.Primer H.Novski zaliv,mrak i magla,stojimo,dajemo poziciju,na radaru barba vidi rib.brdic koji dolazi sa otvorenog mora,trubimo saljemo sv.signale uperimo reflektor-tras,uleteo je ko na crveno, nije video a cuo jeste ali ne zna odakle.Samo je pitao odakle vi odje.Moj savet nikako bez uslova.

BOJANK

Citat: Dicki poslato 06 Januar 2010, 01:00:24
Kazu da dezorijentisanost coveka u gustoj magli ili totalnom mraku proizilazi iz ne simetricnosti ljudske leve i desne strane tela. Zakljucak je da posle duzeg ili kraceg vremena covek krece u krug pa se vraca na priblizno isto mesto ako je dovoljno siroka povrsina po kojoj se krece.E, problem je u preprekama i u tome sto se zbog mraka ili magle ili sume ne moze orijentisati u kom trenutku je blizu pocetnog polozaja.  smiley033
E sa ovom teorijm se u potpunosti slažem !!!
U maglu kakva je bila za prošli vikend više ne idem u svom životu! 3puta smo se vračali na početnu poziciju, a da to nismo niti znali ! Strava  :no:
...nekad siv, a nekad žut...