Globalno zagrevanje i klimatske promene

Započeo Panonski Mornar, 27 Novembar 2009, 19:38:53

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

TopMix

Ma, to sa kravama... pa ne mogu da verujem. U tom slucaju indijci snose dobar deo krivice za globalno zagrevanje  :lol:

ellesar

Jock, opet ameri.... jedu najvise junetine, ergo gaje najvise junadi:)))
I have come here too chew bubble gum and kick ass!!!
And i`m all out off bubble gum :) !!!!

TopMix

Pa na to i mislim, ameri ih proizvode al ih i jedu, a indijci ih cuvaju ko malo vode na dlanu... svete krave... Ma, ja to onako... Nego, Elesar, ajd nam objasni malo detaljnije kako to krave prave taj metan...

ellesar

I have come here too chew bubble gum and kick ass!!!
And i`m all out off bubble gum :) !!!!

damjan


pikeman

Za manje od pola godine Srbiju su dva puta pogodile katastrofalne poplave. Prvo majska, a pre mesec dana i ona u Negotinskoj krajini. Iako se za takve padavine kaže da su milenijumske, one postaju sve češće.
Koliko je oštećenih nasipa obnovljeno i da li najavu svake kiše treba da očekujemo sa strepnjom? Da li možemo da budemo manje ranjivi u prirodnim katastrofama?
Na nedavno održanom Samitu o klimi u Ujedinjenim nacijama u Njujorku otvoreno je novo poglavlje - dogovorno je da se preduzmu sve mere kako bi ova planeta i budućim generacijama bila dobro mesto za život.
Da li je i Srbija u tom brzom vozu promena koji upravo kreće, videćete u reportaži iz Njujorka.
Gosti u studiju su - Predrag Marić, načelnik Sektora MUP-a Srbije za vanredne situacije, i Goran Puzović, direktor JVP "Srbija vode".
Urednik i voditelj emisije: Biljana Vraneš
Label and copyright: RTS



limovac74

Klima se menja  :wink:

Najtoplija godina od kada se meri temperatura smiley318

Loše vremenske prilike ili neprilike mogle bi da postanu uobičajene. Svetska meteorološka organizacija objavila je da će 2014. najverovatnije biti najtoplija godina otkako se temperatura zvanično meri. Više temperature znače i obilnije padavine, češće poplave, zimi ledene kiše i više snega.
Kad Sveti Ilija nebom sine grom na dnu reke Dunava probudi se som.
Na dnu reke Dunava kiseli se rovac a na obali stoji mokri ribolovac.
Som je snažno povukao ko kamion FAP i odneo ribolovcu i udicu i štap...

pikeman



Jedinstveni projekat, snimljen u produkciji dobitnika Oskara Fišera Stivensa, zajedno sa Oskarom nagrađenim glumcem, aktivistom za zaštitu životne sredine i ambasadorom mira Ujedinjenih nacija, Leonardom Dikapriom, predstavlja angažovani prikaz toga kako društvo može da spreči nestanak ugroženih vrsta, ekosistema i urođeničkih zajednica širom sveta. Koristeći mogućnost pristupa bez presedana Dikaprio je razgovarao s aktivistima, naučnicima i svetskim vođama - uključujući Baraka Obamu, Ilona Maska i papu Franju. Istražujući do detalja uzroke krize i otkrivajući potencijalna rešenja, Dikaprio traga za odgovorom na pitanje: možemo li da delujemo pre nego što bude prekasno?
Producenti filma: Leonardo Dikaprio, Fišer Stivens, Džejms Peker
Izvršni producent: Martin Skorseze


Grof1204

Dva vuka, jedan zavija, dok drugi odvija.

pikeman

Prete temperature kakvih nije bilo više od milion godina?

Zadržavanje temperatura na 1,5 do dva stepena iznad predindustrijskih nivoa, koje mnogi klimatolozi smatraju kritičnim pragom, moglo bi da bude mnogo teže nego što se do sada mislilo, pokazala je nova studija, objavljena u američkom časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".

Kako se navodi u radu, čak i ako bi se sve države sveta pridržavale sporazuma za borbu protiv klimatskih promena iz Pariza, postoji velika opasnost da će Zemlja ući u uslove koje klimatolozi nazivaju ,,Zemlja staklenik".


Autori su u studiji identifikovali deset procesa, koji bi mogli da imaju efekat domina i da deluju po principu povratne sprege tako da rast temperatura više neće zavisiti samo od ljudske emisije ugljen-dioksida, prenosi hrvatski Indeks.

Kako navodi, u tu grupu spadaju otapanje leda, oslobađanje metanovih hidrata s dva okeana, slabljenje kopnenih i morskih odvoda ugljen-dioksida, porast aktivnosti bakterija u okeanima, odumiranje amazonskih prašuma, smanjenje snežnog pokrivača na severnoj hemisferi, nestanak arktičkog leda u letnjim mesecima, ali i smanjenje antarktičkih morskih i kopnenih ledenih ploča.

Kao primer navodi se da će otapanje leda iz zemlje osloboditi velike količine metana, koji je mnogo snažniji od ugljen-dioksida.

To će, upozorava se, jačati efekat staklenika, dalji porast temperatura i dalja otapanja.

Naučnici predviđaju da će okeani, koji trenutno apsorbuju i toplotu i ugljen-dioksid i deluju kao njihovi odvodi i skladišta, u jednom trenutku naglo početi da ispuštaju gasove koji dovode do efekta staklne bašte.

Kako se navodi, slično važi i za kopno i šume, koji godišnje apsorbuju oko 4,5 milijarde tona ugljen-dioksida.

Prema navedenoj studiji, to bi moglo da počne da se događa već pri temperaturama od oko dva stepena višim od predindustrijskih.

One su trenutno više 1,1 stepena Celzijusa, a Pariški sporazum njihov daljnji porast nastoji da ih organiči na oko 1,5 do 2 stepena Celzijusa.

Autori predviđaju da bi temperature s vremenom mogle da se stabilizuju na globalnom proseku, koji bi bio od 4-5 stepeni viši od predindustrijskog, dok bi nivoi mora mogli da narastu za oko 10 do 60 metara.

,,Prelaženje praga vodilo bi prema mnogo višim prosečnim temperaturama od bilo kojih međuglacijalnih u poslednja 1,2 miliona godina, te do značajno viših nivoa mora nego što su ikada bili u holocenu. Ako se prekorači prag, dobijena putanja verovatno bi uzrokovala ozbiljne poremećaje ekosistema, društva i ekonomija. Potrebna je kolektivna ljudska akcija da se Zemljini sastavi usmere daleko od potencijalnog praga i stabilizuju u nastanjivom međuglacijalnom stanju", navode autori.

Kako dodaju, takva akcija podrazumeva upravljanje biosferom, klimom i društvima.

Pojedini stručnjaci predviđaju da bi u svetu toplijem za oko četiri stepena mogla da živi otprilike desetina današnjeg broja stanovnika.

Izvor: RTS


tonyboy

Zamisliti da je zemlja staklenik nije baš tako teško.
POđimo od pretpostavke da je zemlja nepomična, i da je iznad nas nebeski svod koji se okreće.
Na rubu je visoki antartički zid koji se 360 stupnjeva u krug izdiže iznad mora.
Trenutno je aktuelna debata, dali živimo na okrugloj zemlji koja se vrti 1600 km/h
ili na nepomičnoj ispod nebeske kupole koja se sa zvijezdama, jedina okreće uz sunce i mjesec.
Pitanjeje samo kome vjerovati, učitelju iz osnovne škole ili osjećaju ?

pikeman

Klimatske promene neće se zaustaviti same od sebe, a kako se na to pripremamo, o tome razgovaram sa profesorom Mašinskog fakulteta Mirkom Komatinom, predsednikom Humboltovog kluba Srbija, koji je uz Beogradski univerzitet organizator konferencije "Održivi razvoj i klimatske promene" i Nemanjom Antićem iz Instituta za pravo i finansije Beograd...

Label and copyright: RTS



sona

https://www.politika.rs/articles/details/550322

31 Oktobar 2023, 16:43:56
Ne znam ni sam kako

31 Oktobar 2023, 16:46:25
Komentarisati ove vremenske prilike 25 stepeni kraj Oktobra pa popodne kisa sa grmljavinom...

Teme sličnog naslova (1)

18976

Odgovora: 3
Pregleda: 2343