Snaga-jačina mašinice

Započeo Mangup, 17 Avgust 2015, 19:21:08

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Dva vuka

Ja ispadam  :cheesy: pošto je ovo već odavno prevazišlo moj nivo znanja matematike i fizike.......  :sad:
Samo ću Vam napisati jedno moje iskustvo u vezi najnovijih generacija vrhunskih rola...
Elem, dođem ja jedno veče poprilično"naduvan" i krenem da otvaram  jednu takvu rolu na kojoj je pisalo mag-seal, s tim da vidim šta ima unutra , kad je tako skupa.
Otvorim ja kućištei skinem ga, kad odjednom iz kućišta iskoči  magijska formula na vilin-jeziku i ostade da visi u vazduhu  :eek: Istovremeno, iz role poiskakaše 5.6 malih "foka" i razbežaše se po stolu  :help: Za neupućene , oznaka mag na roli je skraćenica za magijsku formulu u njoj, a seal iliti foke je naziv elitnih američkih specijalnih jedinuica, normalno magijski umanjenih , da bi mogli da stanu u rolu i da je održavaju,podmazuju i šta sve već treba da rade  :takoje:
Pošto mi je bilo mrsko da onako pijan vijam "foke" po dnevnoj sobi, ostavim ti ja sklapanje role za ujutro dok se naspavam i istreznim  :takoje:
Međutim ujutro  z.heb  :huh:  :rolleyes: Em su male "foke" u toku noći evakuisali malim "apačima", em ja ne znam trezan da čitam na vilenjačkom....i ta rola više nikad nije onako lepo radila kao dok je bila mag-seal  :no:
Sad , kad trezveno razmislim o tome , gotovo sam siguran da cena skupljih modela rola, gotovo sigurno, zavisi od broja američkih "foka",koje sprcaju u nju  :takoje:
Naravoučenije- ne otvarajte skupe role, osim ako baš niste dobro "ugruvani"  :bye:
U svakom od nas postoje dva vuka, koji se neprestano bore između sebe. Jedan je dobar, a drugi je zao. Koji vuk na kraju pobeđuje?  Onaj koga hranimo...

Poslato po golubu .... ako ga kobac ne savata

slob

Za ibanezija naročito,
Mislim da smo karakterisiku "Efikasnost mašinice", potpuno definisali. Zaključili smo da ona nije ni snaga ni jačina i ustanovili smo kako ona  može i da se izmeri.
Pošto izmerena i izračunata Efikasnost mašinice u sebi sadrži uticaj svih faktora prenosa sile uključujući i spoljašnje i unutrašnje mehaničke elemenate kao i stepen gubitaka, slobodno možemo da zaboravimo na sve te faktore i jednostavno izmerimo i razmatramo samo Efikasnost (Fst/Fru).

Dakle, na veselje onih kojima je matematika mrska, nema nikakvih komplikovanih računskih radnji, osim delenja. Mada i to je nekima mrsko, ali tu onda  zaista nema pomoći.

Znači, u skladu sa šemom merenja izmerićemo dve pomenute sile i podeliti jednu sa drugom. I ništa nije jednostavnije od toga! Dobićemo neimenovan broj manji od jedinice.
Što je taj broj bliže jedinice Efikasnost je veća i obrnuto.
Posle merenja kod više mašinica, na osnovu rezultata videćemo u kojim klasama se nalaze pojedine mašinice. Pa će mo ih ako treba i klasirati sa A, B, C...Mada to i ne mora. Dovoljan će biti rezultat, naprimer Ef = 0.74, s tim što ćemo, da bi uporedili,  imati u vidu koliki je taj broj kod visoke klase mašinica.
Sve ostale ,,komplikovane" formule možemo potpuno da zaboravimo. Poslužile su nam samo za teoretsko razmatranje da bi došli do jednostavnih i primerenih rezultata. Mislim da smo uspeli u tome.

Rekao bih da je to sve o osobini Efikasnost i ja ne bih više o tome.

A sada idemo dalje,
Pomenuta merenja efikasnosti možemo da izvedemo sa opterećenjem na struni u visini od recimo 100gr ili možda 200, a možda i 900gr. Pa sa kojom težinom opterećenja ćemo vršiti merenje efikasnosti?
Tu je očigledno da 900gr nećemo okačiti na mašinicu veličine 1000, jer bi ta težina bila neprimereno velika, ali  kada je u pitanju mašinica veličine npr. 5000, što da ne.
E pa sad je pitanje, koja opterećenja na koju mašinicu?

Jedna od metoda da bi ovo saznali je; povećavaj teret postepeno pa kad mašinica pukne to je max teret. Onda smanji taj teret na pola, radi sigurnosti, pa deklariši sa ,,ovo je max dozvoljeno i ne više od toga".
Ja međutim, za razliku od proizvođača koji to može, ne bih primenio ovu metodu iz razumljivih razloga.
Predpostavljam, to ne mora da bude tačno jer nisam merio, da sa rastom opterećenja mora da raste i stepen gubitaka u unutrašnjem mehanizmu mašinice, pa će tako i efikasnost da opada.
Dalje pretpostavljam, da prirast gubitaka u početnoj fazi prirasta opterećenja ima blaži rast nego kada dalje odmičemo sa rastom sile opterećenja. Doći će se u oblast gde efikasnost počinje naglo da opada, odnosno gubici da rastu. Zbog povećanog trenja i loše krutosti sistema otpori će u mehanizmu početi rapidno da rastu. I tu bi negde trebalo da je prostor za našu procenu; dokle ići sa veličinom tereta.
I što je najvažnije, meni ovo liči na opis realne Snage-Jačine mašinice. Sile koje ona može da istrpi pre nego počne da se uivija i stenje. Pa bi nekako u skladu sa ovim mogli i da definišemo i izmerimo stvarnu Snagu-Jačinu mašinice (koju smo ranije neopravdano deklarisali kroz Efikasnost).
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

mi-ne

Ide li ovo u pravcu da ce Ef i Fru da budu proporcionalni  :question:
Kada uporedimo dve masinice iste klase, koja bude imala bolju efikasnost bit ce i laksa za vrtenje rucice. Ili ne.
Ozbiljna stvar, onda nam nesto odavde i ne treba.

DDj

Hoce, ona koja ima vecu efikasnost, kako rece slob, bice i "laksa za vrtenje", kako ti rece. Ili drugim recima, za istu silu na rucici moci ce da povuce veci teret.

slob

DDJ,
Izgleda da mi-ne nije mislio ne na to što si ti rekao, a i ja sam u početku pomislio na to isto, već na ovo što ću da opišem u sledećem pasosu.
A dobro je što si tu, interesuje me tvoje mišljenje u vezi sledećeg.

Ja se nadam da će Efikasnost, ako krenemo od nule opterećenja na mašinici -znači od vrćenja na prazno, zadržati istu, ili skoro istu, vrednost u dosta širokom opsegu promene opterećenja. Onog momenta kada efikasnost počne značajno da opada  znači da smo došli blizu kraja njenih mogućnosti prenosa snage i tu vrednost bi ja obeležio kao stvarnu snagu mašinice. To će je svrstati u neku od kategorija snage, bez obzira na njene fizičke dimenzije i bla bla marketinške tirade o Bogzna kakvom kvalitetu mehanizma.
Ja bar tako vidim stvari oko toga. Mada, možda ima i kolega koji mogu sa većom izvesnoću da predvide i opišu ponašanje mašinice kada se povećava opterećenje na struni?

Znači, drugim rečima, povećavamo opterećenje strune i sve dok se sila na ručici povećava direktno proporcionalno ovom povećanju (odnosno Efikasnost ima stalni isti iznos) možemo da kažemo da smo u opsegu previđene snage za datu mašinicu. Čim se ova proporcija poremeti (za neki procenat, ne znam koji) možemo reći da smo izašli iz opsega predviđene snage koja može da bude primenjena na datoj mašinici a bez značajnih posledica.



"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

ibanezi

Možda da montiramo mašinicu na štap bez gornjeg dela da izbegnemo savijanje vrha koje dodatno opterećuje mašinicu. Štap fiksiramo u horizontalnom položaju. Provučemo strunu kroz kariku i za kraj vežemo teg od napr 50 grama. Strunu ostavimo zategnutu, ali da teg bude na patosu. Ručicu postavimo vodoravno i za knob privežemo kanap. Ko ima digitalnu vagu na izvlačenje neka prikači za kraj kanapa i povlači na dole, te očita potrebno opterećenje koje je potrebno da počne podizati teg. Ko nema, može jednostavno kačiti na kanap tegiće (deklarisane olovne glave od laganih do teških, ako nema tegiće) opet dok ručica ne sklizne na dole i podigne teg. Ja mislim da bi tako dobili tačnu sliku efikasnosti, stepena preciznosti obrade i svega što žargonski zovemo snaga mašinice. Kojoj  treba manja masa (sila ako se radi vagom) da podigne teg, ta je sigurno i jača i kvalitetnije urađena. Naravno posle kategorisati po veličinama mašinice, jer mislim da bi i manje kvalitetne veće mašinice sa većim pogonom i dužom ručicom , lakše podizale teret nego manje i kvalitetnije sa manjim pogonom i kraćom, ručicom. A možda i ne bi :question: Ja mislim da ne bi bilo puno iznenađenja i da bi skuplje, kvalitetnije mašinice ovo lakše radile, ali bi bilo zanimljivo porediti mašinice iz slične cenovne klase. Pa bi tačno znali koja je najkvalitetnija i najkvalitetnije urađena mašinica iz cen. klase na pr- 50-100E i ne bi razmišljali o drugoj opciji pri kupovini. Mislim da ovo može svako uraditi kod svoje kuće sa mašinicama koje ima i poslati rezultat. Ako sam iole u pravu, šta fali, ionako je duga zima, pa kad se dosađujemo, možemo testirati mašinice. A možda je ovo što sam napisao glupost, pa i u tom slučaju neka mašinski znalac kakvih vidim ima to napiše, da se ne zamajavamo.

laki22

A trenje koje izaziva karika?  Uz to i struna je pod uglom onda, a ne normalna na telo masinice tj. na kocnicu, opet ne valja  :wink:

ibanezi

 Pa zato sam i napisao da se štap fiksira u horizontalni položaj da struna bude u normali sa horizontalom za svaki ogled. U tom slučaju je trenje kroz kariku konstanta- uvek isto. Nemoj samo molim te napisati da nije isto trenje kroz SIC, AlO ili ne znam koju kariku jer tu razliku u mikronima samo komp može registrovati.

laki22


DDj

Fi/Fu = 2R/D x 1/Po x  η = k1 x k2 x η = k x  η

Jednacina koju smo izveli pokazuje odnos sile na rucici i izlazne sile i namece jedan interesantan i vrlo praktican zakljucak.

Naime, u jednacini ne figurira velicina masinice. Velicina zupcanika itd. Sta to prakticno znaci? Da li ce sa punom vecom masinicom biti lakse vuci ribu nego sa manjom? E tu se pokazuje nas koeficijent efikasnosti i stepen iskoriscenja η.

Recimo da imamo dve masinice, istog stepena prenosa, istog odnosa duzine rucice i spule, ali razlicitog kvaliteta izrade koji se odrazava stepenog gubitaka u mehanizmu, i neka jedna bude velicine kao 2000 po Shimanu sa manjim gubicima a jedna ogromna kao 16000 po Shimanu ali manjeg stepena iskoriscenja η.

Ako vucemo recimo smudja od kilo-dva-tri i poredimo koja ce biti jaca, kojom cemo lakse da izvucemo ribu ako okrecemo rucicu istom silom? Onom manjom.

Ovo naizgled moze da zbuni, ali se treba setiti da je masinica samo prenosnik snage. Ona nema sopstvenu snagu. Ta sposobnost i kvalitet prenosenja snage opisana je bas gornjom jednacinom.

Svaka masinica ima neki svoj radni maksimum opterecenja. Puno veca masinica imace taj maksimum obicno veci, drugim recima moci ce da vuce veci teret i podnese veca opterecenja, jer su delovi veci i "snazniji". A sta se desava u onim opsezima opterecenja u kojima obe masinice mogu da rade? E pa to opisuje gornja jednacina. Pri istom odnosu duzine rucice i spule, cak i pri istom prenosnom odnosu, bice "jaca" mnogo manja masinica koja ima bar za malo bolji stepen iskoriscenja mehanizma η. Lakse ce vuci ribu. Ako su svi parametri razliciti, pa imamo jednacinu. Nedostaju samo rezultati testova za stepen iskoriscenja η.

U nekim prakticnim uslovima, gde se ne love izrazito kapitalne i velike ribe, treba preispitati uobicajeno misljenje da je vece uvek i jace.


slob

DDJ,
Lepo napisan tekst u svakom pogledu. Mogao bi da posluži kao završna reč, rezime teme, da nema još.....
Citat
......Svaka masinica ima neki svoj radni maksimum opterecenja.......

Ovo je jedna od bitnih osobina mašinice, ako ne i najbitnija. Jer to je osnov za to da neku mašinicu nazovemo "jakom ili snažnom".
Kako da odredimo veličinu ovoga? Kako da je nazovemo i kakvu mernu jedinicu da primenimo i na kraju da li možemo da je izmerimo.
Već sam rekao nešto o tome i kada je u pitanju radni maksimum, maksimalno dozvoljeno opterećenje, rekao sam da nije realno da mi to merimo i određujemo. To može da bude jedino stvar proizvođača jer takva ispitivanja ne mogu da prođu bez loma u ili na mašinici.
Ono što mislim da je realno odrediti u amaterskim uslovima je ne maksimalno već nominalno opterećenje neke mašinice. Takođe sam nešto i o tome rekao, nažalost samo na osnovu predpostavki. Nadam se da ću prilikom merenja efikasnosti  na nekoj mašinici i promenom različitih opterećenja na njoj doći do nekog zaključka u vezi toga.
Inače, ovu osobinu ja bih rado nazvao baš snagom ili jačinom. Snaga se izražava i meri Watima, a jačina, zavisno od odgovora na pitanje, jačina čega?
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

Milan berkut

E dobri moji, evo nas u Novoj godinici, i vreme je da krenemo u nove Radne pobede!
Koristeći dve glave, a Vi ćete ih već okarakterisati - kakve su i zašta su . . . Slob-ovu i moju, mi smo krajem decembra stupili u kontakt sa Rusom, Igorom Plijevim, autorom tekstova koje sam objavio ovde sa sajta Dmitrija Salapina "Ribolov. Način života" (Рыбалка. Образ жизни.)
Naš ruski kolega je odgovorio na naše pismo, koje sam ja uspeo da prevedem, ali koje, iz tehničkih razloga (čitajte - ne umem), će objaviti ipak ona pametnija "glava" u liku i delu našeg kolege Slob-a!

slob

Naš kolega Igor, sa pomenutog ruskog sajta, poslao nam je opširan odgovor gde su dati njegovi stavovi i kriterijumi za izbor mašinice koji će biti optimalan kod  fider tehnike. Zahvaljujući nesebičnom kolegi Milanu Berkutu, vazda dobre volje,  koji je preveo mnogo opširan tekst, na 7 strana, mi sada možemo da se upoznamo sa razmišljanjima ruskih kolega na ovu temu.
U tekstu je akcenat na što manjem zamaranju ruke, a pri što većoj brzini privlačenja sistema udice, prilikom  takmičenja gde je to naročito važno.
Nije nam poznato da li ima fider takmičara na forumu a ako ih ima sledeći tekst im svakako može biti od koristi i zato ga i objavljujemo.
Mi smo, inače došli do sličnih rezultata, izuzimajući brzinu namotavanja koju nismo ni razmatrali, pa onome kome je važna i ta funkcija neka pročita tekst. Naći će interesantne stavove po tom pitanju.


Početak prevoda:

Poštovani Milan и Slob!
Dobivši Vaše pismo bio sam prijatno iznenađen i zadivljen, videvši, da su moji tekstovi
došli do Srbije. Znam, da Srbija učestvuje u Svetskim šampionatima u fideru i da
zauzima sasvim solidne pozicije. Na sajtu Dmitrija Salapina ≪Рыбалка - образ
жизни≫ sam se registrovao 2013 g., kada su mi u poznatim ruskim novinama
otkazali da objavljuju tekstove o ribolovu a sa formulama. I to je razumljivo —
kakav ribolovac sa zdravom pameću će izučavati formule, kad treba ribu pecati! А
Dmitrij se nije uplašio da se sve to objavi, za šta sam mu vrlo zahvalan. Drugih
sajtova, gde se tako detaljno opisuje i izučava teorija fidernih montaža, svojstava
držanja hranilica za dno, vučna svojstva mašinica i druga pitanja, u Rusiji više
nema.
Тaj eksperiment, koji sam provodio u tekstu ≪Bezinercione mašinice. Finalni
akord≫, jasno je pokazao, kako utiče veličina prečnika špulne sa najlonom (ili
poluprečnik špulne sa najlonom) na opterećenje na ručici — što je manji prečnik
špulne sa najlonom (poluprečnik špulne sa najlonom), tim je manje opterećenje
koje je potrebno na ručici. Pri tom fider mora da stoji vertikalno, da se ne bi
učitavale i dopunske greške, vezane sa trenjem najlona od karike. U eksperimantu
(η) se opredeljuje pokretanjem mašinice iz stanja mirovanja koji je, po mojoj oceni,
nizak.

A sad, o Vašem predlogu za opredeljivanje (η) okretanjem ručice. Pročitao
sam ga i smatram, da eksperiment može da uspe. Uporedio sam Vaše formule sa
svojima — sve se podudara, osim oznaka. Jedina razlika, što ja koristim prečnik
špulne sa najlonom (meni ga je jednostavno izmeriti šublerom), a zatim ga u
formuli delim sa 2, a Vi u svojim formulama odmah koristite poluprečnik.



Ako se napiše formula za (η), u provodjenju eksperimenta sa Vašim
oznakama, dobija se sledeće:

η = Fst/(Fru ・ k) = Fst ・ Rsp ・ i /(Fru ・ Rru) ...............(1)

gde je:
η — stepen efektivnosti (koeficijent korisnog rada mašinice);
Fst - sila, izazvana teretom na najlonu, g;
Fru — opterećenje na ručici, g;
k — koeficijent prenosa, k = Rru/(Rsp ・ i);
Rsp — prečnik špulne sa najlonom, cm;
i — prenosni odnos mašinice;
Rru — prečnik ručice pri okretanju.

Za to, da se nebi za svaku mašinicu pravio svoj disk, čiji prečnik bi bio jednak
prečniku okretanja ručice, može se napraviti disk univerzalnog prečnika Dsk i smisliti
način njegovog fiksiranja umestu ručice. Opterećenje, koje se javlja na disku se može
označiti, kao Fsk.

Izraz Fru ・ Rru u formuli (1) samo predstavlja obrtni moment, i mi možemo
napisati:

Fru ・ Rru = Fsk ・ Dsk /2. ....................................(2)
Tada formula (1) se može napisati u obliku
η = Fst ・ Rsp ・ i /(Fsk ・ Dsk /2). .......................(3)

Razmatramo osobenosti izvodjenja eksperimenta. Čini mi se, za to, da se nebi
pod vlažio, treba se koristiti kao teret ne kantica sa vodom, već olovni ili od nekog
drugog metala teret, može hranilice.

Ima smisla proveriti η različitim opterećenjima, na primer, 50 gr, 100 gr, 200 gr
i pogledati, kako ta opterećenja utiču na η.
Ima smisla proveriti η pri različitim brzinama pomeranja dinamometra, i
pogledati, kako brzine utiču na promenu η. Pitanje je, kako meriti brzinu pomeranja?

U izvodjenju eksperimenta dinamometar treba pomerati ravnomerno. Ako bi
pomerati sa ubrzanjem, tad će Fst biti veći od sile težine tereta.

Osnovni problem pri sprovodjenju eksperimenta — fiksiranje podataka sa
dinamometra. Veličina sile pri kretanju dinamometra će biti promenjiva u jedinici
vremena, variraće, i biće potrebno odabrati neku srednju vrednost. Vizuelno je očitati
je vrlo složeno, treba probavati, sa mnogo ponavljanja. Čini mi se, dinamometar ne
treba pokretati rukom, već, svezati za donju kariku dinamometra najlon ili nit, i
namotavati to običnom mašinicom, ravnomerno okrećući ručicu.

Mogu se veličine na dinamometru snimiti kamerom i potom ih probati obraditi. Idealno bi bilo prilikom provodjenja eksperimenta te veličine očitavati
pomoću senzora na kompjuter, a onda ih rašifrovati. Ali to je već sasvim drugi nivo
raspoložive opreme, to je već ceo naučni rad.

Ali u svakom slučaju, izaziva veliko interesovanje, koliki η će biti na
mašinicama poznatih brendova pri okretanju ručice. Vi ste inicirali interesantan i
potreban posao!

A sad o Vašim uvedenim kriterijumima za mašinice.

Koeficijent prenosa
k = Rru/ (Rsp ・ i).................................. (4)
Koliko ja razumem, Vi računate, da što je veći koeficijent prenosa, time je
mašinica bolja. Dobijamo, što je veći Rru i manji Rsp i i, tim je veći k. To je saglasno
sa mojim zaključcima o tome, od čega zavisi opterećenje na ručici. Što je veći k, time
je manje sile potrebno na ručici. Dobijamo, da mašinice sa špulnama manjeg
prečnika, manjim prenosnim odnosom i većim prečnikom okretanja ručice će biti u
prednosti po opterećenju na ručici u odnosu na ostale.

Ali može li se takva mašinica računati kao dobra? A šta sa brzinom
namotavanja hranilice, ili hranilice i ribe? Ona će u tom slušaju biti mala. A brzina
namotavanja hranilice mora biti uskladjena uslovima ribolova — daljini zabacivanja i
njegovoj učestalosti. Dalek zabačaj sa čestim ponavljanjem zabačaja, na primer, na
takmičenjima, zahteva dovoljno brzu mašinicu. To jest, potreban je kompromis medju
opterećenjem na ručici i brzinom namotavanja hranilice.

Efikasnost
E = Fst/Fru= k ・ η. ................................(5)

Dobija se, što je veći Fst i manji Fru, ili veći k i η, tim je efikasnost veća.
Mašinica se predstavlja kao mehanizam, sličan flašencugu, koja mora izvući teret,i
što je taj teret veći, time je i ona bolja. Takav prilaz ima pravo na život, a svo pitanje
je u tome, koliko je to potrebno fiderašu – sportskom ili rekreativcu. Pre je to
potrebno u morskom ribolovu, kada izvlačiš ribu od 20 - 50 kg, koja se žestoko
suprotstavlja. Tu je vuča neophodna. Ako bi prihvatiti mogućnost, da je η kod mašinica manje-više jednak, to efikasnost E direktno zavisi od prenosnog koeficijenta
k. Suštinski, to su skoro identični kriterijumi.

Meni se više svidja ocenjivanje kriterijuma izbora mašinice po opterećenju na
ručici К вку(izbor mašinice na opterećenje ručice) i kriterijuma izbora mašinice po
brzinskim svojstvima К вкс(izbor mašinice po brzini), koje sam i predložio u tekstu
≪Безынерционные катушки. Финальный аккорд≫. To i jeste pokušaj naći
kompromis izmedju opterećenja na ručici i brzine namotavanja mašinice.



Formulu za К вку (izbor mašinice na opterećenje ručice) nisam uzeo sa
plafona, već sam je izveo. Formula za К вкс(izbor mašinice po brzini) je jasna — što
je veći prečnik špulne sa najlonom i veći prenosni odnos mašinice, tim je veća brzina
namotavanja hranilice ili tereta. Kao normativ računam, da je prečnik špulne sa
najlonom za 2-3 mm manji od prečnika vrha špulne date mašinice.

Probajmo uporediti neke mašinice po mojim i Vašim kriterijumima, računajući,
da je koeficijent prenosa mašinice k praktično identičan efektivnosti E (gledaj tablicu1).

Таблица 1 - Таблица сравнения критериев



Po mojoj metodici predlaže se sledeći dijapazon veličina kriterijuma pri izboru
bezinercione mašinice.

Kriterijum izbora mašinice na osnovu opterećenja na ručici К вку:

1- manje 2200 — mala opterećenja na ručici;
2- 2200 - 2600 — srednja opterećenja na ručici;
3- više od 2600 — velika opterećenja na ručici.

Kriterijum izbora mašinice po brzinskim svojstvima Квкс:

1- manje 22,0 — male brzine namotavanja;
2- 22,0 - 26,0 — srednje brzine namotavanja;
3- više od 26,0 — velike brzine namotavanja.

Veličine ukazane u kriterijumima ne predstavljaju neku odredjenu fizičku
veličinu, već se samo javljaju brojčanim instrumentom za ocenu dva posmatrana
svojstva mašinice metodom ≪manje-više≫.

Pokušajmo razmotriti različite kombinacije veličina kriterijuma, gde prvi broj
predstavlja opšti broj diapazona opterećenja za kriterijum К вку, a drugi — opšti broj
diapazona brzine za kriterijum Квкс.

Ako se pri analizi mašinica obrazuju sledeći parovi sa veličinama diapazona
kriterijuma: 2 - 1, ili 3 - 2, ili čak 3 - 1, to takve mašinice za pecanje fiderom treba
gledati sa rezervom, tek ako nema drugog izbora.
Ako se pri analizi mašinica obrazuju sledeći parovi sa veličinama diapazona
kriterijuma: 1 - 1, ili 2 - 2, ili 3 - 3, to se takve mašinice potpuno mogu koristiti za
pecanje fiderom, birajući ih prema potrebama koje imamo (piker,fider, daljina
pecanja, opterećenje na ručici ili brzina namotavanja i.t.d.). Komforan ribolov po
opterećenju na ručici u 3 diapazonu veličina je moguće ograničiti К вку ˂ 3000. Ako
je К вку ˂ 3000 — komforno pecanje, ako je К вку > 3000 — nekomfortno pecanje,
sa velikim opterećenjima pri okretanju ručice, brzo se umara ruka, posebno na
takmičenjima.

Ako se pri analizi mašinica obrazuju sledeći parovi sa veličinama diapazona
kriterijuma: 1 - 2, ili čak 1 - 3, ili 2 - 3, računajte da ste srećnici.

Sve mašinice po kriterijumima К вку и Квкс obrazuju, logično, sledeće parove:

1. Daiwa Tornado-3i 1550: 1 - 1;
2. Daiwa Match Winner 2553M: 2 - 2;
3. Shimano Nexave 3000 SRB: 2 - 2;
4. Волжанка Лидер 4000: 2 - 2;
5. Ryobi ECUSIMA 4000Vi: 3 - 2;
6. Shimano Stradic 4000: 3 - 3:
7. Virtualna mašinica: 1 - 1.

To jest prve 4 mašinice se potpuno mogu koristiti za pecanje fiderom. Za
distancu 20 - 25 m najbolja je Daiwa Tornado-3i 1550, za distancu 40 - 60m -
Волжанка Лидер 4000, ostale dve mašinice (2 и 3) — za korišćenje na
medjudistancama. Ryobi ECUSIMA 4000Vi ima povećano opterećenje na ručici, i
nju bi trebalo koristiti samo kad nema druge alternative. Shimano Stradic 4000 toliko
veliko opterećenje na ručici, da će pecanje fiderom sa njim biti sasvim nekomforno.
Bolje ga je koristiti za varaličarenje. Virtualna mašinica ima minimalna opterećenja
na ručici, ali i minimalnu brzinu namotavanja. Ona se može koristiti za pecanje na
piker na kratkim distancama.

Na osnovu svog iskustva u korišćenju mašinica mogu reći, da Daiwa Tornado-
3i 1550 mnogo lakše namotava, nego na primer, Ryobi ECUSIMA 4000Vi, ali je pri
tom i brzina namotavanja kod Daiwa Tornado-3i 1550 manja, nego kod Ryobi
ECUSIMA 4000Vi. To jest moji kriterijumi su u skladu sa mojim praktičnim
iskustvom. To potvrdjuje moju uverenost u pravilnost takvih kriterijuma.

Sve rezultate je udobno beležiti u el tablici Excel. Ako uspete odrediti η
mašinice okretanjem ručice, postojaće mogućnost da se kriterijum К вку popravi.

Po koeficijentu prenosa k ubedljivo prvo mesto zauzima ≪Virtualna mašinica≫,
ali ona ima namanju brzinu namotavanja, čiju veličinu ovim koeficijentom
nemožemo utvrditi. Preporučujem, ipak, ne ocenjivati mašinice samo po prenosnom
koeficijentu, već i po nekom brzinskom pokazatelju.

S poštovanjem!
Игорь Плиев (aka Арчилыч)
Igor Pilijev (nik Arčilič)

Kraj prevoda.


Spojene poruke: 08 Januar 2016, 09:51:37

Ako bi napravili nekakav zaključak, to bi moglo da izgleda ovako:
Ono što je veliki broj kolega podrazumevao pod snagom mašinice je ustvari njena Efikasnost, a snagom bi pre mogla da se nazove širina radnog opsega opterećenja pod kojim mašinica može da radi, odnosno maksimalna sila koja se može aplicirati na ručici a da efikasnost mašinice nije opala – snaga namotavanja – Vučna snaga.

A šta reći o još jednoj osobini mašinice koja je, osim snage namotavanja, takođe vezana za snagu mašiinice; "snaga drila"?
Taj parametar mašinice nije teško ni objasniti a niti izmeriti. Radi se, dakle, o sili izmerenoj na struni, pri kojoj frikciona kočnica u špulni mašinice prokliza, dozvolivši odmotavanju strune. Sila potrebna za proklizavanje kočnice, čije je  dugme za regulaciju maksimalno stegnuto, deklarisana je kao max Drag (kg).
Ova deklaracija takođe podrazumeva i to da i ostatak konstrukcije, koji je opterećen, mora da izdrži tu silu i to bez oštećenja ili loma.
Koji elementi mašinice su opterećeni pri drilu, osim same frikcije u kočnici?
Ovo se može i detaljno razmotriti ali uglovnom su to; rolnica-vođica strune kao i krak rotora na kojem je vođica, zatim osovina špulne koja opterećenje prenosi i na nepovratni ležaj i druge ležajeve. Opterećeno je i samo kućište a naročito vrat i stopa. Koliko, koji elementi i kako je šta opterećeno zavisi od konstrukcije mašinice ali jedno je sigurno; svi opterećeni elementi moraju da izdrže deklarisanu silu max Drag bez oštećenja ili loma.

Na samom kraju, moglo bi da se zaključi da, kada je reč o "snazi" mašinice, prisutne su dve snage: VUČNA snaga i ZAUSTAVNA snaga. Prva se odnosi na funkciju namotavanja strune i prenošenja sile sa ručice na strunu sa ciljem privlačenja tereta, a druga na maksimalnu zaustavnu silu, kontra sili koja dolazi iz pravca strune. "Jaka" mašinica ima visok nivo i jedne i druge "snage". Pored ovoga prisutan je i poseban parametar; EFIKASNOST mašinice, koja opisuje to kolika je sila potrebna na ručici da be se ostvarila neka sila na struni, odnosno koliki je odnos tih sila.

Proizvođači sve češće deklarišu Zaustavnu snagu mašinice, na direktan način, sa max Drag (kg), dok se Vučna snaga i Efikasnost još uvek nažalost ne deklarišu, već se deklarišu pojedini elementi koji mogu na indiraektan način da nagoveste o kolikoj Vučnoj snazi i Efikasnosti se najverovatnije radi.

Ako bi išli dalje u analizi onoga što je vezano za snagu mašinice može se postaviti i pitanje; u kakvom odnosu mogu da budu ove dve snage na jednoj mašinici? Da li tu postoji određena ustaljena i optimalna srazmera ili ima mašinica gde je jače iražena jedna ili druga snaga, namerno ili ne namerno?
Kako-tako, kada bi postojala deklaracija: Efikasnost = xx, Vučna snaga = xx, pored Zaustavne snage = xx, koja već postoji i mi znali šta nam je potrebno, lakše bi izabrali odgovarajuću mašinicu.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

slob

Citat: vradojicic poslato 10 Decembar 2016, 19:47:48
E to je vec pravi varalicarski prenos...

Mislim da se ovako nešto ne može ustvrditi!?
Negde je, kod varaličarenja, bolji niži a negde viši prenosni odnos. To je jedino što pouzdano znam. Međutim nisam dovoljno iskusan da bih objasni gde i kada treba primenjivati jedan a gde drugi prenosni odnos.
Za ova razmatranja bi trebalo otvoriti novu temu "Prenosni odnos mašinice u praksi?".
Ono što je već apsolvirano u drugim temama je da, pored drugih faktora, i prenosni odnos utiče na Efikasnost mašinice.
Međutim nije jedini, pa efikasnost mašinica sa niskim i visokim prenosnim odnosom može da bude potpuno ista. Da potsetim; efikasnost znači koliko lako vučemo teret namotavanjem pomoću ručice.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

Migosa

Šta čekaš čoveče!? Otvaraj tu temu, zima samo što nije! ... Nego, nešto ne mogu da nađem onu temu o balansu mašinice, mislim da i o tome ima mnogo toga da se elaborira i piše!

Послато са 6037Y уз помоћ Тапатока


Teme sličnog naslova (10)

6417

Odgovora: 481
Pregleda: 254608

17295

Odgovora: 26
Pregleda: 21817

2674

Odgovora: 778
Pregleda: 246014

19569

Odgovora: 205
Pregleda: 118311

2675

Odgovora: 286
Pregleda: 184435

17110

Odgovora: 49
Pregleda: 36186

29955

Odgovora: 6
Pregleda: 6398