Ph vrednost vode

Započeo TopMix, 30 Maj 2011, 22:49:45

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Milan berkut

Huh, pa meni je nekako logično što se hranio ''teškom'' hranom na +40 . . . pa metabolizam mu k'o ''niski tarup''  :lol: i što da se bakće s' nekim laganini varijantama  :wink:
A što se tiče Ph, ja to gledam mnogo šire. Gledam kakav je većinski sastav dna vode na kojoj pecam i prema tome zaključujem kakvim bi aromama tu probao tj dali je sveukupno ta ''voda'' ''normalna'', ''kiselija'' ili ''bazna'' . . . nekako mi se čini da mala promena na dnu u odnosu na svo okruženje ne može da utiče toliko dabi se Ph menjao na njoj, tim pre što i na jezerima voda samo uslovno može da se nazove ''stajaćom'' . . .
A mulj je loš samo time što prva veća riba koja ''prošeta'' hranjenom zonom napravi takav haos da se mnogo prihrane pogubi u mulju i taktika prihranjivanja nije ista kao na tvrdoj podlozi . . .

Spojene poruke: 30 Maj 2016, 23:44:41

. . . a o prezentaciji mamca msm da ne treba da se naglašava . . .

djmisha77

Moze a i ne mora bit!
Te teske boile - zacinske, sa belim lukom i crvenom paprikom su izrazito bazne. Obzirom da je celo jezero prekriveno muljem predpostavljam da je dno kisele Ph vrednosti. To bi mogao biti razlog zasto je dolazio i pronalazio njih a ne  vocke (da ne kazem Baku). Hot demon je po preporuci proizvodjaca boila za izrazito hladnu vodu. Nikad ribu na nju dobio nisam kad je hladno, iskljucivo kad upekne.
Iste te boile na Dunavu, gde je peskovito dno nisu dale godinama ni beep.
Zato me zanima, uopsteno gledano da li su lokacije prekrivene muljem kisele ili bazne. Logika mi kaze da je kiselost u pitanju zbog raspadanja i truljenja, ali ko pita taj ne skita.


Sent from my GT-I9300 using Tapatalk 2

Ja ne odlucujem da li cu ici u bitku po tome kolika je sila koja mi preti, vec po tome koliku svetinju branim.

mihabg

Inace jake boile "zabiberene za komercijale" saran na reci nece da bas omrsi...ili ako i omrsi, nece dalje da se hrani njima rado. Bake i razblazene hoce, i takve boile i jesu za reku ako ga naviknes. I to je postupak koji trazi visednevno drndanje  i prihranjivanje , pa se od toga odustaje pre nego i pocne ...
Za takve kampanje retko ko ima vremena, pa mislim da je uvek prirodna prica mngo brza na reci ( nokla, kukuruzi , zivi mamci, pa cak i hleb (susene kocke) )
Bolje potrazi puzeve na reci i razlivima, zaboravices na boile  ;)

djmisha77

Ja u klin ti u plocu. Deran...

Sent from my GT-I9300 using Tapatalk 2
Ja ne odlucujem da li cu ici u bitku po tome kolika je sila koja mi preti, vec po tome koliku svetinju branim.

Milan berkut

Ne daj se Mišo . . . Kojot-i su to! :lol:
Nisam ni ja stručan da bih sebi dozvolio da tvrdim ovo ili ono, ali se neka iskustva mogu reći i ograditi se time da su to samo iskustva moja.
Složio bih se da je mulj kisela sredina a mislim da se povećanjem temp vode njena kiselost uvećava i obratno, smanjenjem temperature vode njena kiselost će biti manja - na istom tom mulju, al će svakako ostati Ph "kiseli" :cheesy: Hoću da verujem da "kisela" sredina znači i manji procenat kiseonika u vodi.
Na tom tvom jezeru i ja bih tražio neki plato sa tvrdim dnom iz nekoliko razloga a osnovni je obezbedjenje dobre prezentacije i prihrane i mamca (sve je jednostavnije nego na mulju), pa onda to što i riba voli da se kreće duž neke "promene" na dnu (bar je najmanja pogrešnost u odabiru tačke). Poveo bih računa o dubini na tom mestu tj uticaju termokline i ako mogu, birao bih obalu da vetar duva u mene . . .

Veliko Moravac

Ph vrednost može da se odredi pomoću merača Ph vrednosti koji se koristi za akvarijume, mada ne znam koliko bi to delovalo na reci, možda je o ovome već pisano?



no names

Aktiivna reakcija vodene sredine predstavlja koncentraciju vodonikovih jona, i ima oznaku pH. Ova skraćenica je nastala od latinskih reči "potentia- hydrogenii" što u grubom prevodu znači "snaga vodonika". Ona se na međunarodnoj skali kreće od 1 do 14, pri čemu na skali od 1 do 6 označava kiselu sredinu, a od 8 do 14 baznu. Neutralna vrednost je pH 7. To je upravo idealna vrednost koja odgovara većini riba, a pogotovu šaranskoj vrsti. Najbolje i najprirodnije funkcionišu upravo u kiselo neutralnoj sredini, odnosno vodi. Na kiselost sredine utiču mnogi fizičko – hemijsko – biološki faktori. Od hemijskih najvažniji su ugljendioksid (CO2) i soli ugljene kiseline, koji u najvećoj meri regulišu aktivnu reakciju vode. Kako za ribu voda predstavlja životnu sredinu, pH vrednost vode je od vitalnog značaja za život, funkcionisanje i ponašanje riba. Stoga su sve one jako osetljive na nagle promene pH vrednosti vode. Iz ovoga je nastala podela na prolećne, letnje, jesenje i zimske mamace i primame. Ali i na dnevne i noćne.

Pored standardne godišnje zimsko-letnje promene pH vrednosti vode, koja je uslovljena razvojem planktonskog sveta, raspadanjem opalog lišća u vodi, količinom ulivnih voda, količinom padavina (koje mogu biti jako kisele), temperaturom vode i drugo, postoji i dnevna koja je najizraženija u vodama bogatim podvodnom biljnom vegetacijom, a koja predstavlja biološki faktor koji utiče na pH vrednost vode. Upravo ona, dnevna varijacija pH vrednosti vode, u najvećoj meri utiče na promene u ribljem raspoloženju za uzimanjem hrane i razlike u tipu hrane u toku dana. Ove promene su najizraženije u manjim jezerima i barama, gde fotosintetska aktivnost biljaka može od ujutru do uveče promeniti kiselost vode od 6 do 10. To je dragocena informacija koju mi ribolovci trebamo imati i iskoristiti u odabiru primame ali pre svega mamaca za pecanje na određenoj vodi.
Upravo ovo uslovljava podelu mamaca na dnevne i noćne, ali takođe i primama koje se koriste, odnosno aroma kao dodataka primami.

Iz ovoga se vidi, da nam je za uspešan ribolov od vitalne važnosti saznanje pH vrednosti vode pre početka pecanja. Na osnovu toga za pravljenje primame koristimo atraktore koji će povećati ili sniziti pH vrednost zone pecana, a mi uvek težimo da ona bude sa što većim odstupanjem od okoline. Tako ćemo, ako merenje kiselosti vode pre pecanja pokaže blago baznu vrednost – recimo pH 8, kao atraktore za primamu koristiti one sa što manjim pH vrednostima oko 2-3, odnosno jako zakiseljenim. Tako ćemo naš mamac učiniti jako prepoznatljivim ribi i na jako velikim odstojanjima, pored korišćenja ostalih umakaljki (dipova) koje sam maločas pomenuo.
Odličan atraktor za to je N-Butrična kiselina (N-Butyric Acid) koja ima jako nizak  Ph (tek nešto iznad 2), pa ćemo njome vrlo lako naš mamac učiniti jako prepoznatljivim ribama i na velikoj udaljenosti. Međutim, ukoliko se odlučite za N-Buternu kiselinu, vrlo oprezno rukujte sa njom, upravljajte se po uputstvu proizvođača i OBAVEZNO kod sebe imajte kutiju hiruških rukavica i zaštitnu masku, jer ova kiselina ima JAKO NEPRIJATAN MIRIS, ali je vrlo učinkovita i pri jako malim dozama. Prijatnije rešenje u ovom slučaju je aroma jagode, ali daleko manje učinkovita od N-Butrične kiseline. Ukoliko je pak voda u kojoj pecamo kisela, sa vrednostima 6 ili nižim, kao atraktore za mamce i primamu ćemo koristiti one sa jako baznom pH strukturom, da bi smo postigli željeni efekat izdvajanja mamca od okoline. Odličan atraktor za to je aroma lignje koja ima pH oko 10.

Ovakvim pristupom ćemo dobiti učinkovitu primamu i mamce koju će riba vrlo brzo prepoznati usled promene pH vrednosti (povećanja ili sniženja) u zavisnosti od kiselosti vode. Na svakoj bočici ozbiljnijeg proizvođača atraktora piše, ili bi bar trebalo da piše, njena pH vrednost, tako da nam jedino preostaje da kupimo nekoliko varijanti atraktora i trakice koje mere kiselost sredine i pomoću njih izmerimo pH vredost vode (i atraktora ukoliko nema naznačeno od strane proizvođača) pre početka pecanja. Na osnovu te informacije trebamo podesiti kiselost primame. Na isti način vršimo i odabir mamca za pecanje.
Moja preporuka je da na ovaj način najpre tretirate mamac, uz korišćenje primame sa "fabričkom" smešom, a tek onda menjati pH vrednost primame ukoliko Vam ovo prvo neda očekivani rezultat. Razlog jednostavan : SMANJUJETE MOGUĆNOST PRETERIVANJA, koje je u ribolovu lošije rešenje nego uopšte ne koristiti atraktore. Stoga, ukoliko ste početnik uzdržite se neko vreme od ovoga, da se ne razočarate u ribolov na samom početku Vaše ribolovačke karijere, a onda nakon nekog vremena korišćenja klasične primame polako počnite da eksperimentišete sa ovim. I moj savet, uvek stavljajte manje atraktora nego što mislite da treba, pa onda postepeno dodajte ukoliko je to potrebno. U suprotnom grešku nećete moći da ispravite, a ni efekat koji ona prouzrokuje. Bar ne tog dana, na tom mestu.

Preuzeto (No Names)  smiley033 :smiley:



Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

djmisha77

Gde ima da se kupi merac pH vrednosti vode? Kako ga zabaciti u Dunav na 10 metara dubine sa protokom gde jedva stoji 120gr olovo? Ili kako ga zabaciti u jezero koje po sredini ima kanal na 90 metara od obale za koji smo se odlucili da ce biti nas spot? Deder pitaj tog ciku da ti odgovori na ova pitanja.

Sent from my GT-I9300 using Tapatalk 2

Ja ne odlucujem da li cu ici u bitku po tome kolika je sila koja mi preti, vec po tome koliku svetinju branim.

no names

Imaš merač ph ili ti lakmus parir u svakoj prodavnici koja drži akvaristiku. Za ostale odgovore imaš čamac ili razmisliš malo kako bi to rešio. I šta se odma ljutiš  :lol:
Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

djmisha77

Hehe, ko se ljuti?! Ja imam "pravo" da se ljutim.

Sent from my GT-I9300 using Tapatalk 2

Ja ne odlucujem da li cu ici u bitku po tome kolika je sila koja mi preti, vec po tome koliku svetinju branim.

vlada1978.

Ja imam problem sa tim tipom vode. Mesto i jezero gde ja pecam su pored četinara okruženi i višegodišnjim "topolama". Lišće, granje i onaj njen cvet godinama upadaju u vodu i ne trule nego dobijaju nekakvu crnu boju i osim što užasno izgledaju tako i mirišu.
Konsultovao sam neke ljude koji imaju iskustva i znaju za to, a kasnije sam našao nešto i na net-u da je topola baš gadna po tom pitanju. Što je verovatno i sigurno tačno.
U jednom odeljku sam pročitao da list topole truli baš dug vremenski period i pri tome kupi velike količine kiseonika a samim tim oslobađa nekakvu kiselinu koja ne pogoduje ni jednoj vrsti ribe. Ciprinidima i ribama dna pogotovo. Tako da sam ja suočen sa još jednim problemom na toj vodi. To jedino mogu da izbegnem pecanjem sa podizačem mamca ili pop-up mamcima. Jer prošle godine se nisam baš nešto tu proslavio, na tonuće mamce. Jedina uteha je što sam pročitao da se riba godinama unazad  prilagodi i adaptira do nekle da živi u takvoj vodi. :huh: Sada koliko je to tačno....
Strpljenje je umetnost nadanja.

Dunav1

Za topole nisam bas siguran . Jedne godine na Jojkicevom dunavcu su sekli topole ii neke su upale u vodu te godine pa i narednih nikad vece babuske nismo hvatali . Prvih mesec dana voda je bila kao caj a babe su bile ko konji od osamsto grama pa navise . A sada su te panjeve povadili dunavac je obrastao nekom invazivnom travom koja je presla sa  kanala Sebes a ribe mislim da vise i nema .

vlada1978.

Eto vidiš. Svako od nas ima nekakvu svoju teoriju i iskustvo. Npr. voda ovde gde ja pecam je čista kao suza, na prvi pogled. Dno je prekriveno naslagama crnog lišća i granja. Sto puta sam pomirisao mamac kada ga izvadim iz vode, uvek je imao taj karakterističan miris i šmek, truleži . Bez obzira na vrstu i količinu arome. Ali na toj vodi sam dosta uložio truda i vremena. A znam i da ga ima i to velikih. Pa šaranova predhodnica klen(kaugler). Pošto im je jelovnik sličan. Ja sam hvatao komade i preko 2kg. Babuške i karaše takođe. Šaran se ne otkriva baš toliko i veoma ga je teško uhvatiti, ali sam hvatao divljake do 6-7kg. koje sam naravno vratio nazad ja lično. Ali pošto je to divlja voda, svašta se tu i radilo i radi. Pitanje je i šta je sa njima? Ali meni kao sportskom ribolovcu je savest čista.
Bezuslovno je tačno ovo što je Bane napisao i postavio. Da sam uvek imao rezultate i javljanja ribe, u mom slučaju šarana na takozvane mesne arome ili sa veoma malim procentom atraktora a i bez njih.  Varijanta riblje brašno, monster-crab, školjka, rak. Te arome u minimalnim količinama i uz ne mnogo neko preterano prihranjivanje i forsiranje, u kombinaciji sa partiklama se uvek pre javljao nego na popularne boile ili neke brze takmičarske.
Jeste da su kampanje prihranjivanja duge i dosta vremena treba i sve šta ide uz to , ali se na kraju isplati. Ja imam utisak da je ta populacija ribe koja tu živi odrasla tu i adaptirala sa na uslove i život u takvoj vodi. Druga bih bila priča da je to tekuća voda. Ali stajaćica, jezero. :huh:
Strpljenje je umetnost nadanja.

Teme sličnog naslova (10)