Izrada štapa - rod building

Započeo chubkiller, 18 Oktobar 2012, 03:48:50

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

slob

Citat: laki22 poslato 05 Januar 2024, 15:31:37pritisak tocila koliko sam video odredjuje radnik koji sa strane drzi polugu.

mogu da je urade odjednom, postoje strugovi sa radnom povrsinom i od 4-5 metara, pridrzavajuci sipku na par mesta linetom a mogu da je urade iz delova pa posle npr urade navojni spoj itd
He, nisam znao da postoje linete za strug. Sa više njih je onda zaista moguće struganje dugačke šipke a da bi se dobio konus.

Na prvom linku koji je postavio kolega sindok vidi se lasersko štampanje čelika. Takav način mi nije bio ni na kraj pameti.
A na drugom linku se može pročitati da se mandrele mogu praviti ,,brusilicom bez centra"
Kakva li je ovo brusilica?
Još sam pročitao na forumu, interesantnu raspravu članova, o pokušajima pravljenja blankova u garaži tj. hobi uslovima. Ima upornih ljudi koji ipak pokušavaju da sami naprave grafitni blank i pored upozorenja znalaca da je za to potrebna oprema od najmanje 250.000$.
U zadnjem postu se vidi da je lik kupio gomilu polovnih mandrela, dogovorio isporuku veše vrsta preprega ......itd. Ovaj link ću posetiti posle određenog vremena baš da vidim šta je lik uradio, baš je uporan.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

laki22

svaki dan covek nauci nesto novo :) istrazicu malo to lasersko stampanje, izgleda veoma interesantno.

koliko sam na brzinu video, to je suprotnosmerna brusilica ali ta linija mi se cini da obelezava "brusenje van ose" sto je verovatno posledica konusa.

sona

Na prvom snimku klasicna brusilica ili polirka za metalne cevi, granulacija brusnih traka se koristi po potrebi,postoje i polir diskovi različite granulacije.A pritisak majstora po mom mišljenju je zbog konusa elementa(znaci iskustvo),mada sigurno ima granicnik.
Druga sofisticiranija oprema za poliranje sa emulzijom,a suprotan smer da ne bi iskocio deo a i verovatno je finoca brusa različita (cim bruse u mikrone)

milanstosic

Vrlo interesantno.
Potrebna je tu velika elektronika i mnogo merenja. Prvenstveno zbog trošenja brusnih površina, a osnovne potrebe da se dimenzije blanka održe u granicama da se može reći da su svi isti.
Inače, ode sve bestraga.

slob

Pitanje je i zašto se blank posle vađenja iz peći uopšte brusi-ravna?
 
Pretpostavljam da je to zbog toga što smola prilikom pečenja izađe na površinu između vlakana preprega. Tu površinu formira namotana celofan traka širine par cm. pa tako formirana površina nije glatka zbog preklopa namotane trake. Tek brušenjem se dobija ravna površina.

Interesantno je jednostavnije rešenje za oblaganje i zatezanje preprega, da se ne bi razmotao prilikom pečenja. Pročitao sam na već pomenutom forumu da onaj koji hoće da napravi hobi blank u garaži hoće to da uradi pomoću termal bužira. Takav postupak verujem da ostavlja blank posle pečenja sa potpuno glatkom površinom.
Interesantna ideja.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

laki22

ja mislim da je tu traka da formira oblik karbona pri pecenju, kao i kod npr ostalih delova koji se prave od karbona a vakumirani su i pritisnuti uz kalup.

sto se tice brusenja, posebne metode se koriste pri merenju trosenja tocila ali glavna stvar je sto se trosila redovno "ostre" tj ravnaju da bi se zadrzao profil i tacnost samog tocila. vidite i na mernom instrumentu sa strane pored da cifre iza tacke idu na 5tu decimalu. e sad mozda je u incima to ali sumnjam da kosooki koriste ince a ne milimetre. sve to doprinosi preciznosti. brusenje je svakako zavrsna tj finalna obrada i veoma je tacna. negde tolerancije idu u 5 mikrona širine tolerancijskog polja. znaci +- 3 mikrona

milanstosic

Laki 22,
Divan odgovor. Hvala.

Slob,
Bruse iz više razloga:
1. skidaju višak smole radi manje težine,
2. lakše se farbaju, lakiraju, nanose premazi,
3. estetika
4. sakrivaju nepravilnosti, a možda i uočavaju neke nedopustive.
5. sakrivaju podatke o izradi (na nebrušenom možeš da vidiš granice platana i osetiš razliku u debljini na prelazima, teško ali može ko zna šta traži).

Jedino što rizikuju zadiranje u vlakna ali je to verovatno bojazan samo na nivou razmišljanja.  :cheesy: 

Germina

 Proces izrade štapova za pecanje i palica za golf  potpuno je identičan  smiley033  https://mygolfspy.com/news-opinion/shaft-u-production-process-101/

slob

Zaista potpuno iste faze u proizvodnji, s tim što oni izgleda gađaju težinu blanka maltene u gram, što kod ribolovačkog štapa i nije tako bitno.
Lepo se vidi na usporenom snimku savijanje-punjenje  palice prilikom zamaha što sigurno daje dodatnu energiju udarcu loptice. Isto kao kod zabacivanja tereta ribolovačkim štapom.

mstosic,
najverovatnije zbog onoga što si naveo u tački 2.
Ima ona faza lakiranja gde se blank izvlači kroz gumenu tesnu rupu na posudi sa lakom/farbom. Da je blank rapav ovaj ekstremno lak i pouzdan način lakiranja nikako ne bi uspevao.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

milanstosic

Slob,

Nisam siguran u to što si napisao. I hrapavi se identično lakiraju.

slob

Vidi, ako blank nije gladak i ima npr rupice a ti ga provučeš kroz gumenu profilisanu manžetnu na izlazu kutije sa lakom, šta će se desiti? Tamo gde je blank gladak sloj laka će biti tanak i ravnomeran ali ako postoji neka manja ili veća rupica ona će biti sva ispunjena lakom. Kada takav blank okaćiš vertikalno desiće se to da će kapljica laka, koja se zadržala u rupici, početi da se sliva. I dobićeš muzgu. Slično je i sa grbama, manjim ili većim.
Možda je i neki drugi razlog bitniji od ovog, ali ovaj estetski mislim da svakako postoji.
"Ako  nismo u stanju da nešto predstavimo brojevima, to svakako znači da je naše znanje o tome nedovoljno."
                                                          Lord Kelvin

Germina

Nakon što je osovina gotova na mandrelu, Fujikura koristi poseban vakuumski naneseni celofan koji uklanja zračne džepove i nesavršenosti. Drška se zatim stvrdnjava unutar celofanskog omotača u posebnoj peći kako bi se osiguralo da su svi zračni džepovi istisnuti van. Što je još važnije, proces stvrdnjavanja zagrijava smolu u svakom od materijala (zapamtite da je smola ljepilo), spajajući više slojeva kompozita u jedan dizajn (osovinu). Nakon što se osovina stvrdne, celofan se mora ukloniti kako bi se mogla nanijeti boja i grafika.

Drška se zatim brusi, pere i suši kako bi se uklonili svi nedostaci. Kod Fujikure, svaki dizajn osovine uključuje krajnji vanjski sloj ugljičnih vlakana, koji se naziva žrtveni sloj koji se koristi za zaštitu završnog sloja dizajna od ugljičnih vlakana, i posljedično, integritet cjelokupnog dizajna.

Brušenje žrtvovanog sloja također omogućuje da se osovina pripremi za boju i kozmetiku. Prije nanošenja boje, tehničari ponovno provjeravaju specifikacije (OD, ručka i savitljivost vrha, zakretni moment, težina itd.) kako bi osigurali da je svaka osovina unutar cilja i specifikacija.


Teme sličnog naslova (10)