Vlasinsko jezero

Započeo debeljko, 01 April 2010, 13:01:28

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

MCMLXVI

Pozz,mislim da mogu pomoci,sto se inrofmacija tice,svim zainteresovanim za ribolov i kampovanje na Vlasinskom jezeru.Za pocetak treba znati da se jezero nalazi na 1200m nadmorske visine,vetrovi su jaki i najcesce duvaju sa severo-istoka.Leti  to zna da spusti temperaturu nocu i do 7 stepeni ,tako da ako govorimo o kampovanju,podrazumeva se zimska garderoba( ubukvalnom smislu reci).Teren za kamp odabirati ni ivici sume uz obalu,zbog vetrova koji bas znaju da pokvare uzitak.Sto se saranskog ribolova tice,nemojte ni pomisljtai da pecate ako ne posedujete camac,kojim cete razvlaciti do bove.Pozeljno je imati pentu,jer uoibcajena razdaljina do bove na kojoj je hraniliste,iznosi od 150-200m.Obzirom na gorepomenuti vetar,talasi prave veliki problem,tako da je veslanje izuzetanan napor.Dubina mesta koju cete odabrati za lociranje hranilista treba da bude od 3-5m,nikako vise.Vecina rezona,sa ravnicarskih voda,nikako ne funkcionise gore.Mamci su standardni za saranski birolov,mada treba insistirati na kukuruzu sa jakim mirisima.Najbolje se pokazao, poslednjih 10ak godina,tzv usmrdeli kukuruz iz kucne radinosti(20kg kukuruza preliti sa vrelom vodom,uz obavezni dodatak svezeg kvasca,dve kocke,zaklopiti i posle 15 dana spreman je za upotrebu)2008god jezero je poribljeno sa saranom u proseku od 150gr,tako da su sada dosli na kilazu do u 3kg.Jezero je bilo poznato po izuzetno krupnim amurima,koji su poslednjih godina sve redji i bas se retko dobijaju.Tome je kumovalo neplansko izlovljavanje od strane ribolovaca(bilo je  dana kada se nosilo i po desetak komada tezine preko 10kg) Obzirom da se amur ne mresti u nasim vodama,pogotovo ne na toj ndm visini,a poribljavanja nije bilo poslednjih godina, sve vam je jasno.Som je postao vrlo atraktivna riba posdelnjih godina,i najcesce se lovi troling metodom.Ima stvarno krupnih komada i treba sa paznjom osvrnuti se na ovaj vid ribolova.Od 2008 god,ZARBANJEN je ribolov od 21h-05h,kontrole su rigorozne,i naravno,vazi dovzola Srbija suma.Period od 01.07-01.09 je najbolji za kampovanje,ribolov,setnju i sl.Sve posle toga riizkujete da vas uhvati sneg.Ima stvarno jos mnogo toga da se napise,pa ako ima zainteresovanih neka se jave,a mogu pogledati i kratak film na adresi




Hemingway

MCMLXVI .. hvala na ponudi ..
uvjeren sam da ce se ovaj ili onaj vuk javiti na tu ponudu .. :thumbup: :clap2: :clap2:
,,Starac i more"
,,Dunav mi u Venama "
"Zamislite koja bi tisina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome sto znaju." - Karel Capek

alexdja

 Osnovne hidrološke karakteristike

Vlasinsko akumulaciono jezero, prostire se na nadmorskoj visini iznad 1000m. (samo jezero na 1205 m.n.v.). Nastalo je pregrađivanjem kotline bivšeg vlasinskog blata. Nalazi se na jugoistoku Srbije, na ogromnom planinskom platou nadmorske visine 1208 m. Zahvata površinu od oko 12 km2 dok je njegova dužina od 13 km, a širina oko 3 km. Prosečna dubina jezera je oko 12 m, a najveća u pojedinim depresijama i do 22 m. Pri maksimalnoj koti (1213,8m) ukupna zapremina vode iznosi 168x106 m3 i površine 16,5 km2, a pri minimalnoj koti (1204 m), 5,6 km2. Zemljana brana obložena kamenom nalazi se na istočnom delu njegove kotline. Tako su presečeni i prikupljeni mnogi planinski potoci i doline koje svojom vodom oplemenjuju samo jezero. Voda se dovodi preko 4 kanala, dok se preko pumpnog akumulacionog postrojenja Lisina (na 920 mnv) godišnje prepumpa čak 74.106 m3 vode koja se prihvata kanalom "Božica" i odvodi u Vlasinsko jezero.
Okolinu jezera čine pretežno pašnjaci koji su važna obeležja ovog kraja, mada su ranije vršena obimna pošumljavanja.
Na jezeru i njegovom priobalju postoje i dan danas ploveća tresetna ostrva koja se kreću pod uticajem vetrova koji ovde duvaju većim delom godine.
Sliv akumulacije Vlasinsko jezero u hidrografskom pogledu pripada crnomorskom slivu. Međutim, deo vode koji bi rekama Božicom i Strvnom dospeo u Egejsko more, veštački se, pomenutimm pumpno akumulcionim postrojenjem "Lisina" prebacuje u akumulaciju. I ovo predstavlja zanimljiv primer veštačke bifurkacije.
Hidrografska mreza je razbijena na povremene i stalne tokove. Većina prirodnih pritoka su planinske rečice i potoci povremenog karaktera, sa malom količinom vode. Veći broj pritoka je na zapadnoj nego na istočnoj obali akumulacije. Najznačajnije pritoke na zapadnoj obali su Šaovica, Jančin i Stevanovski potok, Manojlovica i Cvetkova reka, a na istočnoj Babina i Murina reka.
Oblast akumulacije se odlikuje najvećim koeficijentom oticanja u Srbiji koji iznosi više od 60% padavina. Dno akumulacije Vlasinsko jezero od škriljastih stena obezbeđuje vodonepropustljivost, ali se isparavanjem sa površine godišnje gubi 5x106 m3 vode. Razlika u doticaju vode u akumulaciji između kišnih i sušnih godina je znatna i iznosi oko 52x106 m3 vode. To ukazuje na veliki značaj vodenog taloga u njenom funkcionisanju.
Voda se iz akumulacije odvodi otvorenim kanalom trapezastog oblika, obloženim kamenom, dužine 660 m do tzv. Ulazne građevine u južnom delu jezera. Odatle se podzemnim betonskim tunelom transportuje do prve u nizu od 4 hidroelektrane – do HE Vrla I.
Srednja godišnja amplituda vodostaja iznosi 1,5 do 3,5 m. Izrazito niski vodostaji uslovljeni su potrebom da se proizvede što veća količina električne energije, ali i dugim sušnim periodima u slivu. Ili tokom zime kada se zaledi i plitka izdanska voda i kada se nivo vode, odnosno površine leda u takvim prilikama održava do kote 1.208 m. Visoki mesečni vodostaji javljaju se u junu i julu. Visok vodostaj je je uslovljen otapanjem snega i povećanim proticanjem pritoka, kao i jačim i češćim kišama.
Oscilacije nivoa vode značajne su za živi svet akumulacije i njenog priobalnog pojasa. To posebno važi za priobalne delove basena na kojima je i pri manjem vertikalnom kolebanju vodostaja jasno izraženo horizontalno pomeranje obalske linije.

Sastav ribljeg fonda

  Salmo trutta - Potočna pastrmka
  Oncorhynchus mykiss - Kalifornijska pastrmka
  Anguilla anguilla - Jegulja
  Alburnus alburnus - Ukljeva
  Alburnus albidus - Plašica
  Scardinius graecus - Grčka bodorka
  Carassius auratus - Babuška
  Carassius carassius - Karaš
  Ctenopharyngodon idella - Beli amur
  Cyprinus carpio - Šaran
  Leuciscus cephalus - Klen
  Barbus peloponnesius - Potočna mrena
  Rutilis macedonicus - Mergur
  Rutilus basak - Grunec
  Rhodeus sericeus - Glavčica
  Tinca tinca - Linjak
  Ictalurus nebulosus - Cverglan
  Lepomis gibbosus - Sunčica
  Perca fluviatilis - Grgeč

Sastav ribljeg fonda na području predela izuzetnih odlika "Vlasina" procenjivan je na osnovu eksperimentalnog izlova tokom letnjeg perioda godine i to na istim profilima na kojima su vršene i analize abiotičkih i drugih biotičkih parametara. Eksperimentalni ribolov na pritokama izvršen je elektroagregatom na dužini sektora od 50 m od jedne do druge obale. Na akumulaciji Vlasina ribe su lovljene mrežastim alatima širine okaca od 15, 30 do 100 mm. Osim izlova, sastav, a posebno kvantitet ribljeg fonda procenjivan je i na osnovu uporedne analize snimaka dobijenih sonarom, ulova i ankete sportskih ribolovaca i više nego siromašne statistike udruženja.


Tabela 3. Kvalitativan sastav zajednica riba Vlasinskog jezera
Br.Takson/Lokalitet
1
Salmo truta Linnaeus, 1758 - Pastrmka
2
Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1972) - Dužičasta (kalifornijska) pastrmka
3
Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) - Jegulja
4
Alburnus alburnus (Linnaeus, 1758) - Ukljeva (uklja)
5
Alburnus albidus (Costa, 1838) - Plašica
6
Scardinius graecus (Stephanidis, 1837) - Grčka bodorka
7
Carassius auratus (Linnaeus, 1758) - Babuška (srebrni karaš)
8
Carassius carassius (Linnaeus, 1758) - Karaš
9
Ctenopharyngodon idella (Valenciennes, 1844) - Beli amur
10
Cyprinus carpio (Linnaeus, 1758) - Šaran
11
Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758) - Klen
12
Barbus peloponnesius (Valenciennes, 1844) - Potočna mrena
13
Rutilis macedonicus (Steindachner, 1892) - Mergur
14
Rutilus basak (Heckel, 1843) - Grunec
15
Rhodeus sericeus (Pallas, 1776) - Glaovice (glavčica)
16
Tinca tinca (Linnaeus, 1758) - Linjak
17
Fam. Ictaluridae Ictalurus nebulosus (Le Sueur, 1819) - Cverglan
18
Fam. Centrarchidae Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758) - Sunčica
18
Fam. Percidae Perca fluviatilis (Linnaeus, 1758) - Grgeč (bandar)

Analizom rezultata konstatuje se prisustvo 15 ribljih vrsta u Akumulaciji Vlasina, što je za 1 vrstu manje u odnosu na istraživanja ihtiofaune tokom 1993. kada je zabeleženo 16 vrsta. Međutim veća razlika se zapaža u kvalitativnom pogledu. Tako se iz priloženog spiska ribljih vrsta vidi da tokom sadašnjih istraživanja nisu konstantovane vrste: Onchorhynchys mykiss, Carassius carassius, Barbus peloponesius i Rutilus macedonicus, a zabeležene su vrste koje tada nisu nađene i to: Anguilla anguilla, Silurus glanis i Rhodeus sericeus.
U kvalitativnom pogledu u naselju riba akumulacije Vlasinsko jezero zapaža se da dominiraju ribe iz familije ciprinida (9 vrsta) u odnosu na salmonide i druge familije (po 1 vrsta).
U kvantitativnom pogledu dominantne vrste riba su babuška, bandar i klen (populacije Leusiscus cephalus i nešto ređe Leuciscus cephalus vardarensis). Od jatnih riba dominiraju populacije Alburnus alburnus i nešto ređe Alburnus albidus. Od grabljivica brojno je zastupljen bandar i som.
Kao i u ranijim istraživanjima bandar je veoma brojan, ali se procenjuje da su mu populacije manje brojne nego ranijih godina (u probama 1993. ulovljeno je prosečno 84 jedinke, a tokom izlova 2003. 48 jedinke). Za razliku od populacije bandara u odnosu na istraživanja iz 1993 godina zapaža se visestruk porast brojnosti babuške (dominanta vrsta ribe u jezeru), tako je tokom 1993 na probnim površinama ulovljeno prosečno 18 jedinki, a tokom 2003 godine čak 56 jedinki i sa procentualno nešto većim učešćem mužjaka. Veće prisustvo mužjaka ukazuje da su populacije ove vrste sve više stabilne u staništu Vlasinskog jezera.
Poribljavanjem posle 1993. godine je u Vlasinsko jezero unešen som kao nova grabljiva vrsta. Pošto su pored 3 primerka starosti 3+ u ulovu ribolovaca konstantovani i primerci dužine 20 cm, teški oko 90g. Može se konstantovati da se som uspešno adaptirao i da se mresti u Vlasinskom jezeru, pa se konstatuje da mu je populacija u porastu. Zrelost gonada kod ulovljenih primeraka bila je na 4 stadijumu i kod mužjaka i kod ženki.
Klen se takođe uspešno prilagodio i uspešno se mresti, pa su njegove populacije u odnosu na 1993 višestruko povećane (1:20) Populacije šarana i linjaka su povećane u odnosu na 1993 ali se za sada ne može sa sigurnošću tvrditi kolika je uspešnost mresta ovih riba. Populacije amura na osnovu rezultata ulova i ankete ribolovaca su manje u odnosu na period pre 10 godina za više od 50%.
Od salmonidnih vrsta konstantovana je samo potočna pastrmka i to u ulovu ribolovaca (prema anketi ribolovaca smatra se da su joj populacije retke).
Analizirajući produkciju biomase dominantnih vrsta riba može se reći da: bandar, klen, i som imaju dobar porast, dok relativno slabije rastu šaran, linjak, pa i babuška. Ovo je i razumljivo s obzirom na oligo-mezotrofni status akumulacije, a i konstataciju da se količina potencijalne riblje hrane u jezeru u odnosu na 1993, smanjila za više od 50%. Ovo se posebno odnosi na faunu dna i makrofitsku vegetaciju, odnosno hranu kojom se primarno hrane bentivori (šaran, linjak) i herbivori (amur). Međutim dobar kvalitet vode jezera utiče da su ribe zdrave i u dobroj kondiciji, pecaju se uglavnom krupni primerci što je za sportske ribolovce posebno zadovoljstvo.
Mnogo je kontradiktornih stavova kada je u pitanju dalji način poribljavanja i gazdovanja ribljim fondom Vlasinskog jezera. Prema biološkim i ekološkim svojstvima ekosistema Vlasinskog jezera, ono bi prvenstveno trebalo da bude salmonidnog tipa. Međutim u toku dosadašnjeg gazdovanja ono je osim salmonidnim vrstama (ohridska pastrmka, kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, zlatovčica i dr) znatno više poribljavano (ili su vrste slučajno unešene) ribama iz drugih porodica posebno iz familija ciprinida i percida. Rezultat svega je sadašnje stanje riblje faune koja bi se prema kvantitativnom i kvalitativnom sastavu vrsta riba moglo okarakterisati kao pretežno ciprinidna voda.
Uzimajući ukratko predočeno ekološko stanje u Vlasinskom jezeru, a posebno novoproglašeni status - Predela izuzetnih odlika - dalji razvoj riblje faune trebalo bi usmeravati u dva pravca:

       
  • Poribljavanje i gazdovanje treba usmeriti ka postepenoj dominaciji salmonida u odnosu na sada prisutne ciprinide.
  • Sprečavanje daljeg neplanskog unošenja bilo kojih ribljih vrsta, a posebno onih koje su strane izvornom ribljem fondu, izuzev onih za koje postoji realno ekološko opravdanje i koje mogu da doprinesu unapređenju ribljih naselja u jezeru.
Posebnu pažnju treba obratiti na populaciju grabljivih vrsta riba u jezeru, jer se pokazalo da se ranije bandar, a sada i som, dobro razvijaju i razmožavaju. Pravilnim režimom poribljavanja, ograničenjem ulova i/ili pojačanim lovom određenih vrsta, zatim produženjem zabrane lova za vrste kao što su šaran i linjak do polovine avgusta zbog njihovog uspešnijeg mresta (zapaženo je da u prosečno hladnijoj vodi Vlasinskog jezera dolazi do kasnijeg mresta ovih vrsta), mogu se postići dobri rezultati u gazdovanju ribljim fondom na ovoj izuzetno atraktivnoj ribolovnoj vodi.
Trenutno slaba produktivnost potencijalne riblje hrane u jezeru (planktona, faune dna) ograničavajaući je faktor obilnijeg naseljavanja kvalitetnijih bentivora, dok sa druge strane salmonidne vrste pre svega potočna pastrmka imaju relativno više mogućnosti da dođu do hrane koristeći pre svega hranu alohtonog porekla, i to razne vrste letećih insekata kojih ima u velikom broju na okolnim livadama oko jezera. Odrasle pastrmke koristile bi za svoju ishranu delom ukliju, ali i sitnijeg klen


Srednjoročni program unapređenja ribarstva

Ribarsko područje ''Južna Morava I" ustupljeno je na korišćenje Asocijaciji OOSR ''Veternica'' i OOSR ''Vlasina'', Leskovac na period od 1. januara 2003. do 31. decembra 2007. godine rešenjem ministra za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine, broj 324-07-85/2002-03 objavljenom 10. anuara 2003. godine u Službenom glasniku RS.
Za ribarsko područje ''Južna Morava I'' urađen je Srednjoročni program unapređenja ribarstva (SPUR) i odobren od resornog Ministarstva 2004. godine. Tokom izrade SPUR-a, detaljno su istraživani vodeni ekosistemi, a koji ulaze u granice Predela izuzetnih odlika ''Vlasina''.
OOSR ''Veternica'' i OOSR ''Vlasina'' u toku 2004. godine nisu poštovali SPUR, kao ni godišnje programe poribljavanja te je protiv prekršioca republička inspekcija zaštite životne sredine podnela prijave.
2005. godine izvršeno je poribljavanje Vlasinskog jezera sa 500 kg šarana starosti 2+ (po SPUR) i van plana sa 1.275 kg deverike, te je resorna inspekcija ponovo podnela prijave protiv prekršioca.
2006. godine JP ''Direkcija za građevinsko zemljište Surdulica'' uradila je SPUR PIO ''Vlasina'' na koji je Zavod dao mišljenje i trenutno je na usvajanju u Upravi za zaštitu životne sredine.
SPUR je korektno urađen uz sledeće napomene:

       
  • hidrobiološka istraživanja u drugoj fazi će odrediti definitivne potrebe za poribljavanjem koje će se sprovoditi kroz godišnje planove,
  • stav Zavoda po pitanju unosa alohtonih vrsta, u ovom slučaju amura, je negativan jer je to alohtona vrsta kao i zbog njenog uticaja na nestajanje priobalne akvatične vegetacije bitne za razvoj makrozoobentosa (ishrana riba) i prirodnog skrovišta mlađi riba.
Obzirom na haoično stanje ribljeg naselja u Vlasinskom jezeru koje se ogleda u prisustvu toplovodnih, nizijskih ciprinida (šaran, linjak, karaš, babuška, grgeč), soma, alohtonih vrsta (amur, plašica, grčka bodorka, mergur, grunec, gavčica, cverglan, sunčica) sa jedne i potočne pastrmke sa druge strane i uzimajući u obzir kvalitet vode jezera, mišljenja smo da unapređenje ihtiološkog statusa mora biti jedan od ozbiljnijih aktivnosti u narednom periodu.




- izvor piovlasina.org
       Nema više divljeg bučka. :no:

Lesinar

Pozdrav Vukovi....da li mozda neko poseduje adresu ili broj tel ljudi na Vlasini koji iznajmljuju camce sa pentom?
Isao bih na soma varalicom.
Pozdrav I hvala
UHVATI radi uzivanja - SLIKAJ radi uspomene - PUSTI radi buducnosti

petar_kozic

Nadji na youtube-u, Kengur Vlasinsko jezero. On vozi ljude katamaranom u razgledanje i ima neke camce tu. Na snimku ima i telefon. Samo pazi tamo vazi posebna dozvola usr Surdulica. Godisnja je 4000 din. Ima kontrole bio sam letos.

Lesinar

Ok hvala za info....bas cu potraziti. Samo me zanima koja dozvola za pecanje vazi za Vlasinu?
UHVATI radi uzivanja - SLIKAJ radi uspomene - PUSTI radi buducnosti

petar_kozic

Izvor: Jugmedia
Datum: 28.03.2015.

SURDULICA/VRANJE/NIŠ – Dozvole rekreativni ribolov  za ribarsko područje Predela izuzetnih odlika "Vlasina,, mogu se  kupiti  na više lokacija, a  cena  godišnjh dozvola je 4.000 dinara, dnevnih 1.000 dinara i višednevnih 2.000 dinara.

Dozvole se mogu kupiti u poslovnim prostorijama JP,,Direkcije za građevinsko zemlјište i puteve opštine Surdulica" u Surdulici svakog radnog dana od 07.-15.časova, kao i kod distributera – ribolovačkih udruženja u okruženju KSR,, Ribolovačka priča"- Vranje, KSR,,Vlasinsko jezero-pastrmka" – Surdulica, USR,, Vlasinsko jezero" – Surdulica i URR,,Eko fiš" iz Niša.

Cena prema Zakonu o zaštitu i održivom korišćenju riblјeg fonda u zaštićenim područjima u Srbiji ne važe jedinstvene dozvole za rekreativni ribolov, već samo dozvole izdate od strane upravlјača zaštićenim područjem.

Lesinar

Hvala druze...nasao sam I video na youtube sto si mi preporucio...
Hvala jos jednom
UHVATI radi uzivanja - SLIKAJ radi uspomene - PUSTI radi buducnosti

petar_kozic

Pecanje tamo je uzivanje ! Nema na cemu.

mala maca

Srećna nastupajuća 2017.g. Bistro i pošteno na vodi.

Pozdrav sa sancem okupanog, zaledjenog i devičanskom belinom prekrivenog Vlasinskog jezera, ovog prvog dana nove godine.

Živi i zdravi bili, uvek nam u zdravlju i veselju dolazili !

stragi88

Malo da osvezim temu... Jel ima neko neki info o vlasinskom jezeru? Koja dozvola vazi, gde je najbolje ici (bandar, stuka)? svaki info bi mi dobro dosao...

mala maca

Loše vreme, vetar, talasi, magla... sumorna slika poslednjih 7-10 dana.
Aktuelna štuka, počinje bandar, klen i som su u mrestu/lovostaju. Pastrmka sporadično. Štuka i pastrmka su u režimu "Uhvati i pusti"!? Budalasto ali tako je !!
Nizak nivo jezera, polako se puni, negde početkom juna će biti podnošljiv-uobičajen vodostaj.
Aktivni plovkaroši love babušku u priobalju. Šaran je u zabrani, mresti se, kao i deverika.
Zapadna obala, svuda gde možeš prići od trave izgledna, mala poluostrva na zapadnoj obali jezera i sprudovi u njihovom nastavku, kao i severna strana poluostrva Bratanov Del, na početku jezera (popularno u žargoni nazvan "Vojni kamp").
Važi dozvola za Predeo izuzetnih odlika  "Vlasina", koja se vadi kod ribočuvara/rendžera ili u Turističkoj organizaciji Opštine Surdulica, godišnja je 4000 rsd, ima i dnevnih i nedeljnih dozvola, ne znam tačno cene (valjda 1000 i 2000 din).
Sugestija: prilikom boravka poveži se sa nekim lokalnim ribolovcem, poželjno ko ima čamac, radi efikasnijeg ribolova. Doplata za korišćenje čamca je 2000 rsd na godišnjem nivou.

stragi88

Hvala kolega na odgvoru. to za doplatnu dozvolu je ok...ali da je stuka u rezimu uhvati i pusti nema logike, za pastrmku i nekako...bio sam ja danas da se prsetam ubi vetar...voda bistra...ja bi pecao bandara na plovak izgleda mi idealno mesto za to...

skoropocetnik

Evo I mene na jezeru ... Prvi dan sam trazio lokaciju za pecanje sa obale I utisci su da je previse nizak vodostaj I da je nemoguce naci mesto koje nije obraslo travom . Juce sam probao popodne I nisam zadovoljan .pecao Sam plovkom na metar I po dubine na nekih dvadesetak metara od obale dobijao sam samo suncice I deveriku ispod I jedva u meri . Zajedno sa tri babuskice kao dlan I par klenica velicine kedera nemam se cime pohvaliti .... Od mamaca probao crevice , gliste , zito I cuk . Glistu za nijansu bolje uzima of crva. Za fider je previse trave . Mozda ima I neka dobra pozicija za pecanje sa obale Ali ja je nisam pronasao . Ako neko hoce da me posavetuje moze I na pp . Ono sto Sam primetio je da nema vetra ujutru , bar ga nije bilo ova tri Dana .

Sent from my CUBOT_NOTE_S using Tapatalk


no names

Tekst preuzet sa FB stranice Vlasinsko jezero

PRIJATELJ IZ KINE koji je istrebljen iz Vlasinskog jezera! Prica o Vlasinskom AMURU. Amur je riba koja potice iz Kine.(reka Amur u Aziji) Biljojed. Hrani se vodenom vegetacijom,travom i algama,ali jede i voli i neke zitarice,kuvan kukuruz,kokice i sl. Ne jede ikru drugih riba. Ne napada mladj drugih riba, Ali ima jedan problem. Ne mresti se kod nas. Trazi posebnu temperaturu i kvalitet vode (preko 20 step u odredjeno vreme), Jedino gde se uzgaja u Srbiji je ribolovacko gazdinstvo Ečka kod Zrenjanina. Amur se koristi pre svega za ciscenje stajacih voda od vegetacije. Sa tom namenom ubacen je i zivi u dosta stajacih voda u Srbiji ali i nekim vecim rekama. Svojevremeno krajem osamdesetih i pocetkom devedesetih ubacen je jedan broj mladjih jedinki i u Vlasinsko jezero. Koliko ja znam par stotina komada. Nakon toga je i uvedena zabrana ribolova amura. U pocetku se rigorozno sprovodila i kontrolisala. Postojale su i table zabranjen ribolov amura oko jezera. Zaustavljana su vozila oko Vlas,jezera i ona koja se vracaju sa Vlasine,I nocu i danju. Otvarani su gepeci,pisane prijave..Ali to je kratko trajalo. Opet je krenulo ono nase "ovaj je moj njega ne diraj,ovaj je od onog njega ne diraj,ovog znam aj ce ga pustimo,treba amur za ovog za onog,baci mrezu tu i tu,onaj trazio ribu mora mu nabavimo i slicno" Srpska posla. Broj amura se postepeno smanjivao. A bilo je to vreme kada je trave u Vlasinskom jezerubilo MNOOOOGO manje nego danas! Onda je ukinuta zabrana na lov amura. Gomila ribolovaca je pocela da peca samo njega. Obale jezera su se belele od belih flasica za jogurt koje su bile indikatori udarca na dubinskim sistemima. Najvise se hvatao na kuvan kukuruz i kokice uz prethodnu dobru primamu. Najcesce su hvatani primerci od 8-15 kg a bilo je i vecih i preko 20 kg. Pojedinci su u nekim periodima za dan nosili kuci po vise komada. Niko nije kontrolisao ni ogranicavao ni broj dnevno ulovljene ribe ni njenu tezinu. Pojedinci su pecali i sa deset petnaest stapova odjednom. I amur je u Vlasinskom jezeru danas ISTREBLJEN! Mozda ga je ostalo par komada. To je dovelo do toga da nikad vise nema vodenih trava u jezeru nego danas. Koliko ona steti kvalitetu vode,smanjuje nivo kiseonika u vodi pogotovu u letnjem periodu,povecava PH vrednost vode,srednju godisnju (i letnju) temperaturu vode,i izaziva tzv "barski efekat",odnosno jezero se sve vise pretvara u baruštinu. Izmedju ostalog,po nekim strucnim misljenjima,jedan od razloga zasto nema vise pastrmke u Vlas.jezeru,odnosno ima je danas vrlo malo, je izgleda upravo uticaj trave na kvalitet i temp vode. U medjuvremenu,da stvar bude jos gora,neko je nadleznim republickim institucijama doneo uredbu o zabrani poribljavanja stajacih voda alohtonim (ne autohtonim) vrstama riba u koje nazalost spada i amur. Znaci zvanicno i legalno nemoguce je ponovo poribiti Vlasinsko jezero amurom. A nezvanicno......Videcemo. Mnogi ribolovci i zaljubljenici u Vlasinsko jezero i prirodu nase Vlasine nece dozvoliti da tamo neke neznalice i kancelarijski "pacovi" i birokrate,knjiski "strucnjaci",koji su Vlasinu videli samo na slikama ili par puta u zivotu odlucuju o njenoj sudbini i ribama u jezeru.
Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

Teme sličnog naslova (10)