Jezero Ćelije

Započeo kris84, 26 Jun 2011, 15:15:47

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

kris84

Početkom avgusta krećem na godišnji, a pošto mi je žena iz okoline Kruševca, jedan deo godišnjeg planiram da provedem na ovoj vodi.
Interesuje me kako šta i gde da pecam  :cheesy:
Jezero je ogromno pa mi dobro došlo par saveta ljudi koji tamo pecaju
Ako već ne može živeti od pecanja, čovek može da živi za pecanje. I u najmračnijim vremenima čovek koji peca je slobodan čovek.
S pravom da cele zime sanja, a celo proleće, leto i jesen čeka ribu svog života.

nemanja82

Pa ovako sva dobra mesta su kamperi vec zauzeli i ima ih jaaako puno. Ne znam sta planiras da peca, ali sto se tice sarana tu su ti dobra mesta kad dodjes na jezero prodjes jedan tesnac deo gde je jezero jako usko i posle toga na gore su sve dobra mesta kao i sa druge strane kod crkve koja se vidi i sa puta.

Ne znam kako je stanje sto se tice rakova ali prosle godine ih je bilo na milione, tako da svaki mamac pojedu oni....


kris84

Ne mogu kamperi zauzeti celo jezero  :cheesy:
A i ja ću biti jedan od njih, planiram da ostanem nedelju dana.
Znači najbolja mesta su posle onog dela koji ima veze sa snabdevanjem vodom i predpostavljam da je tu zabranjeno pecanje, a tu je i najdublje...
Planiram da ganjam šarana i usput deveriku, babušku, uveče možda smuđ...
Ako već ne može živeti od pecanja, čovek može da živi za pecanje. I u najmračnijim vremenima čovek koji peca je slobodan čovek.
S pravom da cele zime sanja, a celo proleće, leto i jesen čeka ribu svog života.

nemanja82

Pa malo kamperi malo one bespravne kucice koje su napravili :veryangry:
Pa i ja cu biti jedan od kampera  :cheesy: ali cu ici u gornji deo jezera tamo kod Zlatara u tom delu negde samo da nadjem neko lepo mestasce.

A sto se toce tog dela ako mislis deo kod brane tu je zabranjeno ali su super mesta za soma i smudja a i ogromna je dubina tu.

Jedino ako hoces tu imas kod cuvenog kifla mosta pa ispod njega lepoh mesta za kamp tu je dozvoljeno za pecanje.

Znam coveka koji tu kampuje i lovi iskljucivo soma.

kris84

Pošto je ova tema u Tereni za ribolov evo nekih informacija o ovom jezeru (Preuzeto sa Reviri Srbije)

Jezero Čelije je veštačka akumulacija nastala pregrađivanjem reke Rasine, desne pritoke Zapadne Morave.  Površina jezera iznosi oko 598 kvadratnih kilometara, dok je u basenu akumulirano preko 51 milion kubnih metara vode, koja se, uglavnom, koristi za vodosnabdevanje industrije Kruševca i navodnjavanje poljoprivrednih površina u gusto naseljenom jezerskom priobalju. Najveća dubina jezera iznosi 41 metar dok je, kako su pedantni geografi proračunali – ,,nekadašnji oblik vodenog toka i reljefa oko njega dao jezeru složen oblik, pa se ono, idući nizvodno, sastoji od tri basena: zlatarskog, vasićkog i vodozahvatnog. Baseni sukcesivno imaju sve veću dubinu, a time i zapreminu, pa poslednji basen sadrži više od polovine vode i najdublji je"!



Relativno čista voda, blagi nagib priobalja, velike dubine i razuđena obalska linija, Ćelije čini primamljivim ribolovačkim revirom za sportske ribare iz svih krajeve Srbije, naročito Kruševca, Prokuplja, Blaca, Niša, Leskovca... I ne privlači samo rekreativce, već i takmičare, pa je pre nekoliko godina, na dužini od 600 metara, pored sela Vasići, sređena i ribolovna staza – zasadjena je trava i više od stotinu sadnica listopadnog i četinarskog drveća. Kruševački ribolovci su od 1996. godine počeli da organizuju daleko poznati ,,Čigra kup", takmičenje u pecanju ribe na plovak!



Dominantni živi svet jezera
Grgeč
U jezeru ima skoro svih vrsta riba koje karakterišu vode ovog dela Srbije, mada dominiraju – šarani, smuđevi, deverike, babuške, bodorke, grgeči... Ovih dana, kada se glavna sezona ribolova privodi kraju, dobro grize smuđ, zatim šaran, pa babuška, ali se hvataju i krupni primerci grgeča. Mоžda je najlepši i najzanimljiviji lоv grgeča – udicоm na plоvak. Metod je posve jednostavan. Plоvak za grgeča ne bi trebalо da bude prevelik, a najbоlje mu ,,stоje" plоvci kruškastоg оblika. Sistem se lakо mоntira.  Iznad tankоg predveza pričvrsti se оlоvо pоtrebne gramaže, a ispоd se veže оbična udica srednje veličine (brоjevi: 10 – 12!) ili mala trоkraka. Mamci za grgeča su raznоliki, ali ipak najradije kidiše na snоp glisti, ribice-kedere (mоgu biti i mrtve), te kоmadići ribe (rep ili kоmad iz sredine). Nо kakо je grgeč оbazriva grabljivica, ne smemо da se iznenadimo akо zagrize i оdvuče na dnо i pоveću ribicu kоja je namenjena štuki.

Rečju, čestо grgeč atakuje na ribu kоja je veća оd njega, ali taj fakat ne bi trebalо da nas zavede pоred vоde, pa da krenemо u bezuspešnu, maratоnsku jurnjavu grgeča (pre)velikim mamcima. Mamce veće оd svоje težine i dužine napada samо u vanrednim prilikama, akо nema manjih ribica u bližоj i daljоj оkоlini. I grgeča na plоvak lоvimо lakim i elastičnim pribоrоm.

Оni kоji vоle da lоve mnоgо i ne žele bespоslenо da gube dragоcene trenutke pоred ovog  jezera, slоbоdnо mogu da se pоsvete, pa i da specijalizuju lоv grgeča – jer ga i u ovom reviru  ima u željenоj kоličini. (Pre)zadovoljni biće naročito najmlađi – početnici, tim pre, štо grgeč uzima mamac krоz čitavu (ribоlоvačku) sezоnu. Samo jedno upozorenje – nedavnom Uredbom Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje lov grgeča po prvi put je ograničen na dužinu od – 15 santimetara!

Šaran
I na ovom jezeru hvatani su krupni primerci šarana – preko 15 kilograma. Ribolovačka statistika ukazuje da su najveći trofeji hvatani septembra, zatim oktobra (kapitalne ženke), avgusta i marta i to pri stabilnom vodostaju, kada se ne ispušta jezero. Miljan Todorović iz Prokuplja ističe da za lov ćelijskog šarana ne postoje idealni uslovi, ali trebalo bi da imamo u vidu sledeće (proverene) parametre: stabilno vreme, lagani južni i jugozapadni vetar, tmuran ali topao dan, praćen danonoćnim rominjanjem sitne kišice. Ćelijski šarani ne uzimaju hranu posle nagle promene vremena, odnosno – zahlađenja, prouzrokovanog velikim padom temperature, te izraženim severnim, severoistočnim vetrom. Dugotrajne vrućine, kao i hladnoće, krajnje nepovoljno utiču na ishod lova, jer u tim uslovima riba gubi apetit, i sve vreme odmara u tijaku.

Najbolje (dnevno) vreme za lov je bez sumnje – jutro. Opšte poznata je i praktično proverena stvar da na ovoj akumulaciji najkrupniji šarani uzimaju mamac sa posebnim apetitom – skoro isključivo ujutru ili, čak, u samo svitanje, ali nekada udari u sred podneva!! Stare ćelijske šarandžije ostale su verne tradicionalnim mamcima, kao što su – hlebna pahuljica, zatim kukuruz, razne brašnaste smese, od kojih dominira – kačamak.

Smudj
Pored šarana, i smuđ je isto tako prepoznatljiva riba i ovog jezera. Kruševljani ga, uglavnom, (uspešno) love – muvanjem, Prokupčani "obožavaju" kedere a većina Nišlija ga juri varalicama najrazličitije snage, tj. boja i oblika! Tvisteri su i na ovoj vodi položili varaličarski "ispit" – u svim godišnjim prilikama i vremenskim uslovima, a posebno – u oktobru i novembru, kada ovoj grabljivici rapidno raste apetit. U poslednje vreme naročito su "ubitačni" Orkini silikonci (tu mislimo, pre svega na Orkine tvistere i šedove!) drečavih boja sa tzv. dodatnim "šljokicama". Vode se klasično!  Tvisteri dodirnu dno, odsečnim pokretima štapa i laganim namotavanjem strune, zavisno od situacije – ili odmotavanjem najlona, sve vreme, kontrolišemo sistem, tj. veštački mamca održavamo na ili pri dnu pa ga potom – navodimo na zonu napada! Smuđa najpre tražimo tonućim i zaranjujućim voblerima pri dnu i u srednjim slojevima jezera, a, naročito u vreme dugog, sparnog leta, kad padne mrak menjamo metod i taktiku – prelazimo na na površinske, plitko zaranjajuće varalice. Dakle, izbor veštačkog mamca direktno je recipročan položaju, odnosno mestu staništa smuđa u vodi, i vremenskim (ne)prilikama!

Deverika
Osim šarana, smuđa, jezerom dominiraju deverike, i to krupne  -  preko 2,5 kilograma. I na Ćelijskoj akumulaciji krupniji primerci ove vrste ribe traže se na dnu. Love se na plovak i dubinskim načinom tokom cele godine. Najuspešniji period je negde od ranog proleće, pa sve do kasne jeseni, do pojave rumenila na lišću, mada udara i preko zime. Bolje radi u tmurno, nego sunčano vreme. Za lov koriste se mamci životinjskog i biljnog porekla. Grize, najbolje, na larvu, ružu i koricu hleba, rižu, mladi krompir...mada se i ove godine nauspešniji bili sendvič-mamci. Na udicu namenjenu za deverike stavljali smo po jednog živog, zatim učaurenog (kaster) crva + špinovano zrno riže čiji je (osnovni) zadatak da svojom aromom privuče ribu i podigne mamac iznad dna.

Primetili smo da deverika noću i ujutru radije grize mamac životinjskog, a danju i uveče – biljnog porekla. Inače deverika ne guta mamac odmah. Već često ga drži, balavi u ustima i u tom trenu ne pomera s smesta. Zato udaramo kontru tek kada se plovak ili struna, odnosno indikator trzaja, energično ne pomeri! Sve u svemu, izazovan revir na kojem sportsku ribolovačku "žeđ" mogu da utole svi – i plovkaroši, varaličari i ribari koji "dubincima" jure krupnije primerke šarana, soma, deverike...

B.M.

KAKO DO TAMO?
Na jezero može da se stignete iz dva pravca: Niša, odnosno Prokuplja – Blaca i Kruševca putem R- 102. Relativno brzo se stiže iz pravca Kruševac – Brzeće i Kruševac-Blace, jer je brana (visoka  48 metara!) istovremeno i most na važnom regionalnom putu. Ispred brane, na putu Blace-Kruševac, ispod vijadukta, u uvali, nalaze se i najbolji reviri za pecanje.

ŠTA I KAKO SE PECA?
Jezero je (pre)bogato ribom. Pored belice, krupne bodorke, grgeča, dominira – deverika, tako da primerci od preko tri kilograma više nisu tako retki, za razliku od smuđa, na primer, koji doseže i 10 kilograma. Ima i krupnih šarana – jedan ulovljeni težio je čak 28 kilograma, mada ulov nije bio pedantno "overen". Hvatani su orijaški primerci soma. Rekord za sada drži grabljivi "brkajlija" koji je merio – 58 kilograma...

DODATNA PONUDA
Glavni problem za ribolovce i na ovom jezeru juga Srbije jeste to što gotovo da nema mesta gde bi ste odseli na nekoliko (ribolovačkih) dana. Tek nekoliko meštana Ćelija izdaje sobe po ceni koja se kreće od 350 do 500 dinara po krevetu, uglavnom u vreme kad se na jezeru održavaju takmičenja u sportskom ribolovu.
Ako već ne može živeti od pecanja, čovek može da živi za pecanje. I u najmračnijim vremenima čovek koji peca je slobodan čovek.
S pravom da cele zime sanja, a celo proleće, leto i jesen čeka ribu svog života.

nemanja82

Da to sam citao i jako lepa prica je to.

Jezero je predivno i prelepo i nije ni malo i ima jako lepih mesta za pecanje a inace je jezero prepuno ribe, mozda jedno od bogatijih sto se ribe tice.

Sticajem nekih okolnosti iamo sam prilike i sonarom da malo osmotrim jezero i zadivio sam se kolicinom ribe koju sam video a i velicinom.

A to jezero posebno volim jer sam skoro ceo zivot proveo na tom jezeru jer zivim na 15-ak km od jezera u mestu koje se zove Aleksandrovac.

Ali posto sada radim u BG-u tako da obicno iskoristim neki vikend da odem tamo a obicno budem 15-20 dana dole leti sa kamp kucicom.

kris84

bio sam na jezeru, sad i nikad više...
1. mesto gotovo da ne može da se pronađe, od ovih sa vikendicama i kamp kućicama
2. deo na kom sam bio je prepun rakova tako da pojedu sve živo, ne znam da li je to slučaj sa celim jezerom
toliko od mene
Ako već ne može živeti od pecanja, čovek može da živi za pecanje. I u najmračnijim vremenima čovek koji peca je slobodan čovek.
S pravom da cele zime sanja, a celo proleće, leto i jesen čeka ribu svog života.

nemanja82

Ne znam u kom delu si bio i pecao, aj sam bio tamo 20 dana od polovine jula, i nisam imao takvih problema sa rakovima. jeste da ih ima u jezeru dosta ali mi se cini da su sada u plicem delu jezera,  da ih daleko od obale nema. Posto sam pecao na nekih 100-ak m od obale nisam imao problema sa njima.




kris84

da baš sam u tom plićem delu jezeru...vetar je taj dan toliko jako duvao da nisam ni mogao da hranim kukuruzom i ostalim stvarima...pokušao sam na feeder, ali osim jedne male deverike, koja je na kraju i otpala i jednog raka ništa...čak su i kukuruz pojeli :)
Ako već ne može živeti od pecanja, čovek može da živi za pecanje. I u najmračnijim vremenima čovek koji peca je slobodan čovek.
S pravom da cele zime sanja, a celo proleće, leto i jesen čeka ribu svog života.

nemanja82

Pa verujem, a da jedu sve jedu sta god im dodje u blizinu, pa cak pojedu i krsku od lubenice :D :D


Ali cini mi se da ih ima manje nego prosle i preprosle godine, ipak i njih kao i puzeve jedu ribe tako da im se ja mislim polako smanjuje broj.

lery

Jezero je bogato Tostolobikom kao što se vidi na snimku mada je snimak dosta loš ,slikano telefonom sa nekih 60-70 m .
Sve su ovo ale 30 + kg



nemanja82

Bas tako jezero jeste bogato Tolstolobikom i to ogromnim komadima, ali ih je najvise kod brane gde je dubinma i do 35-40m a tu je i zabranjeno pecanje i kampovanje. To je trenutak kad oni izadju na povrsinu sto bi se reklo da se kupaju, a takvi prizorii su cesti na jezeru pa ih "ribolovci" najcesce pecaju na tkz "campare" tj ogromne trokrake udice sa otezanjem i zakace ih za ledja kad ih vide tako na povtsini.
Naravnmo posle se prica kako su uhvacenu na kukuruz secerac cekajuci sarana ili amura, pa je "sluceno" naisao i Tolstolobik.


Sto je najgore, znam ljude koji su ih tako lovili i prodavali Kinezima za lepe pare, jer oni na jezeru kupuju sve od rakova pa do krupne ribe....  :grin: :grin: :veryangry: :grin: :grin: :veryangry: :veryangry:

iCadows

Kris!tu je najplice!

Nov sam na forumu ali jezero celije je moja uza specijalnost,pa ako nekoga interesuje ova akumulacija neka kaze,ili nek zauvek cuti:)))))))

duulence

Mogao bi da podeliš sa nama tvoja iskustva , šta najviše loviš , kada , gde... Mogao bi i neke fotke da pustiš

vladaBG

da da,svaka informacija bi dobro dosla ako ti nije tesko.....

Teme sličnog naslova (10)

8397

Odgovora: 17
Pregleda: 13816

18457

Odgovora: 5
Pregleda: 8997

34266

Odgovora: 0
Pregleda: 510

6657

Odgovora: 14
Pregleda: 18553

6165

Odgovora: 11
Pregleda: 16509

34258

Odgovora: 0
Pregleda: 1257