Veštački mrest riba

Započeo misoo83, 31 Oktobar 2010, 19:28:11

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

misoo83

Zanima me vestacki mrest riba, hladnovodnih kao sto su saran, som, stuka, linjak, itd... jel zna neko kako se to radi i koji je postupak?

Najverovatnije cu sledece godine da probam vestacki mrest za pocetak babuske koja bi trebalo da je najlaksa ukoliko uspem u tome onda prelazim na sarana a onda soma, stuku itd...  :wink:

Goachild

Ovde imaš u kratkim crtama veštačku oplodnju odnosno mrest šarana u ribnjaku.

http://www.akvaristika.org/page.asp?page=x_mrest


misoo83


Urtelja

Bavim se vestackim mrestim riba, mahom smudja, vec godinama, pa da reknem koju, ako bude zainteresovanih, jos koju...

1. Bitno je poznavati reproduktivnu biologiju ribe, odnosno kad se mresti ili kad moze da se mresti. Tako recimo sarana mozete mrestiti vec u jesen, a smudja vec pocetkom januara, soma opet u jesen... Ali da se zadrzimo na sezonskom mrestu. Unosite ribu u mrestiliste na temperaturi pri kojoj ocekujete mrest, ili cesce malko ranije.

2. Hormoni. Pitanje hormona zavisi od vrste do vrste, ali najcesce se apliciraju saranska hipofiza, gonadotropini, gonadoliberili, ili kombinacija gonadoliberin + dopamin inhibitor. U slucaju sarana i soma, najscesce ide hipofiza ili gonadoliberin+metoklopramid-Ovopel, za stuku najcesce hipofiza ili bez hormona, za smudja gonadotropin ili gonadoliberin, za linjaka hipofiza ili Ovopel, za jesetre gonadoliberini... Najcesce doze su hipofiza 4mg po kg, Ovopel- tabletica po kg, gonadoliberini 50 mikrograma po kg, gonadotropini 500 IU po kg... Muzjacima se najcesce daje duplo manja kolicina.

3. Injekcija - kod nekih vrsta, tipa saran, linjak, som daje se uvodna injekcija, oko 10% ukupne, te 10-12h kasnije zavrsna, 90% ukupne. Kod drugih pak, kao sto su smudj i keciga, ide samo jedna injekcija, 100%.

4. Hirurgija - kod mnogih vrsta cesto je potrebno upotrebiti neki hirurski zahvat radi uspeha mresta. Saranu se sije papila, smudju takodje, somu se ili siju usta ili prave mikrokavezi za svaku jedinku, kecigi se nakon prve ovulacije zasece predeo unutar papile kako bi sva ikra mogla biti iscedjena... I da, najcesce se somovski muzjaci ubijaju kako bi se doslo do dovoljne kolicine mleca  :sad:

5. Fertilizacija - moze biti suva ili ''mokra''. Kod vecine vrsta se upotebljava suva, gde se mlec i ikra mesaju bez vode i nakon mesanja aktivacija i fertilizacija se vrse dodavanjem vode ili negde oplodne tecnosti. Kod jesetri se gameti prvo aktiviraju, cak se ikra i opere od ovarijalne tecnosti i nakon toga se pomesaju gameti, aktivirana ikra i mlec i vrsi oplodjenje.

6. Uklanjanje lepljivosti - kako bi uspesno inkubirali oplodjena jaja, kod vecine vrsta se nakon oplodjenja prvo uklanja lepljivost jaja. Za to postoje razne metode i supstance, pa da navedem neke: urea, tanin, mleko, glina, skrob, enzimi...

7. Inkubacija - nakon uklanjanja lepljivosti, ikra se stavlja u inkubatore, najcesce tipa Zuger ili McDonald i tu se inkubira do valjenja. Trajanje inkubacije zavisi od vrste do vrste...

8. Valjenje - postoje dve metode: larve se puste da isplivaju u tankove ili se larvama pomogne da se izvale, tako sto se jaja izvade iz inkubatora i sa prelivanjem vodom i ispustanjem larvi u skladisni tank larvama se pomogne da se izvale i isplivaju.

9. Sta dalje... zavisi od potreba, ali recimo da je sve ovo radjeno za poribljavanje, idemo na to da se larve puste u odredjeni ekositem, najcesce vreme za pustanje je: kod sarana i stuke nakon punjenja mehura; kod smudja nakon otvaranja usta, kod jesetre po pocetku potreba za hranjenjem...

Nadam se da ce neko probati  smiley033

orka

Svojevremeno sam upisao Poljoprivredni fakultet zbog predmeta ribarstvo,ali i zato što me je interesovala ihtiologija.. :smiley:
Poznato je da većina vrsta u jesen već ima formiranu ikru i da čeka proleće i temperaturne i hidro uslove za mrest..Pretpostavljam da se odrasla jedinka uzeta s jeseni  i dovođenjem u veštačke uslove gde će imati postepeno sve veću temperaturu vode u kojoj boravi i na kraju temperaturu potrebnu za mrest,može uspešno izmrestiti..Da li je efikasniji ovaj "prevremeni" mrest ili sezonski,ili nema neke razlike i on zavisi od drugih stvari koje si naveo pod tačkama od 2-9..
Imam jedno pitanje malo van teme..Šta se dešava kada iz ovih ili onih razloga izostanu potrebni temperaturni i hidro uslovi za mrest i kada se riba ne izmresti.Znam da se jedan deo ikre prenosi u sledeću godinu a jedan deo ikre riba koristi kao hranu.Da li je to tačno i da li takve jedinke boluju posle neuspešnog mresta i koliko se to odražava na njihovo ponašanje i dalju ishranu u toku godine.

Urtelja

Pozdrav orka kolega smiley033

U jesen je ikra spremna samo kod vrsta kojima hladjenje ne treba za indukciju sazrevanja, kao sto su saran i som. Njih mozes da uneses u sistem u septembru oktobru, drzis na toplom (18-20 C) i mrestis kroz neko vreme (treba prativi razvoj ovocita da bi skontao tacno kad).

Kod vrsta kao sto su smudj i bandar, kojima hladjenje izaziva sazrevanje gonada,  one su spremne za mrest tek negde krajem decembra, pocetkom januara, i to sa smudjem radim vec godinama. Unesem ih unutra, zagrejem polako do 12, injektiram i kroz nekoliko dana imam ikru.

Da li je prevremeni mrest losiji od sezonskog, mogu ti reci samo u slucaju smudja - nije, ili nije znacajno. Cak stavise, u uzgoju cesto imamo i bolje rezultate sa larvama koje su iz presezonskog mresta. Generalno, cini se da je rast ovocita - vitelogeneza - prilicno zavrsena i samo cekaju prolece da uslovi za mrest postanu povoljni.

Sta se desava sa ribom koja se ne izmresti? Pre svega mislim da retko kad ne bace ikru, posebno zrele jedinke, ali ako se to desi mislim da je u pitanju vrlo uspesna resorpcija bez problema po ribu. Posebno u slucaju divljih riba, kojima je ikra izuzetno visokog kvaliteta i sve sto postoji u njoj je samo izuzetno kvalitetno za majku. Ali opet, mislim da se to desava izuzetno retko, mnogo redje nego sto ljudi misle. Dakle, mislim da ne boluju, da vise boluju matice koje su se mrestile, kontam da se jedno vreme hrane slabije jer dosta energije dobijaju iz resorpcije ikre. Ali isto, slabije se hrane i zenke posle mresta, dok se ne oporave.

mrjr

Čitao sam u stručnoj literaturi da je smudju neophodno da u toku godine temperatura vode bude u nekom periodu ispod deset stepeni ,da bi došlo  do gonodalnog sazrevanja, kako sam ja shvatio do sazrevanja reproduktivnog trakta.Samim tim areal rasprostranjenosti smudja omedjen je temperaturom vode.Zato ga nema na vodama koje ne ispunjavaju ovaj temperaturni uslov.Inače,svi koji ga pecamo znamo da posle mresta ne jede neko vreme.To traje ponekad i do mesec dana i zna da zadje u maj mesec.Uvek sam se pitao zašto se ne javljaju ni polno nezreli primerci u tom periodu,iako ne učestvuju u mrestu.

Послато са Lenovo K10a40 уз помоћ Тапатока


sasabosko

Dobro pitanje Mrjr, i ja sam se isto to pitao za soma, u maju i početkom juna, nije mi se dešavalo da mi na udicu dođe primerak preko mere, iako je polno zreo mislim oko 4kg. Nikada ga nisam ni pecao ciljno u tom periodu, ali jesam na mestima gde ga ima, pecao druge ribe na mamce koje bi on mogao uzeti. Sem par prošlogodisnjaka za preko 20 godina, nikada ni jedan. Inače sam viđao i znao gde se mreste po nekoliko parova, gledao ih na gnezdu, možete li mi reći ko ostaje da čuva, mužjak ili ženka, znam da ženka bude veća od mužjaka  :thumbup:
Znoj nilskog konja je roze boje

mrjr

Pošto je tema veštački mrest, pitanje koje me zanima je da li ima razlike u ponašanju riba u odnosu na prirodni mrest,a vezano za ishranu neposredno po okončanju mresta.

Послато са Lenovo K10a40 уз помоћ Тапатока


Urtelja

Mrjr, dobro si citao! Svaka cast  smiley033

Mada ta literatura je prilicno zastarela i nije totalno sigurno koji je donji prag. Recimo, u vestackim uslovima skoro su naveli 12 C kao minumum. Ne bih to komentarisao, koliko nije samo donja granica temperature, nego cela jesenja dinamika, smanjenje trajanja dana, postepeno hladjenje vode, duze trajanje difuznog svetla... Sve to dovodi do lucenja hormona i razvoja jaja. Znacajno povecanje gonada se vec moze zapaziti polovinom/krajem oktobra, kad jos cesto voda nije ispod 10, kao ove godine.

Sto se tice jela posle mresta, mislim da zenke boluju svega nedelju do dve, a zasto ga mi ne pecamo, to je vec druga prica... Sto se tice polno nezrelih, sta mislis koja je donja granica velicine smudja, muzjak/zenka za seksualnu maturaciju?

Sasa, muski cuvaju. Videcu da jednom okacim slike i snimke kako to sve izgleda, pre i posle ovulacije...

Mrjr, zavisi sta mrestis, gajenu ili divlju ribu. Gajena mi pocne uzimati pelete vec posle 1-2 nedelje, a divljake gledam da vratim nazad u vodu cim pre. Dalje je na njoj, a i na dostupnosti plena... Ono sto znam, jeste da dobar procenat to lepo prezivi, iz nekih primera sa velikih ribnjaka gde su posle mresta drzali divlje velike matice i lepo su prezivele i prirasle.

sasabosko

Pitao sam zato što mi je prosto neverovatno bilo da je mužjak na gnezdu, a viđao sam ribu 180cm da leži na gnezdu, nekoliko puta. E sad, vidim da pišeš da se som može mrestiti u jesen, el to znači da može da se mresti 2 puta godišnje?
Znoj nilskog konja je roze boje

mrjr

Sve u životu ribe i samim tim i mrestu diktira temperatura vode.Ribe su hladnokrvna stvorenja i samim tim kompletan metabolizam im zavisi prvenstveno od T vode.Kad je smudj u pitanju sve u njegovom ponašanju je odredjeno prvenstveno temperaturnim faktorom.Recimo, smudj je trenutno u tranziciji sa letnje-jesennih na zimska mesta i završio je sa predzimskim nagomilavanjem kalorija.Sad ulazi u zimski modalitet ponašanja,što znači u praksi da jede redje i kreće se manje.Na T vode od 4 stepena uglavnom čuva kalorije .Recimo,kažu da smudj raste samo u periodu intenzivne ishrane koji se poklapa sa T vode oko 20+,-stepeni .Sav ostali deo godine održava sistem na minimumu .Verovatno da mresni ciklus odredjuje i dužina svetlosnog dana osim T vode,ali zna se da je verovatnoća izvaljivanja i preživljavanja mladji direktno zavisna od temperature.Mislim da je suštinski bitno da po izleganju mladji T vode bude ne manje od 15,a ne više od 20 stepeni,ili negde u tim granicama.Zanima me na koliko se baždari T vode u veštačkim uslovima od trenutka izvaljivanja mladji pa nadalje.

Послато са Lenovo K10a40 уз помоћ Тапатока


Zmaj Strasni

Zna li neko kakva je situacija sa stukom? U literaturi se provlaci informacija da se mresti u februaru kad temperatura vode bude 5 stepeni. To se cesto ne desi u februaru vec bude i u januaru. Pojedini kazu da se mresti tek od 7 stepeni. Cinjenica je da se mresti ranije od ciprinidnih vrsta i da mladj pocinje intenzivno da se hrani kad se ciprinidne vrste pocnu izlegati. Ja sam u stukama uhvacenim sredinom oktobra nalazio ikru koja se verovatno formirala jos ranije.

Urtelja

Sasabosko, da, vrste kao sto su saran i som mogu da se mreste dva puta godisnje, cini mi se da se kod sarana cak i prirodno to desava na toplijim prostorima gde je naseljen, kao sto su Izrael i Australija. Svakako, Izraelci ga mreste dva puta godisnje kada im je to potrebno. Za soma sam citao da u nekim postrojenjima rade dva mresta godisnje.

Mrjr, mi najcesce odrzavamo temperaturu novoizvaljenim larvama 14-18 C, a mesecnjecima 18-22 C. Sto se tice prirode, tu je baja napravio evolucijski vrhunski mehanizam, mrest svake populacije traje prilicno dugo, vise od mesec dana, tako da i kad pocetni mrestovi ne bi uspeli zbog losih uslova, neki drugi mrestovi iz populacije to mogu da nadoknade. Ove godine je recimo voda za vreme negovanja larvi u spoljasnjim jezerima bila bas hladna, isla je i do 9C i dosta je ribnjaka pogubilo celu proizvodnju. Sve je zavisilo od toga koje nedelje su ih nasadili u jezero....

Zmaje, iz neke literature na srpskom sam i ja tako citao, ali iz prakse sam video da bas i nije tako. Izgleda da se mresti najcesce u martu, na nekih 8-12 C, pa cak neki mreste i kasnije. Svakako se mresti pre smudja, ali ne toliko ranije kao sto se uglavnom smatra. Mada, shodno dobu kad se mresti, vrlo cesto ima neuspesne mrestove, cega su mnogi ribolovci svesni. Zbog toga i izuzetno jednostavne kulture larvi, u Madjarskoj se stuka vestacki mresti i neguje do 3-4 cm u vestackim uslovima u velikim kolicinama za potrebe poribljavanja.

mrjr

Zahvaljujem profesore i imao bi još par pitanja.Interesuje me kako sprečavate kanibalizam u nasadu i još da li ste ustanovili, barem približno, koji je procenat preživljavanja jedinki koje se puštaju u cilju poribljavanja.

Послато са Lenovo K10a40 уз помоћ Тапатока


Teme sličnog naslova (10)