Veštački mrest riba

Započeo misoo83, 31 Oktobar 2010, 19:28:11

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Zmaj Strasni

Citat: Urtelja poslato 10 Decembar 2017, 22:22:48
Zmaje, iz neke literature na srpskom sam i ja tako citao, ali iz prakse sam video da bas i nije tako. Izgleda da se mresti najcesce u martu, na nekih 8-12 C, pa cak neki mreste i kasnije. Svakako se mresti pre smudja, ali ne toliko ranije kao sto se uglavnom smatra. Mada, shodno dobu kad se mresti, vrlo cesto ima neuspesne mrestove, cega su mnogi ribolovci svesni. Zbog toga i izuzetno jednostavne kulture larvi, u Madjarskoj se stuka vestacki mresti i neguje do 3-4 cm u vestackim uslovima u velikim kolicinama za potrebe poribljavanja.

Jel moguce da je vestacki mrest toliko komplikovan da to ne moze da se radi na veliko, tj. da korisnici voda nisu spremni da izdvoje odredjena sredstva, kupe vestacki uzgojene ribice (ali ne samo sarana, vec stuku, smudja, linjaka, zlatnog karasa i sl) i poribljavaju svoje vode? Koliki su vasi kapaciteti po pitanju prizvodnje mladji smudja? Kod nas je izgleda sve ostavljeno prirodi da regulise, a ona ne moze da prati coveka koliko brzo unistava to sto ona napravi.

mrjr

..."Cannibalism refers to the action of attacking and consuming a member of one's own species (Hecht & Pienaar, 1993). In aquaculture, intracohort cannibalism causes a serious problem in larval culture (Hecht & Pienaar, 1993). A number of genetic and environmental factors may influence the cannibalism. It is now clear that fish size and size variation (Kailasam, Thirunavukkarasu, Abraham, Chandra, & Subburaj, 2011; Xi, Zhang, Lü, & Zhang, 2016), feeding (Fibeiro & Qin, 2015; Kailasam et al., 2011), shelter (Moksnes, Pihl, & Van Montfrans, 1998), culture density (Sukumaran et al., 2011) and light intensity (Arockiaraj & Appelbaum, 2011; Qin et al., 2004) affect the rate of cannibalism. Genetic factors that cause cannibalism range from inherent differences in growth rates to a genetic predisposition for cannibalistic behavior (Baras et al., 2000; Hecht & Pienaar, 1993). Individuals expressing a cannibalistic phenotype exhibit a greater probability of cannibalistic behaviors (Baras & Jobling, 2002). A number of methods have been suggested to reduce the rate of cannibalism in hatcheries. These include supplying shelter (Moksnes et al., 1998), reducing light density (Qin et al., 2004), decreasing culture density (Sukumaran et al., 2011), feeding enough (Kailasam et al., 2011), and size grading (Loughnan et al., 2013). However, most methods are complicated and labor-intensive. Further studies on environmental and genetic factors influencing the rate of cannibalism may bring new methods and ideas in mitigating cannibalism. Although kin recognition has been studied in fishes (Pfennig, 1997; Smith & Reay, 1991) and there is evidence that kin selection plays a role in egg-cannibalism in fish (DeWoody, Fletcher, Wilkins, & Avise, 2001), whether kin recognition plays a role in fish cannibalism remains largely unknown..."

Nešto o kanibalzmu,kao dodatak diskusiji

Urtelja

Mrjr, jos jednom, alal vera, steta sto nisi u mojoj struci, stvarno nas je saka jada entuzijasta  smiley033

Kanibalizam nikako ne mozemo potpuno zaustaviti, a zasad se borimo: nizom temperaturom tokom kriticnog perioda, guscim nasadom, cestim sortiranjem, nasadjivanjem familija u zasebne tankove, cirkularnim kruzenjem vode kako bi ribe ''postrojili'' i slicno. Cesto sortiranje je mozda i najefikasnija metoda, iako oduzima najvise energije.

Za prezivljavanje posle poribljavanja je slabo sta radjeno, uglavnom u finskoj i americi. Ne znam tacno podatke iz glave, a ovih dana sam u zescem poslu sa mesecnjacima smudja  :wink: Uglavnom ameri su zakljucili da se uspeh poribljavanja povecava sa velicinom ribe, pa tako oni svog smudja gaje do novembra, do 50g i tad njime poribljavaju i imaju dobre rezultate. Meni se iskreno metoda ne svidja.

Zmaje, ne bih komentarisao stanje naseg ribouzgajivackog sektora, to, kao i ostale slicne struke, ti je slicno kao sto corba kaze: teoretski lepo zvuci, malcice je drukcije u praksi. Sto se tice poribljavanja otvorenih voda, to nije zezanje. Moze biti dobro, postoje razlozi zasto to raditi, ali mora postojati program. Bitno je koristiti matice sa lokacije koja se poribljava, koristiti njih bas puno kako bi se zastitio genofond i, cini mi se, bitno je nasadni materijal (larve, mladunci, mladj) drzati u delimicno kontrolisanim uslovima sto krace. Tako, u slucaju smudja, poribljavao bih ili sa larvama nakon otvaranja usta, ili najkasnije sa mesecnjacima iz ekstenzivnog jezerskog uzgoja. Slicno i kod drugih vrsta.

Koliko to ima efekta? Ove godine smo u okviru eksperimenata mrestili krupne matice smudja iz nase mrtvaje. Par miliona je preteklo pa smo njima poribili mrtvaju. Ja kad vidim alov, ne merem da odolim da ne vucem, te sam ove godine na izlovu mrtvaje video predivan prizor - gomile predivne jednogodisnje mladji, sve oko 50g. Ne znam da li sam ih ikada video toliko za ove cetri godine.

Kada se dobro savlada vestacki mrest, uspeh je uvek daleko visi nego kod prirodnog. S druge strane, ne nasadjuju se jaja, vec ribe otvorenih usta ili napunjenih mehura, i to moze da se odradi u onim podrucjima koja su u tom momentu povoljna za larve. Tako recimo ako se stuka mrestila u plicaku, ovima odozgo prdnulo da zatvore branu i ode mast u propast, ti mozes larve da nasadis u zalive, rukavce i slicne delove reke sa blazim tokom koje su u tom momentu - larve koja pocinje da jede - daleko povoljnije nego u slucaju jaja.

smiley033

mrjr

Da, šteta što sam omašio struku,ali,...
Inače, cela ova priča treba nekima da otvori oči u smislu da bez poribljavanja neće biti ni smudja,a ni ostalih ugroženih vrsta na divljim vodama , za rekerativne pecaroše.Ribari i ostala alava ekipa će izloviti sve što ima padne pod ruku.Ja ,kad platim dozvolu, imam pravo da zahtevam i poribljavanje,a ne samo kontrolu. Koliko ima smisla poribljavati Dunav i Savu, može da se diskutuje,ali sigurno je da ne može da odmogne.Zato rad vas ihtiologa ima veoma veliki značaj,izmedju ostalog.

Teme sličnog naslova (10)