Mrijeste li se ili ne?

Započeo Panonski Mornar, 06 Februar 2010, 12:44:41

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Panonski Mornar

Biljojedi - amur, sivi i bijeli tolstolobik: pripadaju široj porodici šaranskih riba, koje su se u svojoj postojbini - u području velike rijeke Amur prilagodile drugačijem načinu ishrane i razmnožavanja od njihovih ne tako dalekih rođaka šarana. Za razliku od šarana oni se isključivo hrane biljem i fitoplanktonom, a ikra im nije ljepljiva kao šarana nego se mrijest obavlja u vodi, pa ikra u njoj lebdi skroz do ležanja. Zbog toga voda mora biti dovoljno topla brza i dugačak tok koji je osnovni uvjet za leženje mlađi.

Amur

Čisti biljožder odlikuje se vrlo brzim tempom rasta, jednogodišnja mlađ dostiže težinu od 100-150 grama u drugoj godini i do 1,5kg i tako sve do nevjerojatnih pedesetak i više kilograma.
Za uspješan mrijest amur treba temperaturu vodeod oko 20c i brzinu vode oko 1m/s jer mu ikra nije ljepljiva pa se neuljepi za bilje nego lebdi nošena strujom vode Zbog toga rijeke u kojima se mrijesti moraju biti dovoljno dugačke i brze da se ličinke izlegu i da budu sposobne krenuti  protiv struje vode da nedođu do mora
Mrijesti se obično u lipnju za vrijeme visokih vodostaja gdje se u razlivenim plićacima rijeka pojavljuju milioni mlađi gdje nalaze obilje hrane.Kao prva hrana služi im  sitni zooplankton dok kod veličine 2-3 cm prelaze na biljnu hranu

Bijeli tolstolobik:

Ima sve karakteristike kao kod amura razlika je što se hrani fotoplanktonom au nedostaku fitoplanktona hrani se nitastim i končastim algama  te ostatcima trulog bilja
na kraju prve godine naraste i do 300g  naraste do 30 kg težine

Sivi tolstolobik:

Raste najbrže od svih biljoždernih riba Za  5 godina dostigne i po 12 kg težine hrani se zoplanktonom kad polno sazrije prelazi na ishranu  50%zoplankton 50% fitoplankton.Za prirodni mrijest ima potrebe kao amur i bijeli tolstolobik
Razlikovati ih se može na taj način  da ribu okrenetetrbuhom prema gore pa ako je na cijeloj dužinipoput sječiva sjekire onda je to bijeli tolstolobik  , a ako je riba od usta do prsnih peraja okrugla ( nema izraženosti sječiva)onda je to sivi tolstolobik.
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

jugov

Beli tolstolobik i beli amur, u proteklih četrdesetak godina, na planu prilagođavanja odradili su pripravnički staž. Nedavno je nepobitno dokazano da se i na našim prostorima uspešno mreste u prirodnom okruženju. Da li je na pomolu najezda pomenutih alohtonih vrsta?

Početna nemogućnost prirodnog razmnožavanja belog amura i belog tolstolobika na našim prostorima posledica je nedostatka sticanja polne zrelosti većeg broja jedinki i formiranjem mresnog jata, kod kojeg sazrevanje polnih produkata ne bi bilo u vremenskom raskoraku sa osnovnim abiotičkim faktorima, koji uslovljavaju mrest.

Da bi mrest pomenutih riba bio uspešan potrebno je da se poklopi čitav niz uslova, koji su u neposrednoj zavisnosti od hidroloških i klimatskih uslova. Relativno visoka temperatura vode (25-26 °C) u periodu april–jun; odgovarajuća brzina toka vode (najmanje 0,3, optimalno 0,7 do 1,4 metara u sekundi); tendencija vodostaja u porastu i velika zamućenost vode; da bi se embrionalni i postemberionalni razvoj larvi u potpunosti završio, potrebno je najmanje 100 kilometara vodotoka sa odgovarajućim uslovima...

Na osnovu ovih podataka svaki poznavalac prilika na našim vodama lako može da izvede zaključak da na planu ,,planiranja porodice" belom tolstolobiku i belom amuru kod nas ,,nije krenula karta".

Uslovi na našim vodama

Potrebne temperature vode kod nas nastupaju 2-3 meseca kasnije; nadolasci, koji donose odgovarajuću zamućenost, 2-3 meseca ranije; temperature vode u predmresnom periodu mnogo su niže; u letnjem periodu, kada je temperatura dovoljno visoka, nadolasci su retki, a količina suspendovanog materijala niska... Pod idealnim uslovima ženka izbacuje celokupnu količinu ikre, ali ako su uslovi otežani, pribegava parcijalnom mrestu, tokom dva-tri meseca izbacuje manje količine rasplodnog materijala.

Ukoliko su uslovi nepovoljni, ikru ne izbacuje, već je resorbuje. Kao posledica toga, naredne godine organizam ribe proizvodi manje rasplodnog materijala. U prilog tome da su tolstolobici u našim vodama često/redovno dolazili u takvu situaciju, govori činjenica da su kod starijih jedinki gonade (grozdovi ikre) slabo razvijene, a često se događa da se formira samo jedna gonada. Kao posledica toga plodnost mlađih jedinki je veća, nego kod starijih a krupnijih.

Ishrana

U Karpatskoj kotlini decenijama nigde nije konstatovan mrest belog amura i tolstolobika. Njihova populacija – često brojna, pa čak i masovna – nije bila plod prirodnog razmnožavanja, već je poticala iz uzgajališta. Nakon veštačkog razmnožavanja pomenutih vrsta ribnjački viškovi puštani su ,,niz vodu". Larve, mladunci, mlađ... i uvek u velikim količinama. Verovalo se da ne mogu da naškode, jer su vrste limitirane zahtevnim uslovima mresta. Pored toga i dalje je vladalo uverenje, da pomenute vrste u našoj sredini odrađuju upravo onaj deo posla, koji smo im namenili. Krajnje pojednostavljeno: beli tolstolobik se hrani viškovima fitoplanktona, a beli amur vodenim biljem.

Međutim vremenom smo došli do saznanja, da to baš i nije tako. Viškovi fitoplanktona u našim vodama prisutni su samo u periodu april–oktobar, van tog vremena tolstolobik baš i nije poželjan u vodama. Paralelno s tim pokazalo se da beli amur nije hranidbeno orijentisan na onaj deo vodenog rastinja koje smo mu namenili. Umesto drezge i končastih algi preusmerio se na izdanke trske i lišće lokvanja.

Situacija s njima samo krajnje uprošćeno izgleda ovako jednostavno, u suštini je mnogo složenija i nepovoljnija po ove alohtone vrste. Zbog nepovoljnog delovanja oba tolstolobika (beli i sivi) kao i beli amur zakonskim odredbama stavljeni su na crnu listu. Osim što njihov izlov ne podleže nikakvom ograničenju i poribljavanje njima je zabranjeno, a izlovljene primerke nije dozvoljeno vraćati u vodu. Verovalo se da je dovoljno ne dodavati ih, pa da ih bude sve manje. Jer da se mreste ,,ne znadu". Ali!

Prirodan mrest ipak!

U poslednjih dvadesetak godina povremeno se javljala sumnja da su se pomenute ribe mestimično uspešno mrestile prirodnim putem. Pretpostavke su se bazirale na masovnoj pojavi mlađi u vodama koje su slabo – ili nikako nisu – povezane sa uzgajalištima u kojima se obavlja veštački mrest. Stručnjaci su pojavu objašnjavali migratornim osobinama ovih riba, navodeći da za mrest traže maticu, ali da je mlađ sklona masovnom napuštanju korita.

Paraleno s tim navodili su i nedostatak potvrde mresta, jer u maticama reka – kada je bilo vreme – nije pronađena oplođena ikra. Bilo je tako do pre desetak godina. Tada je u Mađarskoj u nekoliko kubika uz Tisu otkrivena ogromna masa mlađi belog tolstolobika i belog amura. Na njihovo prirodno poreklo ukazivala je činjenica da su jedinke bile mnogo sitnije, nego ribnjačke. U uzgajalištima se veštački mrest tempira mnogo ranije nego što se odigrava u prirodi i na taj način se postiže duži uzgojni period. Osim toga uzvodno od nalazišta nije se nalazilo ni jedno uzgajalište, a larve nošene strujom migriraju nizvodno.

Detaljnom analizom je utvrđeno da se mrest odigrao u poodmaklim letnjim mesecima prilikom naglog nadolaska Tise. Visoka temperatura vode, zamućenost, brzina toka, dovoljno dug predmresni period za razvoj rasplodnog materijala..., i decenije adaptacije, uradile su svoje. Opis mesta, uslova, kao i analiza nađenih jedinki do poslednje interpunkcije odgovara otkriću naših stučnjaka, načinjenom pre nekoliko meseci, u jednom kubiku uz Dunav nizvodno od Novog Sada. Prema procenama u vodi se nalazilo (najmanje) na stotine hiljada mlađi belog amura i belog tolstolobika. Jedinke su bile uzrasta oko 5 centimetara. Da su vukle ribnjačke korene, bile bi dugačke petnaestak i težile stotinjak grama.

Mrest se po svemu sudeći odigrao prirodnim putem, najverovatnije u periodu jul–avgust. Deo priče je da se u skladu sa važećim odredbama mlađ nije spašavala i prepuštena je svojoj (krajnje izvesnoj) sudbini. Ribolovno-ribnjački značaj ovih vrsta druga je priča. Što se prirodne sredine tiče, taman kada smo se dosetili da ne treba da ih bude, uradiše mrest, i rešiše da nam ostanu!

Izvor: revirisrbije.com
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

ellesar

Amur se godinama unazad uspesno mresti po kanalima,u dtd kanalu ga naprimer ima u velikoj kolicini.
Mene brine tolstolobik jer nedavno je bilo na f&h kanalu(mozda je neko gledao)kako su u Americi nastanili belog tolstolobika da cisti ribnjake i slucajno ga ispustili u reku koja je uz ribnjak.
E sad populacija je eksplodirala i za kratko vreme je postala jedina u reci,posto je smazala bukvalno sve sto je bilo jestivo u reci,znaci reka je sada bistra kao planinski potok i na kraju su poceli crkavati od gladi jer nisu imali sta jesti.
Ameri ga nevole,probali su doduse da naprave neku hranu za kucne ljubimce ali i to je propalo,tako da sada placaju ljudima da ga istrebljuju.
Izadje 40-50 camaca i zalecu se u jata i ljudi podmecu meredove ili ga jednostavno mlate palicama,ma nemogu im nista.
I have come here too chew bubble gum and kick ass!!!
And i`m all out off bubble gum :) !!!!

damjan

i amur i tostolobik se definitivno mreste u nasim vodama.to se moze lako zakljuciti sa velikom kolicinom sitnog tolstolobika,od kilo i vise,koje sam vidjao.a amura je nekad vise bilo u savi,medjuti zadnjih godina se proredio.

STUKOLOVAC

sto se tice amura u Savi cuo sam za slucaj iz '98,a zatim tek prosle godine da su hvatani veci primerci,naravno,na mestima gde se hrani i lovi saran.tolstolobika,pak,ima u izobilju na ovim terenima alasi svake godine ulove bar 5-6 komada vecih od 30kg.sto kaze damjan,ima dosta sitnog tolstolobika a jata koja sam vidjao u dubokom su ogromna...  :takoje:

tonyboy

Moguće je da se mreste, nakon 30-40 god. prilagodbi i čekanja da se poklopi mali milijon faktora vjerovatno su dočekali svojih 5 min. Samo me brine da za 20 - 30 god. situacija ne bude kao u Americi, gdje doslovce milijarde gladnih tolstolobika jedu zemlju i kamenje, jer su sve ostalo pojeli

Olovo

mreste se sve u 16
videcesh to kada vidish jata na povshini da se peklapaju jedni preko drugih , ako budesh spretan videseh i komilu jajashaca kako plivaju povrshinom, a ako uzmesh cerenac i nalovish malih bikova ko prs' biti cesh razuveren definitivno


Odo krečit šljive.

Teme sličnog naslova (3)