Gnezda za mrest smuđa

Započeo pikeman, 02 Decembar 2008, 12:36:14

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Momir

ja cu bogami par komada kod mene potopiti :takoje: ako neko hoce da pomogne nek se javi

:bye:
Nothing makes a fish bigger than almost being caught.

STUKOLOVAC

svaka cast za temu,kud je ranije ne videh!ovo me uvek zanimalo a nisam imao pojma o cemu i kako se radi,ali sad cu i ja da prionem na posao!!!  :clap2: :thumbup: smilex088

Žorž

Mene interesuje da li je za početak mresta dovoljna samo temperatura, ili još neki parametar?
Ako jeste, da li se kao kod izleganja računaju stependani, ili samo konstantna vrednost u određenom periodu?

Panonski Mornar

Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Žorž

Panonski, ovo je najčešći podatak u literaturi (sa dosta širokim temperaturnim opsegom), koji me i buni... tj. od čega zavisi da li će mrest početi na 10C,12C,14C.... xC
Predpostavljam da je u pitanju sazrevanje ikre, ali nigde ne nađoh podatak  smiley157

Panonski Mornar

U pravu si imam par knjiga i časopisa ali te podatke nisam sreo ako me put nanese do jednog ribnjaka koji uzgajaju mlađ pa priupitam sad me sve više stvari zanima otkad sam na ovom forumu postao ovisnik imao sam prilike biti u umjetnom mrestilištu soma to sam vidio ali za smuđa neznam
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Žorž

Uzgajaju mlađ smuđa  :eek:
Hajde, ako budeš išao pukni i neku fotku.
Inače, gledao sam veštački mrest šarana (sa hipofiziranjem, sjajna stvar), ali smuđa...

rj

12-14 stupnjeva i mresti se  :thumbup:

Dioniz

Hvala vam puno za info koje sam dobijo na ovi temi, sad ču i ja da postavim gnezda na našom jezeru.

Pozdrav od Dioniza from Slovenija  smiley033

www.ribicija.info
www.bassteamslo.com

zivko_89

Nesto sam nacuo da ribocuvari u mom kraju svake godine postavljaju i da je to dalo rezultata.... :ok:
..od kolevke do groba najlepse je pecarosko doba...

ossa

Citat: rj poslato 08 Januar 2010, 22:12:51
12-14 stupnjeva i mresti se  :thumbup:
Kod mene je Dunav 13,0°C. To bi bilo to što treba. Znači 1.05. će biti gotov i odlazi sa gnezda. Ako sam dobro upućen ?
Hej, haj baš nas brige...

twister011


pikeman

Uramljivanje života

Spašavanje riblje mlađi, onako kako smo to radili u nekim ,,o-ruk vremenima" više nije dozvoljeno, dok postavljanje smuđevih gnezda takođe iziskuje izvesnu papirologiju – da li je količina regulišućih akata obrnuto srazmerna bogatsvu ribljeg fonda?

Studija izvodljivosti i studija uticaja – tako glase nazivi dvaju dokumenata bez kojih, navodno, nije dozvoljeno postavljanje gnezda za smuđeve. Ali, o kakvom je to uticaju reč? Voleli bismo da nam neko izrazito mudar objasni, kakvog je ikada uticaja smuđ imao na ostatak ribljeg sveta? Negativnog, naravno. Jer studije su, ako smo ispravno shvatili, radi prevencije zla.

Ovog momenta u našim vodama imamo bar desetak vrsta masovno zastupljenih alohtonih – što greškom donetih, što invazivnih – ribljih vrsta patuljastog rasta, koje su smuđu zalogaj po meri. Povrh toga, čak i dele stanište s njim. Kakvog tu može da bude (negativnog) uticaja? Ne želimo da budemo ironični, ali kada je mnogo smuđeva ičemu naškodilo? Jer nikada ga nije bilo previše. A nije ga bilo, jer za tu pojavu postoje dva izrazito efikasna regulišuća faktora. Prvi je smuđ, a drugi smo mi! Smuđa u startu ne može da bude previše, jer mu je razvoj uslovljen adekvatnim zalogajima tokom veoma dugog perioda. Ako taj period prebrodi veliki broj jedinki, a idealni životni uslovi potraju, pa stoga populacija postane izrazito bogata – stupamo na scenu mi. I neki drugi, naravno. Studija izvodljivosti! Pojma nemamo, šta je pisac time želeo da kaže. Ali, znamo kako može da se izvede. Pomoću štapa i kanapa. Al' doslovno!

Kako bismo pomogli smuđu u mrestu ne treba nam ništa, osim nešto štapova, malo kanapa i komad-dva kamena. Sastojci, kao i u Tarzanovoj kuhinji, mogu da variraju u zavisnosti od onoga što nađemo, a da odgovara nameni. Okvir ivica 0,8 do 1 metra isprepleten kanapom, preko kojeg nanosimo sloj adventivnog korenja vrbe, sasušene trave, grančica... Ponovo umrežimo kanapom, a u uglove pričvrstimo kamenje. To bi bilo gnezdo za smuđa. Ukoliko se nadležni bune, možemo reći da je to umetničko delo pod radnim naslovom ,,uramljivanje života".

Zahvaljujući ovoj skalameriji populacija smuđa spašena je i obogaćena u mnogim zemljama Evrope. Jedino mi moramo da joj pribegavamo putem ,,umetničkih kreacija". Poribljavanje ribom, mlađi, oplođenom ikrom... propisano je zakonom. Da li ono važi i kada tom procesu dajemo samo podlogu, i ništa više od toga? (Retoričko pitanje: da li ćemo biti optuženi za protivprirodnu blud, samo zato što smo stavili čiste čaršave?)

Temu smo načeli u nevreme, jer sada je vreme. Zanima nas naime reakcija nadležnih, neka nam kažu (na vreme), koliko koštaju te njihove studije, kako bismo mi naš deo posla mogli da odradimo – džabe. Jer razmnožiti smuđa i imati ga puno, ne košta ništa.

Uprkos jednostavnosti, metoda je perfektna i funkcioniše besprekorno. Naročito ako imamo u vidu da je putem nje moguće eliminisati čitav niz opasnosti, koje pod normalnim okolnosti vrebaju, pa čak i uništavaju smuđev mrest.

Okvir može da bude izrađen i od metala (armature), tada perfektno tone i bez otežanja u uglovima. Ako preko armature ide preplet od žice, okvir može da se koristi i više godina. Kao postava najbolje se pokazalo već pomenuto adventivno korenje, s tim, da zbog nje vrbu ne treba oguliti na ,,nulu". Stabljike sirka takođe su dobra podloga, mada je njihova žuta boja pomalo drečava i odudara od okoline. Dubina vode na koju valja postaviti gnezdo varira od 0,5 do 1 metra, tako da za postavljanje gnezda nije potreban čamac. Veoma je važno da mesto bude zaklonjeno, najbolje u senci priobalnih stabala, vrbaka ili trske. Na osunčana mesta – čak ni mresta radi – smuđ nerado izlazi. Istovremeno podloga ne sme da bude muljevita. Rovit mulj, u kojem traju procesi organskog razlaganja, veliki je potrošač kiseonika, a ikra u takvoj sredini brzo propada.

Praksa je pokazala da smuđ lako pronalazi gnezdo koje je postavljeno na zgodno mesto i na vreme. Kako bi se naša ,,umetnička kreacija" ambijentalno uklopila, potrebno je da prođe nešto vremena, bar nekoliko dana. Nakon mresta – ovo već nema dodirnih tačaka s umetnošću – gnezdo treba obmotati materijalom od kojeg se proizvode džakovi za krompir. Postoji mogućnost da rasecamo džakove, ili da taj materijal nabavimo u bolje snabdevenim poljo-apotekama koje prodaju mreže za senčenje i protivgradnu zaštitu. Radi se o jeftinom materijalu. Ovo je neophodno da bi se mrest zaštitio od potrošača ikri. Treba napomenuti da su prvenstveno bodorka i deverika, a zatim srebrni karaš veliki potrošači tuđeg mresta i larvi – za razliku od američkih somića, za koje se u praksi potvrdilo da to baš i nisu. Mužjak smuđa, koji nadzire gnezdo, nije sposoban da otera veće jato. Gnezdo sa oplođenom ikrom, obmotano mrežastim materijalom treba postaviti u vertikalan, viseći položaj vezivanjem za granu. Na taj način ikra će doći do dovoljno sveže vode, bogate kiseonikom i tako se postiže visok procenat izleganja. Par smuđeva prosečne veličine ostavlja 50 do 150 hiljada zrnaca oplođene ikre po jednom gnezdu. Inače, kompletna tehnologija razmnožavanja smuđa pomoću gnezda – u našem slučaju ,,uramljivanje života" – već više od pola veka opšte je poznata, i za pola sata svaki majstor od udice može da ovlada celokupnom naukom. Suštinu smo ispričali, a pesnik bi rekao: ,,Sve su ostalo nijanse...".

Autor teksta: Mihalj Buzaš
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 12, mart 2010.
Preuzeto sa: sportskiribolov.co.rs


vladimir022

Pff meni se tu cini da neko namerno oce da unisti nase vode.. ne moze gnezdo za smudja, ne sme kavez za americku gamad (tj ne sme ribolovac da postavlja.. aj to mogu budale da i  zloupotrebe), al poznajem jednog coveka koji je hteo da iz svog dzepa da novac da se pusti mladj u jezero u mojoj blizin i otisao da pita za dozvolu da to uradi i pogoditee... nisu mu dozvolili

Sent from my Redmi 4 using Tapatalk


Urtelja

Koga zanima mrest smudja:



Ukratko, slikovito, jbg na engleskom, bice jednog dana i na srpskom  smiley033

Teme sličnog naslova (10)