Bolesti riba i njihova opasnost po coveka

Započeo slawisa, 18 Oktobar 2009, 23:11:25

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

slawisa

Medju ribljim parazitima su i vrste pantljicara koje u potpunosti ispunjavaju telesne supljine belih riba. Na njima se ne mogu razaznati clanci i podsecaju na ravnu traku, za razliku od tipicne clankovite pantljicare. Za ribolovce, profesionalce i amatere, zanimljive su dve vrste: Ligula intestinalis, koja se najcesce nastanjuje u utrobi deverike, karasa ili sarana i Diagramma interrupta, koja napada mnoge vrste belih riba.
Glava parazita nije posebno izrazena, a dve sisaljke su jedva primetne. U organizmu ribe mogu da dostignu duzinu 20-40 i sirinu 0,5-1,5 centimetara, sto zavisi od velicine ribe. U telu krupnijih riba parazit moze da dostigne i 75 centimetara, a zabelezeni su i duzi primerci. Jedan sportski ribolovac je u saranu kapitalcu nasao pantljicaru dugacku cak 110 cm. Maksimalnu duzinu dostizu neposredno pred polnu zrelost, koja nastupa tek po dospecu parazita u creva drugog domacina (ptice), pod uticajem njegove telesne tempe-rature.
Ribe gube na tezini
Odrasle, polno zrele jedinke zive samo nekoliko dana. Iz jaja, koja u vodu dospevaju preko pticjeg izmeta, legu se larve kojima se hrane racici, a njima dalje bele ribe. I tako u krug, u lancu ishrane. Dospevsi u telo ribe, parazit probija zid creva i u telesnim supljinama nastavlja razvoj. Najcesci prenosioci obe vrste parazita su galebovi, patke, gnjurci i druge plovuse koje se hrane ribom.
Na zarazenim ribama nema spoljasnjih ostecenja, a negativan uticaj parazita se manifestuje gubitkom tezine i uticanjem na rast. Uz to, dolazi do upala i naprsnuca unutrasnjih organa, do trajnih ostecenja polnih zljezda, zbog ce-ga ribe gube sposobnost razmnozavanja. Bolesne ribe cesto se mogu videti na povrsini vode plivaju izvrnute na bok i ostavljajuci utisak krajnje iscrpljenosti. Stomak im je naduven, sto neiskusne ribolovce moze da navede na zakljucak da su ulovili izuzetno dobro uhranjenu ribu.
Borba protiv zagadivanja prirodnih voda ovim parazitima jed-nostavno nije moguca.
Kontrolisanje brojnosti ptica i populacije belih riba predstavljalo bi znatan pomak ka ocuvanju neophodnog minimuma bioloske ravnoteze. Pozeljno bi bilo da se ne dozvoli nekontrolisani rast populacije sitnih deverika, koje pred-stavljaju znacajnu kariku u razvitku ovih parazita. U tom cilju mogu se preduzimati razlicite mere, medju kojima je kontrola ribolova, izlovljavanja mrezama, unosenja riba grabljivica u vode i druge, u osnovi privredne mere. Izlovljene bolesne ribe se ne smeju vracati u vodu, cak ni kada su ispod mere, a najbolje je da se na pogodnom mestu uniste - zakopaju u zemlju. Bitno je napomenuti da ovi paraziti za coveka nisu opasni.


Bolest crnih fleka
Ovo oboljenje riba nazvano je po karakteristicnim simptomima, po crnim flekama na telu. One imaju manje-vise pravilan oblik trapeza i mogu biti na raznim delovima tela - na sluzokozi usta, perajima, skrgama, rede i na roznjaci ociju. Uzrocnici oboljenja su metilji, koji u razvoju prolaze kroz vise faza, uvek u telu drugog domacina - kicmenjaka i mekusaca. Poslednja faza se, po pravilu, vezuje za caplju. Jajasca metilja dospevaju u vodu preko pticjeg izmeta i razvijaju se u telu mekusaca, koji se njima hrane, u ovom slucaju to je jedna vrsta puza. Sledi razvoj repatih larvi, koje napustaju domacina - puza, dospevaju u vodu i razvoj se dalje vezuje za ribe. Tu prelaze u sledecu fazu razvoja, u kojoj se na telu riba javljaju tipicna bubuljicasta, crna ispupcenja.
Velicina ovih crnih fleka je 1-4 mm, a onih okruglastih 0,6-0,9 mm u precniku. Spoljasnji, crni deo ciste zapravo predstavlja odbrambenu reakciju ribe - domacina. Svaki ribar ili sportski ribolovac lako ce prepoznati ove simptome, koji se mogu pojaviti na vise od 50 vrsta riba. Ipak, cini se da su ovoj bolesti najizlozenije deverike, krupatice, bodorke i belice.
U normalnim prilikama patoloski uticaj parazita je neznatan. On napada prvenstveno male ribe, koje u ekstremnim slucajevima skoro potpuno pocrne. lako je parazit bezopasan za coveka, veoma zarazene ribe ne bi trebalo otvarati iz higijenskih razloga. Bolesne ribe najcesce se mogu naci u kanalima za odvodnjavanje, mocvarama, tresetistima, dakle, u vodama s brojnim populacijama vodenih puzeva, domacina u lancu razvitka parazita.
Drugi parazit, uzrocnik bolesti crnih fleka na ribama je Metacerearia iz familije "Heterophvdae". Fleke koje nastaju usled njegovog prisustva u organizmu ribe su znatno manje, kao glava ciode. Usted toga, cak i u vodama u kojima je ovaj parazit odomacen i rasiren, Ljudi ne obracaju paznju na sitne crne fleke i ne smatraju da su zarazene ribe bolesne. Misle, naime, da je to prirodna karakteristika ovih riba. Ali, treba znati da su ovi paraziti opasni za coveka i da ne treba jesti zarazenu ribu bez prethodnog kuvanja ili pecenja na najmanje 60 stepeni Celzijusovih.

Panonski Mornar

Pošto se o bolestima riba malo zna ovaj tekst je prava stvar na pravom mjestu  :clap2:
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Djole

Bravo Slawiša, ovo o crnim flekama sam odavno tražio.
Ja bih dodao još i da te crne fleke nisu samo površinske, na koži ribe (ispod krljušti) već prodiru dublje u tkivo, pa se mogu videti i sa druge (unutrašnje) strane ribe, kada se očisti utroba. Kada se "fleke" provale iz njih izlazi nekakva crna tečnost (kao mazut) pa zato mnogi ribolovci pogrešno misle da je to posledica zagađenja vode.

A što se pantljičare tiče (ona najčešće napada belu ribu) obratite pažnju na utrobu i creva ribe prilikom čišćenja. Zadržite pogled nekoliko sekundi na to što ste izvukli iz stomaka ribe, pa ako se ne pomera nastavite dalje, ali ako se pomera i uvija onda znajte da je to pantljičara. Ona je obično mlečno bele boje i pljosnatog je poprečnog preseka.  Gadno i odvratno!

damjan

te crne fleke sam cesto vidjao na bodorci. :eek:

jugov

da li postoje bolesti kod riba, da ni posle termičke obarde nisu za ishranu kod čpveka.
pošto do sada što sam čitao, a i ove ovde nisu opasne posle termičke obrade na nekoj tem. od 60c.

do sada kad god sam primetio ove crne tačke na ribi nisam je koristi za ishranu, ali sam je vraćao u vodu što je izgleda ipak bila greška. 
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

Hemingway

Kod svaba se prica jos i o nekoj vodenoj bolesti ( Wassersucht) riba je puna vode i nije za konzumiranje ..neki dan sam primijetio malu Mrenu pri samoj obali i nije bjezala od mene ..pa sam je uspio snimiti ..kad sam se priblizio do jedno 0,5m onda je reagovala ..dali je neko od vas ovako nsto vidio i jeli zna o cemu se radi ?...

i snimak ..



smiley033
,,Starac i more"
,,Dunav mi u Venama "
"Zamislite koja bi tisina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome sto znaju." - Karel Capek

JokerKM

slawisa to za jezero gazivode si u pravu...cesto pecam gore i primetio sam to  :clap2: ali ni sam ne znam sto se to desava  :shocked:

acasim75

da ta mahovina je cesta u prolece na beloj ribi a jednom sam uhvatio smudja preko 2kg naduvanog mehura i mucio se,nije mogao da zaroni...
od mene uvek mozete dobiti bezplatne i bezkorisne savete  :rolleyes: :lol:

djura

jugov da li postoje bolesti kod riba, da ni posle termičke obarde nisu za ishranu kod čpveka
Covece, pa pravilo je da se jede samo zdrava riba .Bolesna riba se nikad ne jede.Ali evo da ti odgovorim na pitanje ,izmedju ostalog Tuberkuloza riba.Mycobacterium piscium –patogen za slatkovodne ribe,zabe i reptile. Mycobacterium anabanti patogen za Macropodus I beta vrste . Prvi put izolovan Iz rajske ribice (Macropodus apercularis). Mycb. salmoniphilum pathogen za salmonide. My. Marinum patogen samo za morske ribe.Nadjen je u organima tropske zlatne ribice ,a takodje i u drugih morskih riba,zaba i aligatora.Patogen za ljude kod kojih izaziva tuberkulozne promene na kozi.) Optimalna tem rasta 25 stepeni.
Oboljenje je otkriveno u preko 120 vrata riba,morskih,slatkovodnih I akvarijumskih. Ima toga jos

Teme sličnog naslova (10)