Military Shop


PKVM sistemi D.A.M.rs - prodaja ribolovacke opreme nemackog proizvodjaca DAM
Eurofish Beograd Vodomar.rs MG Servis
Carp Mania - sve za takmicarski i rekreativni ribolov Fanatic Tackle Shop
Riboshop Lov i ribolov Sportski ribolov VBA Soft Lures

Autor Tema: Bass  (Pročitano 5128 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže ULJEZTopic starter

  • Smuđaroš
  • *
  • Vuk od: Nov 2008
  • Poruke: 436
  • Lokacija: Mece
Bass
« poslato: 17 Mart 2009, 17:26:29 »
Smallmouth Bass (Micropterus dolomieui)




Yellow Bass (Morone mississippiensis)




BASS

Za Velikoustog  Pastrvstog Grgeča – Bassa ne možemo reći da je nova riba na našim prostorima. Iz godine u godinu širi se našim vodama te ima sve više ribolovaca koji ga love. Već u prvim kontaktima izazivao je poštovanje sportskih  ribolovaca a divljenje koje uživa trajat će uvijek, bez obzira da li se broj izlazaka na bassa nekog ribolovca mjeri jednocifrenim  ili četverocifrenim brojem. Mada se zna da je čovjek najznačajniji činitelj svih poremećaja prirodne ravnoteže kako na kopnu tako i u vodi, bass je u našoj zemlji na početku označen kao uništavatelj kompletne ihtiofaune. Ipak, početni euforični strah se stišava i sve je manje razgovora na temu « za ili protiv « , a on i dalje uspješno sprovodi svoju jedinu želju ( životnu misiju – održavanje vrste ) . Želje ljudi su ipak  različite i nažalost mnogobrojne. Srećom, priroda ne priznaje ni jednu državnu granicu pa ga ima u našem okruženju. Nisu primijećene neželjene posljedice za ovo « kratko « vrijeme boravka kod nas. Vjerojatno ih neće biti kao i u drugim europskim zemljama gdje bass obitava daleko duži vremenski period. Jedini poremećaj koji bass izaziva na našim prostorima je deficit ali ne ostalih ribljih vrsta, već varalica u skladištima prodavaonica ribolovnog pribora. Pradomovina Basa (Large Muouth Bass – Micropterus salmonides) je jugozapadni dio srednjeg pojasa Sjeverne Amerike. Bass je u Europu stigao 1883. godine i to u Njemačku. Odatle se proširio po mnogim europskim zemljama, posebno je uzgajan u Mađarskoj 20 godina 20 stolječa gdje je na tržnicama prodavan kao Dravska pastrva. U Hrvatsku ga je unijelo i Ribnjačarstvo Pakračka Poljana a kasnije je uzgajan na još nekim ribnjačarstvima, odakle se proširio po mnogim jezerima u Hrvatskoj. Koristeći rijeku Dravu kao « koridor « i blizinu jezera uz nju, bass je s vremenom « osvojio « veliki dio jezera Podravine. Idealne uvjete koje pružaju ove vode ( za sve vodene organizme ) iskoristio je za prilagođavanje, razmnožavanje i odskočnu dasku za dalje širenje. Trenutno ga ima u gotovo svim vodama. Svakako najjača populacija velikoustog  pastrvskog grgeča je u jezeru Dezinfekcija, Šoderici, Čambini, Betonari, Staroj Dravi kod Ferdinandovca, Sekulinama itd… Ima ga puno na jezeru Borovik, oko Karlovca, G. Polja u Međimurju. Okolina Šoderice, Sekuline i Čambine daju nam veće šanse ulova krupnog bassa. Prva tri lokaliteta prvenstveno zbog  « divljine « ( nepristupačnosti ). Inače, najčešći ulovi na našim vodama su primjerci oko 400 gr. Što i nije neki prosjek, uzimajući u obzir ostale europske zemlje, naročito Španjolsku, Italiju i Francusku. Za naše prilike bass od 1 kg. Je trofejni primjerak, a preko 2 kg. Pravi kapitalac. Prije desetak godina i kod nas su lovljeni primjerci velikoustog pastrvskog grgeča i do 5 kg. , što je znak da može i tako narasti. Nažalost, nekontroliranim izlovom , posljednjih godina onemogućeni su nam ovakvi dvoboji. Bez obzira na svoju veličinu, bass se vrlo originalno bori i teži osloboditi  varalice koju je prethodnog trenutka napao misleći da će smiriti svoj gladni želudac. Eksplozivnošću, naglim i nepredvidljivim pokretima, a naročito spektakularnim skokovima iz vode i mlataranjem glavom je osvojio srca mnogim varaličarima svih profila. Najbolje se lovi u ljeto, a to je najugodniji dio godine za ribolov. Čak i sam izlazak na vodu predstavlja doživljaj za sebe, jer se obavlja u predivnom ambijentu, okolišu prepunom vegetacije u i oko vode. Vremenom se i kod nas stvorio krug ribolovaca koji vrijeme provedeno u ribolovu troše isključivo u potrazi za velikoustim pastrvskim grgečom. Loveći ga od ranog proljeća do kasne jeseni oni su jedini soj ribolovaca kojima je « zimska pauza « prekratka jer uz nekoliko izlazaka na smuđa ili štuku, 2 – 3  mjeseca je malo vremena za priče o varalicama, a njihov spisak je dug.

 
Izgled, rasprostranjenost i mrijest  

Za razliku od Europe velikousti pastrvski grgeč u Sjevernoj Americi dostiže težine i preko 10 kg. To uopće i ne čudi jer je to njegova postojbina. Inače na ovom kontinentu postoji mnogo vrsta riba koje laiku jako liče na velikoustog. Nekoliko vrsta grgeča kao što su malousti, pjegavi, prugasti i kentaki  zbunjuju svojim izgledom. S druge strane za nekoliko desetina  vrsta od kojih neke i nisu grabljivice, vezano je ime bass, pa i sa te strane unose pometnju među slabo upućenima. Osnovna i najuočljivija osobina koju posjeduje velikousti pastrvski grgeč – bass ( largemouth ) je da se usta, prema repu pružaju ispod i uvijek prelaze sredinu oka. Velikousti je najcjenjenija sportska riba od svih mu bliskih i daljih srodnika kao iostalih riba koje samo liče na njega, a nas najviše raduje činjenica da je baš on odlučio posjetiti naše krajeve. Micropterus salmoides  ( latinski naziv ) prvenstveno je nastanjivao samo istočni dio ovog kontinenta: Južnu Kanadu, područje Velikih Jezera, dolinu Misisipija, Floridu i Meksiko. Poribljavanjem raširen je po cijeloj Sjevernoj Americi, a također prenesen je na Kubu i Havaje. Po istom principu skrasio se u dijelovima Srednje i Južne Amerike, Azije, Afrike i Europe. Iako su male šanse da se na našim vodama bar u skorijoj budućnosti sretnemo sa nekim drugim crnim grgečom ili bassom pozabavit ćemo se izgledom velikoustog. Zdepastog je oblika, za naša shvaćanja nesrazmjerno velike glave i usta ( jer mu glava zauzima jednu trećinu ukupne dužine tijela ) .Ima dvije leđne peraje od kojih je prva manja i sa oštrim žbicama, a druga ( bliže repu ) je veća i posjeduje meke žbice. Trbušna i grudna peraja su mekana i savitljiva, bez čvrstih dijelova . Repna peraja je snažno i plitko urezana, a krljušti sitne, oštre i čvrsto usađene. Karakteristična je nepravilna tamno – zelena ( ili je možda bolje reći crna ) pruga koja se pruža po bokovima i to od glave sve do repa . Boja trbuha se kreće od sive do blijedo žute, dok su bokovi i leđa dijelovi tijela koji imaju veoma veliku moć mijenjanja boje. Iako nama možda izgleda nemoguće, ali raspored boja se kreće od snježno bijele do potpuno crne, što naravno zavisi od bistrine i tipa vode. Europski  ( samim tim i naš ) bass  ima leđa tamno – zelene do maslinasto – zelene boje, a po bokovima je srebrnasto zeleni. Spolnu zrelost ženke dostižu nakon treće godine života, a mužjaci već poslije dvije. Mužjak svojim repom napravi okruglo udubljenje na dnu dubine 15 cm i širine prečnika između 30 i 80 cm . Obično se biraju mjesta sa mirnijim tokom, zaljkevi, rukavci itd ., a poželjno je da dno bude od čvrste podloge, no ukoliko u bližoj okolini nema pijeska , šljunka i sl. bass će sagraditi gnijezdo i na mulju . Također poželjno je da u blizini postoji neki zaklon, panj, stijena ili poveći busen trave . U zavisnosti od bistrine vode i drugih okolnosti gnijezdo može biti između 30 i 180 cm dubine, a na istoj lokaciji moguće je naći i nekoliko desetaka mužjaka sa svojim gnijezdima, s tim da je razmak između njih minimalno 3m . Kada se temperatura vode sasvim približi dvadesetom stupnju ( što kod nas odgovara vrijeme krajem svibnja ) počinje mrijest . Ženka bassa polaže do 3. 500 jajašca po kilogramu težine. Mužjak pozove ženku na gnijezdo gdje ova polaže nekoliko stotina jaja, mužjak tada oplodi jajašca i ona prianjaju za dno . U jednom gnijezdu  mogu  biti oplođena  jaja  više ženki jer svaka ženka polaže jaja u nekoliko gnijezda . Posle završetka mrijesta mužjak ostaje na gnijezdu štiteći potencijalne buduće potomke od raznih napasnika . Najkasnije za 10 dana mladi  počinju da se pokreću, a mužjak i dalje nastavlja brigu o malim  bassovima sve dok ovi ne pređu dužinu od 2 cm . Pošto im je tada povećana sposobnost preživljavanja mužjak ih ostavlja i počinje intenzivnije da se hrani , kada nastupa i najinteresantniji period za sportske ribolovce . Mali bassovi se prvenstveno hrane planktonom, a zatim prelaze  na druge oblike ishrane.

naravno ima ih još vrsta okačite koju
ono što trijezan misli pijan kaže

Van mreže Bigash

  • Dunavski Vuk
  • *
  • Vuk od: Jul 2008
  • Poruke: 2,532
  • Lokacija: Vrbas
Odg: Bass
« Odgovor #1 poslato: 24 Mart 2010, 08:22:42 »
Kod mene na VBK je prisutan preko 30 god i sa domacim grabljivicama je uspostavio ravnotezu  :wink:
Jedino u maloj zatvorenoj vodi moze biti problem, sve ostalo je kao i bilokoja druga grabljivica  :takoje:
A s obzirom kakva smo bagra od ljudi, nema sanse da se odje ista prenamnozi  :sad:

U principu tekuce vode mu ne odgovaraju, zatvorene vode tipa jezera sa dovoljno hrane , vegetacije ili kakve strukture su ponajbolja mjesta za njega  :thumbup:

Takodje dubina vode i broj toplih dana u godini diktiraju mu rast!


 


Efikasna energija - Portal posvecen energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije List Ribolov Spin & Fly Smuki Mrdalice Sportski Ribolov Marketing Marketing