Veliki Bački Kanal kod Vrbasa

Započeo pikeman, 05 Avgust 2008, 17:07:08

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 5 gostiju pregledaju ovu temu.

marina1983

Koliko amonijaka proizvede ta čista kaka nijedan drugi otpad nije potreban  :no:

no names

Komšija mi radi kao obezbedjenje na tom postrojenju i priča mi kako funkcioniše. Doprema se voda do bazena gde se ubacuje neka bakterija koja "pečurku" spusta na dno bazena, pa se voda uklanja pumpama i dalje preradjuje. Iz mulja odvajaju masnoću i to valjda šalju preko, a ostatak se opet nekako preradjuje i koristi kao djubrivo za biljke. Preradjena voda bi trebalo da je potpuno tehnički ispravna. Navodno u opšte nema smrada u posteojenju niti bazenima jer i za to imaju neku bakteriju pa neprijatnih mirisa u opšte nema. Ja lično nisam išao da vidim već prenosim šta mi je on rekao pa uzmite za svaki slučaj sa rezervom ovo.
Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

jugov

Pre četiri dana sam se nešto cimao po Kuli, neki radovi na jednom od mostova po sam mora ići uz kanal. E sad postoji veliki kanal i mali kanal odmah do njega koji je ustvari činimise otvorena kanalizacija. Žao mi što nisam imao snage da trpim taj smrad da slikam i snimim ponešto. Podne malo tek prošlo ugrejalo sunce pa bakterije u punom procesu rada glava me bolela ceo dan od tog smrada. Da li će se bilo šta promeniti sa tom fabrikom za preradu vode videćemo. Iskreno se nadam da hoće.
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

pikeman



no names

Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

pikeman

Kako funkcioniše prečistač u Vrbasu i dokle je stigla kanalizacija u Kuli i Crvenki

KULA / VRBAS / CRVENKA - U sklopu projekta "Naša Kula - mesto koje cveta", redakcija našeg portala posetila je početkom oktobra Javno preduzeće "Prečistač Vrbas-Kula" koje se nalazi u Vrbasu, kako bismo razgovarali sa direktorom Rankom Mitrovićem i saznali više o načinu funkcionisanja Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda, koji je ujedno i jedna od najvećih investicija Evropske unije u Srbiji.


Prečistač / Foto: N. Janjanin

Predviđeno je da Centralno postrojenje za preradu otpadnih voda (CPPOV) prerađuje komunalne i industrijske vode, koje će u opštini Vrbas i mestima Kula i Crvenka sakupljati magistralni kolektor, kao i vodu iz domaćinstava, priključenih na sistem za kanalizaciju.

Kako nam je objasnio v.d. direktora Ranko Mitrović, postrojenje funkcioniše tako što se posle predtretmana, prolaska kroz grubu i finu rešetku čiji je cilj odvajanje nerazgradivih materijala koji su krenuli prema prečistaču, odvajanje peska i masnoće, a potom primarni mulj odlazi u digestor za proizvodnju biogasa. Ostatak se upućuje u biološki bazen gde se radi hemijski tretman i prečišćava otpadna voda. Iz tog bazena sekundarni mulj odlazi takođe u digestor i namenjen je proizvodnji biogasa. Rezervoar za skladištenje biogasa je pun, a pošto kotao za proizvodnju toplotne energije još uvek nije stavljen u funkciju, višak se spaljuje. Onog trenutka kada kotao bude stavljen u funkciju, počeće i proizvodnja toplotne energije.

Mitrović nam je rekao da do prečistača trenutno dolazi u proseku oko 7.000 kubnih metara otpadnih voda, što je oko 24 odsto ukupnog kapaciteta postrojenja i ističe da bi nova priključenja na kanalizaciju znatno popravila taj prosek. O spajanju industrije na postrojenje može se razgovarati po određivanju cene prečišćavanja po kubnom metru.


V.d. direktora Ranko Mitrović / Foto: N. Janjanin

"Hteo bih da kažem da je ovo jedna od najvećih investicija Evropske unije u Srbiji, koja iznosi dvadesetak miliona evra, što znači da opštine Vrbas i Kula imaju privilegiju što su dobile ovakvo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda", kaže Mitrović i dodaje da cilj ovog postrojenja nije samo prečišćavanje otpadnih voda, nego i poboljšanje sanitarnih i zdravstvenih uslova života i rada stanovnika Crvenke, Vrbasa i Kule, zaštita Dunava u skladu sa Konvencijom o zaštiti Dunava, stvaranje mogućnosti čišćenja Velikog bačkog kanala i prestanak zagađivanja naše okoline.

Ceo ovaj sistem nam je, nažalost, otkrio ružne navike naših sugrađana. Otkako je postrojenje pušteno u funkciju, radnici su mnogo puta sa rešetki morali da sklanjaju uginule životinje poput alpske koze, svinje, pasa i mačaka, životinjsku utrobu i kožu, ali i drugi otpad koji nije razgradiv u vodi, kao što su vlažne maramice, ulošci, tuferi, štapići za uši i drugo.

"To obično stoji u cevima dok ne dođe do jačeg dotoka, koji otpad donese do samog prečistača i pravi jako veliki problem. Već nekoliko puta sam apelovao na građane da povedu računa o tome da ne ubacuju ništa što je teško razgradivo u vodi. To bi jako pomoglo funkcionisanju prečistača jer sve te stvari prave izuzetno velike probleme i dovode do kvara pumpi i ostale opreme na prečistaču", kaže Ranko Mitrović.

Opštine Vrbas i Kula obezbedile su do kraja ove godine po deset miliona dinara za funkcionisanje postrojenja. Mitrović smatra da postoji mogućnost da se izdvojena sredstva ove godine ne upotrebe u celosti i kaže da je cilj u budućnosti da se plaća određena nadoknada za prečišćavanje otpadnih voda.

Iako Centralno postrojenje za preradu otpadnih voda u Vrbasu ima dovoljno kapaciteta i za okolne opštine, Pokrajinska vlada je opredelila sredstva za izgradnju novog postrojenja u Srbobranu. Mitrović smatra da bi bilo jeftinije spojiti Srbobran na vrbasko-kulski prečistač, nego graditi novi, ali veruje da se od toga odustalo, iako je isprva bilo reči o tome.

Pogledajte prilog o Centralnom postrojenju za preradu otpadnih voda u Vrbasu:


Razgovor sa Blažom Kostićem na temu kanalizacione mreže u Crvenki i Kuli

Priča o prečistaču otpadnih voda ne bi bila kompletna bez kanalizacione mreže u Crvenki i Kuli, koja je povezana sa postrojenjem u Vrbasu. O pokrivenosti kanalizacionom mrežom i njenom funkcionisanju razgovarali smo sa Blažom Kostićem, rukovodiocem Odeljenja za investicije, zaštitu životne sredine i energetski menadžment opštine Kula.

Kostić je za Portal "Naše Mesto" rekao da je veći deo kanalizacione mreže u Kuli i Crvenki u funkciji i da građani mogu da šalju svoje zahteve za priključenje.

"Crvenka je u potpunosti pokrivena kanalizacijom, samo što imamo situaciju da su se na jedan deo mreže, koji je ranije gradila Mesna zajednica, građani samovoljno priključivali i dok nije bila spojena na glavni vod koji je tada išao u Begejac, tako da je služila kao velika septička jama. Nama sada predstavlja problem spajanje repova koje je radila Mesna zajednica u naš sistem", objašnjava Blažo Kostić i dodaje da je deo kanalizacione mreže, koji je izgrađen u proteklih godinu i po dana, sada potpuno funkcionalan.

"Glavni problem u Crvenki je deo koji se nalazi između Ulice Žarka Zrenjanina i Moše Pijade, gde je Mesna zajednica najviše radila, a nije dovela do nekog funkcionalnog stanja. U Crvenki je ostalo nezavršeno još oko 500 metara. Ono što nam je prioritet je da dovedemo u funkcionalno stanje deo koji je radila Mesna zajednica, kako bismo ga spojili na našu mrežu", kaže Kostić.

Prema njegovim rečima, kanalizaciona mreža u Kuli je takođe skoro cela izgrađena i nema problema kao u Crvenki. Zbog nedostatka sredstava ostale su nepokrivene pojedine ulice na Ciglani, ali je Opština ponovo zatražila sredstva za finansiranje i odgovor se očekuje početkom sledeće godine. Kanalizacija nije sprovedena u jednom manjem delu, koji se nalazi prema Liparu, kao i u Ulici Maksima Gorkog, koja je problematična zbog stanja u kome se nalazi, zbog čega će morati da joj se posveti posebna pažnja, rekao nam je Blažo Kostić, najavivši radove u Sivcu, koji je sledeće naseljeno mesto po veličini u opštini Kula.

O izgradnji kanalizacione mreže u Sivcu bilo je reči i u prvoj polovini godine na radnom sastanku koji je sa predstavnicima opštine Kula održao Imre Kern, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. On je tom prilikom predočio mogućnost da izgradnja kanalizacione mreže bude finansirana kreditnom linijom Vlade Mađarske.

Kostić se dotakao i izmuljavanja Velikog bačkog kanala od Vrbasa prema Bezdanu, rekavši da je veći deo izmuljen, ali da se naišlo na problem u Kuli, između dva električna mosta, gde radovi nisu mogli da se obave iz tehničkih razloga. Budući da je reč o centralnoj gradskoj zoni, mulj ne može da se lageruje sa strane, nego će morati da se skladišti na drugačiji način, a prema Kostićevim informacijama, ovi radovi se očekuju naredne godine.

Poslušajte šta nam je još Blažo Kostić rekao tokom našeg razgovora:






no names

"Begejac" u delu gde protiče kroz Kulu, nizvodno se se uliva u VBK iza prevodnice u Vrbasu.

Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

pikeman

ЕПВ сазнаје - препознат загађивач Бегејца!

НОВИ - СТАРИ ЗАГАЂИВАЧ ВЕЛИКОГ БАЧКОГ КАНАЛА!

По незваничним информацијама за недавно загађење Бегејца у Кули а потом и Великог бачког канала у којег се улива, крива је фабрика алкохола "Панон" из Црвенке. Прљава вода, како смо сазнали, углавном од меласе и средстава за чишћење потекла је из Шпиритане приликом чишћења великих танкова, испирања цевовода и прања радног простора. Покрајинска инспекција је изашла на терен по пријави али није "ухватила" загађивача на делу. Међутим, узорковање воде из Бегејца је изгледа урађено на време, а по дојави удружења "Војвођански зелени салаш" из Куле. Да ли ће анализа хемијско-биолошког састава прљаве воде, прецизно утврдити виновника и да ли ће се потом процесуирати, остаје да видимо. Ситуација је јаснија из разлога што још један могући загађивач - Шећерана Црвенка, њихове комшије, нису имали никаквих радњи у том периду, па тиме ни кретања воде, што се могло утврдити по сувим испустима.

Шпиритана у Црвенки, по нашим спознајама нема ни једну дозволу за рад, нарочито нема водне дозволе, везане између осталог, за коришћења каналске воде за процес или испуштање отпадне. Дозволу за рад издаје локална самоуправа тако да би они требали знати да се још пре месец 'ипо дана десило покретање великог постројења у њиховој надлежности и то потпуно нелегално.




STRAŠNO! Zagađenje došlo do Kule!

https://www.nasemesto.rs/2020/06/07/strasno-zagadjenje-doslo-do-kule/


no names

Посета и обилазак еколошких инвестиција у Шећерани Црвенка.
БЕЗ ДОДИРА СА БЕГЕЈЦЕМ И ВЕЛИКИМ БАЧКИМ КАНАЛОМ!

Еколошки покрет Врбаса иницирао је и уприличио посету Шећерани Црвенка за стручне екипе из Витал-а и шпиритане Панон, а уз сусретљивост и велико разумевање руководства Шећеране.

Ова фабрика уложила је ове године скоро милион евра у достизање еколошких стандарда, што ће јој смањити и трошкове производње а тиме повећати конкурентност на тржишту. У чега се уложило?

Расхладне куле хладе топлу, барометријску воду, суви истовар смањује количину воде за прање репе, посејане бактерије у последњој таложници дају води прописану другу категорију а забетонирани испусти искључују сваки продор отпадне воде у Бегејац. Детаље о нашој посети прочитајте на нашем сајту:
http://ekovrbas.net/

































Preuzeto sa FB profila Ratko Đurđevac
Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

pikeman

ПРЕТИ НОВИ "ПРЉАВИ УДАР": Еколози из Врбаса траже да инострана компанија настави да управља пречистачем отпадних вода

https://www.novosti.rs/c/srbija/vesti/940654/preti-novi-prljavi-udar-ekolozi-vrbasa-traze-inostrana-kompanija-nastavi-upravlja-precistacem-otpadnih-voda


no names

Захтев за информацијом Министарству животне средине и општинама Врбас и Кула

ДА ЛИ ПРЕСТАЈЕ СА РАДОМ ГРАДСКИ ПРЕЧИСТАЧ У ВРБАСУ?!

Еколошки покрет Врбаса обратио се захтевом за информације од јавног значаја Министарству животне средине и општинама Врбас и Кула, како би сазнао да ли су било шта учинили да спрече заустављање рада градског пречистача отпадних вода у Врбасу.

По информацијама до којих смо дошли, ово постројење већ 16-ог јануара остаће без радника на одржавању, чак и без обезбеђења. Да ли Велики бачки канал поново постаје отворена септичка јама за 100000 људи од Црвенке до Србобрана?  И да ли ће цела ова ситуација угрозити реализацију пројекта чишћења канала, који је завршен пре неколико месеци?
Ratko Đurđevac
https://www.ekovrbas.net/info/vesti/701-precistac-u-vrbasu-prestaje-sa-radom-03012020
Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

glos

Ovde prečistači izgleda i kada se naprave, potraju kratko, kao i fontane.
Malo je to zahtjevnija tehnologija i održavanje.
Vide u spoljnom svetu pa bi i oni da probaju, a ni školovani kadar nemaju, već se rodbinski zapošljavaju.

Ali najbitnije je da radi za svečano otvaranje.
ZOV

Teme sličnog naslova (10)