Otkriveno blago bare Gromiželj

BIJELjINA - S koljena na koljeno u semberskim selima pripovijeda se o tajanstvenom blagu skrivenom u dubinama bare Gromiželj, tačnije u Laketića viru u ataru Velinog Sela, oko dva kilometra od Rače.



Kazivanja o ogromnom blagu koje vijekovima netaknuto leži u močvari najljepša su od svih skaski ove ravnice, jer svaki pripovjedač dometne nešto svoje, način kako da se otkrije blago, pa tako postaju bogatije, uvjerljivije i privlačnije...

- Priča se da je nekada u Gromiželju propao karavan sa neslućeno velikim blagom, te da je propalo veliko bogato selo bezbožnika, da je u močvari skrivano zlato i drago kamenje, pa da sve to bogatstvo počiva u dubini gromiželjskog blata - kaže Milivoje Tomanić Šiljo iz Velinog Sela.

I kako to u svim bajkama biva, tako i u ovim o Gromiželju vjeruje se da će doći dan kada će neki srećnik pronaći blago i postati najbogatiji čovjek na svijetu. Samo, ima jedna začkoljica - vjeruje se da će blago pronaći samo čista duša, ona bez grijeha i poroka. Takvih, nažalost, nema, ali se vjeruje da će se i takva duša pojaviti.

- Pripovijeda se da se u ponoć na Bogojavljenje u Gromiželju pojavljuje plavičasta svjetlost iznad mjesta gdje je zakopano blago. Onaj ko je ugleda, treba da odmah u zemlju pobode štap, a ujutru da prati tragove životinja oko tog mjesta. Ako uspije da pronađe životinju koja je prešla preko mjesta gdje se ukazala čudesna svjetlost i prinese je kao žrtvu, onda će moći iskopati blago. Do sada to nikome nije pošlo za rukom pa je blago i dalje u Gromiželju - kaže Tomanić.

Po svemu sudeći, ipak se dogodilo čudo - pronađeno je gromiželjsko blago. Ono je vijekovima bilo pristupačno svima koji su posjećivali močvaru, samo ga niko nije prepoznao. Sada je posve vidljivo i neslućene je vrijednosti.

Naime, posrećilo se Slađani Petronić, Goranu Paniću, Dejanu Radoševiću i Jovanu Travaru, naučnicima Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, da otkriju blago bare Gromiželj. A za njihovo otkriće "kriva" je sićušna raritetna riba Umbra krameri u narodu poznata kao mrguda. Kada su je 2008. godine pronašli u Laketića viru dr Milenko Ćurčić i Žarko Vikić, pripovijest o blagu ove bare postala je stvarnost.

Mrguda je prvi i glavni dragulj gromiželjskog blaga, a onda su se posla prihvatili naučnici, pa su pronašli najveći dio blage ove tajanstvene močvare. Ako nastave sa istraživanjima, ko zna koliko će još "iskopati" tog blaga.

Naučnici Zavoda zabilježili su "da je cilj njihovog rada da prikažu rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste koje se nalaze na preliminarnoj Crvenoj listi BiH". Kada su počeli da istražuju, ni slutili nisu kakvo su blago pronašli u Gromiželju i njegovoj okolini. A pronašli su mnogo - sve dragulj do dragulja.

Gromiželjsko blago je pronađeno i bez plavičaste svjetlosti bogojavljenske ponoći i žrtvene životinje. Naučnike nije uspjela da spriječi u otkrivanju blaga čak ni ogromna, mistična zmija Gromiželjka koja, navodno, čuva bogatstvo tajanstvene semberske močvare. Predstoji sada posao na zaštiti ovog blaga i proglašenju tresetne močvare Gromiželj rezervatom prirode, kako bi ovo neslućeno bogatstvo bilo dostupno svima koji žele da ga vide.
Žabljanka i crvena čaplja

U Gromiželju je pronađena močvarna paprat, te je time potvrđeno njeno prisustvo u RS, zatim žuti lokvanj. Na obali Laketića vira pronađena je močvarna žara i to je, poslije otkrića mrgude, najdragocjeniji pronalazak naučnika Zavoda, jer je riječ o novoj i posve rijetkoj biljnoj vrsti. Dragulj gromiželjske močvare je i žabljanka.

Naučnici su otkrili i više životinjskih  vrsta koje su, takođe, ugrožene. Osim mrgude zabilježeno je i prisustvo barske kornjače, koju je moderno doba skoro uništilo. Pronađene su još i eja močvarica, zatim crna roda, crvena čaplja i mala bijela čaplja.

Wrangler, vjerujem da znaš za rijeku Ribnik i gornji tok rijeke Sane. Eeee, to je pravo blago i ljepota! Još uvjek ne taknuta priroda! A čujem da namjeravaju na gornjem toku rijeke Sane napraviti nekakvu hidro centralu, a to bi bilo pogubno za rijeku!!!

Sa ovih prostora svi ljubitelji prirode dobro znaju za te destinacije i dobro kažaš to je netaknuta priroda i prava je grehota tu praviti centrale, prčaju o njima već par godina i mišljenja sam da će ih kad tad napraviti jer je vlastima ekonomija bitnija od flore i faune, šuška se da će i na Ugru i Vrbasu isto graditi hidrocentrale.
Sana je u avgustu toliko hladna da nemožeš napraviti pet koraka po njoj bos a ribe ko u priči. Za Ugar i Sanu se niko toliko i nebuni ali je velik broj građana potpisao peticiju protiv izgradnje brane na Vrbasu (dodatne dve brane) zbog postotka vlage u samom gradu. Na Ribnik sam išao i vrijedi pravilo uhvati-pusti i dnevna dozvola košta 30 eura ali provesti dan na takvom mjestu vrijedi svake pare.

Ja sam tamo kao dijete lovio pastrmke i lipene. I zbog tih dana djetinjstva sam i danas ribolovac. Predivne vode!!!