Kako smo reke pretvorili u kanalizaciju

Započeo pikeman, 25 Februar 2014, 20:17:14

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

pikeman

Zima sa malo padavina, smanjen dotok reka i nebriga prema prirodi pretvorili su reke u kanale u kojima je mnogo više otpadnih voda kanalizacije nego dotoka. Da li je zagađenje jezera Vrutci opomena prirode i povod da se pokrene zaštita voda?

Rečicom Krivajom kroz užička i čajetinska sela umesto vode teče uglavnom kanalizacija. Tako je već godinama, posebno tokom sušnih perioda.


Nekad se iz tih reka pila voda, seća se Radovan Stojanović, koristila se za pripremu hleba, a sada u njoj nema ništa živo. I vrbe su počele da se suše.

Dragan Stojanović kaže da je za vreme bombardovanja u Krivaji pecao ribu: "Ovo više nije reka nego septička jama, smrdi i brinem se za svoje dete."


Krivaja

Potoci i reke "okićeni" plastičnom ambalažom, neprijatni miris u leto, voda u kojoj više nema života, sve češća su slika u naseljima. Po pravilu, što su brže rasla, nicale kuće, male i velike firme, to su brže nestajale reke.

Bistre planinske vode postoje tamo gde gotovo nema ljudi. Đetinja, čak i nedavno obogaćena algama, do Užica stiže kao reka. Pošto primi gradsku kanalizaciju, osim tri velike firme koje imaju prečistače, sve ostalo ide u reku, ne liči na sebe, bez obzira na uređeno korito i
šetalište.


Đetinja, uzvodno od Užica

Užice je osamdesetih godina napravilo prvi projekat za prečišćavanje voda, ali centralno postrojenje nije napravljeno i situacija s rekom nije sjajna, kaže Miladin Pećinar iz Eko-fonda Užice: "Sada se Grad zadužio 15 miliona evra da počne gradnju i time bi se rešio problem."

Od naselja u užičkom kraju izuzetak je Mokra Gora, sa 12 kilometara kanalizacije, osam kilometara kolektora i započetom gradnjom prečistača. I u nekim užičkim selima gradi se kanalizacija, ali većina otpadnih voda ide direktno u reke, šume, livade.

Da problem nije samo užički opominju podaci – devedeset odsto otpadnih voda u Srbiji ide u reke, potpuno se prečišćava samo pet odsto, i delimično još toliko.

Kako navodi prof. Svetozar Marjanović iz Instituta za vodoprivredu "Jaroslav Černi", 95 odsto naselja u Srbiji ima vodosisteme, a kanalizaciju nešto više od polovine.

"Pošto se najveći deo otpadnih voda izliva direktno u prirodu, neophodno je ulaganje u infrastrukturu, gradnja postrojenja. To nije ni lak ni jeftin posao. Procena je da će trajati narednih dvadeset i više godina i koštaće 10 do 20 milijardi evra, ali jedino tako nam reke mogu ostati čiste", ističe profesor Marjanović.

Nešto kiše ovih dana samo malo popravlja situaciju, ali ne rešava problem koji su Vrutci izvukli na površinu i, ipak, pokrenuli.

Izvor: RTS

rts.uzice@rts.rs
+381 31 513 552


DegenErik

Stvarno uzas. Znam meni je drug pricao, pecao na Begeju, kod Itebeja. Dok je pecao video kako mrtva svinja pluta rekom, nema vise ni labudova, smrdi. U Novom Sadu, Dunav kod keja, leti je skoro nepodnosljivo sedeti blizu vode koliko se oseti smrad. Kako ljudi umeju da budu stoka, neverovatno.
Uhvati i pusti, kako bi i nasa deca imala sta da pecaju.

pikeman




Gremlin

Ja mislim da u količini zagađenja prednjači Čukarički rukavac u koji se uliva Topčiderska reka u koja se uliva bukvalno SVAŠTA, od kanalaizacije, preko raznih otpadnih voda iz fabrika usput posebno kovnice novca, do povremenog ispuštanja svog stajskog đubrivo sa hipodroma u reku.

I sve to dođe u rukavac odakle nema gde, jer "protok" ne postoji pošto pumpe ne rade.

Kad voda opadne na ušću topčiderke se pojavi sprud od fekalija i đubreta, dubina padne na ispod 05, metara pa ljudi iz marine DP Ada Ciganlija i drugih "uzvodnih" ne mogu da isplovljavaju.

Desi se da neizdrživo smrdi preko leta, da vodom plove penaste "balege" crne boje i užasnog smrada, a rukavac je na samo 3,5 km od najstrožeg centra grada.

Mislim da Čukarički rukavac zaslužuje posebnu temu pa molim admine da je ako su saglasni otvore.

:wink:


VladimirR

Našao sam ovaj podvodni video snimak. Ne znam koja je voda u pitanju, ali predpostavljam da je trovanje izazvano nekakvom hemikalijom koja je dospela u vodu. Takođe, po broju štuke, predpostavljam da snimak nije iz naših krajeva.
Video - TinyPic - Free Image Hosting, Photo Sharing & Video Hosting

Ne znam gde sam tačno trebao da postavim ovaj snimak, pa ukoliko postoji mesto za to, molim šefa ili druge admine, da isti premeste  smiley033
Izvor:FB stranica Pecanje fishing
Koji sam ja baksuz, da dobijem ulogu da glumim u pornićima, glumio bih ong muža što ide na posao!


pikeman



Блок_64

Колеге молери просули вишак фарбе  :rolleyes:
Узми шта можеш и не враћај ништа!

Isa

Zbog ovakve situacije ja zavrsih na hitnoj pre 2 dana, infekciju neku dobih... ''Htedoh da mrem al me opravise'' :grin:

kviskons

Nisam strucnjak, ali ovakve nebuloze mi ne idu u glavu.
Kad se kolju svinje ili neka druga stoka posle kratkog vremena krv ima drugaciju boju.
Osim ako nije hemikalijama tretirana.
Ovde neko bas lupeta gluposti.
:grin: :grin:

http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/021-saznaje-Krv-iz-klanice-izlivena-u-Dunav.html

Stronix








Danas sam prosao obalom reke Krivaje u Feketicu i zatekao ovakav prizor.. Ovo je sramota , voda je boje mleka.. katastrofa!
Koja je definicija pecaljke ?
Pecaljka je veza između dva soma!
Ps. i ja sam pecaroš!

DakiNS

Ko ima vremena i volje neka pogleda dunavac kod Ribarca. Tamo već 20 godina imam splav , ali nikad tako nije bilo. Zelena alga što se hvata na najzagađenijim vodama prekrila dunavac ,  gadi mi se i noge oprati u vodi . A nekada je oko splava rastao lokvanj.
Kada budem lovio u večnim lovištima loviću sa Bretonom.

pikeman

Istog trenutka kada ste otvorili česmu - proizveli ste i otpadnu vodu. Otpadna voda je svaka voda koja je prošla kroz upotrebni proces, bez obzira na stepen zagađenja.

U Srbiji se svakog sekunda upotrebi oko 40 kubnih metara vode... i stvori se toliko otpadne vode. Da li ste se ikada zapitali - kuda teku otpadne vode? Zašto Palićko jezero nije više slano? Da li će Bački kanal ponovo biti plovan? Kako izgleda savremeno tehnološko rešenje za prečišćavanje otpadnih voda? Odgovor daje polusatna emisija "Treba znati prečistiti". Postojenje u Subotici i Vrbasu snimala je ENG ekipa - Aleksandar Luković, Dragan Aleksić, Miljan Đukić, Dragan Urošević.

Urednik emisije je Marijana Vuk Mrđa, montaža Marija Bogičević.

Label and copyright: Radio televizija Srbije





Srbija ima trideset sedam postrojenja za preradu komunalnih otpadnih voda i više od sto trideset specijalizovanih postrojenja za preradu industrijskih voda.

Svaka promena životne sredine koju prouzrokujemo odražava se na vodene resurse. Ispuštanje neprečišćene ili nedovoljno prečišćene otpadne vode u vodotok menja fizičke i hemijske osobine vode, smanjuje koncentraciju rastvorenog kiseonika, pogoduje novim bakterijama i pojavi plivajućih materija na površini ili taloga na dnu vodotoka.
Nastavljajući istraživanje o tome kuda teku otpadne vode, ekipa Obrazovno-naučnog programa je posetila postrojenja u Aranđelovcu i Topoli. Proverili smo i kako se u fabrikama prečišćavaju industrijske otpadne vode. Pokazujemo i sintezu najnovijih tehnoloških postupaka u proizvodnji kompaktnih bazena i kompaktnih prečistača otpadnih voda. Otvaramo vrata i nove laboratorije.

Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu stvorio je novu laboratoriju u kojoj će studenti usavršavati tehnologiju voda i prečišćavanja otpadnih voda. U novoj laboratoriji održavaće se studentske vežbe i raditi master i diplomski radovi. Ipak, laboratorija nije namenjena samo studentima. Vrata fakulteta i laboratorije otvorena su svima kojima su potrebne informacije o vodama ili prečišćavanju otpadnih voda.
Ovu emisiju je snimala ENG ekipa - Aleksandar Luković, Dragan Aleksić, Srđan Bajski, Zoran Đorđević.

Urednik emisije je Marijana Vuk Mrđa, montaža Marija Bogičević.

Label and copyright: Radio televizija Srbije










Vodu nazivamo izvorom života, ali u taj isti izvor bacamo čvrst i tečan otpad. Pojedine reke smo već odavno pretvorili u otpadne vode i umesto dragocenog resursa stvorili od njih pretnju životnoj sredini i zdravlju. Vremena za odlaganje više nema, a problem otpadnih voda je postao jedan od najvažnijih ekoloških problema u Srbiji. O odsustvu integralnog i kontinuiranog upravljanja vodama u Srbiji govori profesor Jovan Despotović sa katedre za hidrotehniku i vodno ekološko inženjerstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Autor i urednik je Aleksandra Božović.

Label and copyright: Radio televizija Srbije



Teme sličnog naslova (10)