Apel protiv izgradnje malih hidroelektrana (MHE)

Započeo pikeman, 15 Jun 2016, 13:13:11

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

pikeman

Poštovani prijatelji,
molimo vas da pročitate tekst koji sledi, autora Aleksandra Panića, vrhunskog mušičara i autora nekoliko knjiga o vezivanju mušica, a vezano za izgradnju malih hidroelektrana.

Mi kao Ujedinjeni ribolovci Srbije dajemo punu podršku naporima g. Panića i strogo se protivimo izgradnji mini hidroelektrana (HE), koje ne samo da uništavaju vodotokove, živi svet i dovode do isušivanja izvora, nego donose i priličnu ekonomsku stetu. Smatramo da su velika ulaganja apsolutno neadekvatna minornoj i zanemarljivoj količini struje koja se na ovaj način može proizvesti.
Ovakvi projekti primarno služe sa isisavanje para iz raznoraznih kredita i fondova, a korist koju dobije lokalna zajednica je minimalna, jer su ove elektrane mahom automatizovane i vrlo mali broj ljudi radi na njima.





Postovani,
Obracam Vas se u zelji za uspostavljanjem kontakta i ukazivanja na veliki problem sa nadom da mozete pomoci u resavanju problema planiranih malih hidroelktrana u parku prirode Stara planina, Pirot, Stara planina, Srbija!
Opstina Pirot je nezakonito, mimo svih demokratskih principa i protivno direktivama Evropske unije za zastitu vodotokova i izvora pijace vode, formirala komisiju koja je izradila plan energetskog razvoja i projekata izgradnje pedeset (50) hidroelektrana na vodotocima Stare planine. U pitanju su kompletni slivovi Toplodolske, Dojkinacke, Jelovicke, Rosomacke i Senokoske reke od njihovih izvorista do uliva u reku Nisavu i akumulaciono jezero Zavoj. Bioloski potpuno nekompetentno, bez realne analize uticaja na zivotnu sredinu i ekonomski potpuno nepotrebno i neodrzivo, pomenuta komisija je pod izgovorom izrade plana za male protocne hidroelektrane, odredila lokaciju za pedeset derivacionih elektrana sa vodozahvatima i kilometarskim cevovodima do masinskih hala u samim koritima reka. U medjuvremenu su ingerencije davanja dozvola za slicne projekte, premestene sa nivoa lokalne samouprave na nadlezno Ministarstvo energetike u Beogradu i pretnje ovakvim scenariom postale su realne i isplative samo kao sirok teren za korupciju buduci da o stanju na planini koja je zasticena stepenom parka prirode, odlucuje deo drzavne administracije koja je uopste ne poznaje.


Molim vas da obratite paznju na ovaj goruci problem jer je lokalna zajednica i javnost Republike Srbije, osim pojedinacne, potpuno lisena kolektivne ekoloske svesti o nailazecoj katastrofi. Napominjem da su nabrojane reke, kojima preti unistenje na citavom toku, veoma osetljiv biotop nastanjen retkim i zasticenim ribljim vrstama i vrstama beskicmenjaka kojima u slucaju izvodjenja cak i dela ovakvog plana preti potpuno unistenje. Hidrografski, ceo sliv Stare planine utice na punjenje podzemnih krecnjackih rezervoara vode u direktnoj vezi sa vodosnabdevanjem Pirota i svih manjih gravitirajucih naselja. Uvodjenjem teske mehanizacije u korita reka i premoscavanjem krecnjackih terena koji su i mesto poniranja vode i punjenja podzemnih kanala koji se kao jake kraske izdani javljaju na severoistocnom delu pirotske kotline, potencijalno bi bio ugrozen opstanak velikog broja stanovnika. Retkim i reziranim studijama uticaja na zivotnu sredinu ovaj problem nije obuhvacen, pa cak ni pomenut.
Kao kratko objasnjenje apsurdnosti ovakve ideje navodim da su svi tokovi Stare planine bujicavi, zavise direktno od zimskih i rano prolecnih padavina i da protok na njima u vecem delu godine iznosi u najboljim slucajevima par stotina litara vode u sekundi pa do par desetina litara na najmanjima vodotocima. U ovom trenutku radi se o potpuno nezagadjenim rezervama pijace vode koji teku kroz neurbanizovane visokoplaninske i sumske predele pa predstavljaju solidan rezervoar vodosnabdevanja u hidroloski neizvesnoj buducnosti. Mnogi od njih na svojim delovima presusuju pa predstavljaju i redak prirodni fenomen privremenih ponornica na kojima su takodje odredjene i obelezene lokacije za izgradnju brana vodozahvata, kao i cevovoda koji svojom ukupnom duzinom pokrivaju celokupnu duzinu slivova i direktno upucuju na vec pomenuti problem skretanja i onemogucavanja prirodnog puta vode u njihove podzemne tokove.


Jos jednom Vas molim da se, ukoliko vec niste, upoznate sa stanjem na terenu, sagledate katastrofalnost ovakvog postupanja i pomognete koliko je to u Vasoj moci. Rado bih se i sam ukljucio u obilazak terena i detaljnije objasnjenje ukoliko procenite da je tako nesto potrebno. Srdacno vas pozdravljam,

Aleksandar Panic, Pirot, Srbija

Na kraju, molimo vas da pogledate jedan zanimljiv video-klip sa kanala YouTube, vezan upravo za male HE.




Goachild

Лагано продајемо веру за вечеру.

Блок_64

Грешиш.Јеси ли ти икада продао веру за вечеру,јесам ли ја...јели неки Миле из Сирогојна?
Нема то везе са вером.Не треба по лоповском поступку пар пар похлепника донети овакав закључак.
Свуда у свету се више не граде хидроцентрале,ако баш не морају.Додуше гради се једна огромна тренутно у Албанији али она није репер.Савремен свет користи данас соларне панеле,ветрењаче...а хидроцентрале смо ми пристали да дамо на концесију италијанима.Они саграде,униште нам реке и природу,а онда нам продају струју.
Тај ко је дозволио да се граде такве централе је заиста доконог ума и сасвим сигурно не планира да настави да живи ове.
Докон ум је ђаволе игралиште,посебно ако није баш много и развијен.
Узми шта можеш и не враћај ништа!

Goachild

Могуће је да грешим или су у питању "брзи прсти" на тастатури.
Можда сам ја паган или шаман по схватању природе, али ово уништавање, продаја извора пијаће воде, крчење шума и преграђивање река је зло.

Блок_64

Зло у правом свом облику.Наравно ми ћемо све гледати и ћутати.На жалост.
Узми шта можеш и не враћај ништа!

Ad fines


pikeman




pikeman



limovac74

Kad Sveti Ilija nebom sine grom na dnu reke Dunava probudi se som.
Na dnu reke Dunava kiseli se rovac a na obali stoji mokri ribolovac.
Som je snažno povukao ko kamion FAP i odneo ribolovcu i udicu i štap...

pikeman



vradojicic

MHE drzi par ljudi u Srbiji, bespravno ubiraju pare na osnovu malog svog ulaganja i dobijenog priordnog resursa zemlje. To je uzas. Znam ime jednog tajkuna, bio mi i direktor nazalost i unistio moju firmu. Necu imenovati, vec sam imao mnogo problema.
Nije tacno ovo sto Blok navodi za hidro elektrane. HE i MHE nisu isto. HE i MHE su obnovljiv izvor energije. Problem je sto zemlja da svaki izvor pijace vode, potocic sa kog ce tajkuni da se bogate a drzava nece dobiti nista niti kraj u kome grade.Inace u svetu toga ima koliko hoces ali se placaju ogromne takse drzavi, rade se studije opravdanosti, uticaja na zivotnu sredinu a pri tom te studije ne rade njihovi ljudi i strucnjaci poput dr. Nese Sline i ostalih.
Sto ja ne mogu da dobijem dozvolu za izgradnju na reci Gradac npr? Lako cu naci par stotina hiljada evra, cak i dosta manje da napravim sam objekart i da struju na osnovu prirodnog bogatstva moje zemlje prodajem EPS-u i od toga guram pare u svoj dzep.
E pa obicni ne mogu ali tajkuni mogu.
Hiljadu puta bi bilo bolje da pravimo HE, onako kako to treba i da odmuljujemo jereza redovno i sve ostalo sto treba nego sto pravimo termoelektranu u Kostolcu u 21. veku. eto jos jednog Obrenovca, jos mnogo pepelista,ispustenog supmpora i ostalih stvari.
"...Krv je Krv! Njena boja i ukus ne zavise ni od kape koju nosis,ni od Boga kome se molis, ni od barjaka, ni od imena..."!

DOXAT

sve je jasno... MHE = mito i korupcija...ali ako nam povremeno zatreba struja, ili TE kao Obrenovacki TENTovi...ili da gradimo Nuklearku...

pikeman

Male hidroelektrane prave velike probleme

Srbija je izradila Nacionalni akcioni plan sa ciljem da se poveća udeo energije koja se proizvodi iz obnovljivih izvora, ali sa Šumarskog fakulteta u Beogradu upozoravaju na štetu koja bi mogla da nastane

Autor: Slavica Stuparušić



U toku su radovi na Crnovrškoj reci


Unosan posao za investitore i pretnja životnoj sredini – tako zaštitnici prirode gledaju na izgradnju malih hidroelektrana (MHE). Smatra se da postrojenja ovih energetskih objekata, instalirane snage do 10 megavata, na celom Balkanu nisu pitanje napretka, već opstanka preostalih prirodnih vrednosti. To potvrđuju i radovi koji su u toku na Crnovrškoj reci, gde pomoću teške mehanizacije radnici polažu cevi u rečno korito, mada je u Parku prirode Stara planina zabranjena bilo kakva delatnost koja narušava životnu sredinu.

– Prema Zakonu o energetici Srbija je izradila Nacionalni akcioni plan sa ciljem da se poveća udeo energije koja se proizvodi iz obnovljivih izvora. To je i međunarodna obaveza koju smo prihvatili – kaže na početku razgovora prof. dr Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, stručnjak za bujice i eroziju.

Šta nije dobro u vezi s malim hidroelektranama, pitamo našeg sagovornika. Uzvraća: ,,Pre svega to što je prenaglašen koncept malih hidroelektrana, jedan od segmenata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora."

– Prema postojećem katastru moglo bi da se izgradi oko 800 tih objekata, uglavnom u brdsko-planinskim područjima Srbije, gde su vodotokovi koji imaju i najbolji hidropotencijal i najbolji kvalitet vode. Ali morali bismo da imamo u vidu da su ti vodotokovi često u zaštićenim prirodnim područjima – primećuje Ristić, uz predlog da se povećanje energije proizvodnjom iz obnovljivih izvora pomeri ka korišćenju biomase.

– Nama milioni tona organske materije i u poljoprivredi i u šumarstvu trule na poljima ili se spaljuju. Ozbiljnom strategijom izgradnje kogeneracijskih postrojenja, koja proizvode i toplotnu i električnu energiju u isto vreme, mogao bi značajno da se poveća udeo energije iz obnovljivih izvora. Srbija ima desetine hiljada hektara zemljišta koje je neupotrebljivo za poljoprivrednu proizvodnju, a pogodno za podizanje bioenergetskih zasada određenih drvenastih i žbunastih vrsta, poput vrbe Salix Viminalis, tačnije njenog klona sa stručnim nazivom Inger. To bi bio mnogo racionalniji i održiviji pristup u proizvodnji energije – sugeriše naš sagovornik.

Ozbiljne diskusije o celishodnosti korišćenja MHE vode se i u Evropskom parlamentu, zbog popriličnih negativnih ekoloških efekata, posebno u Austrijskim Alpima, u delovima Bavarske, Francuske i Italije. Trenutno u Evropi ima oko 24.000 malih hidroelektrana, od čega je 7.500 u Nemačkoj, što praktično znači da se na svakih 27 kilometara vodotokova u okviru EU nalazi po jedna MHE.

– Najviše primedbi mi stručnjaci stavljamo zbog narušavanja ekosistema, smanjenja biodiverziteta, fragmentacije staništa riba. Evropska komisija dala je Rumuniji nalog, ili obavezujuću notu, da ispita održivost koncepta MHE jer su u kratkom periodu podigli više od 500 objekata i značajno narušili kvalitet vodenih ekosistema u brdsko-planinskim područjima. Ide se čak dotle da se predlaže ukidanje povlašćenih, takozvanih fid-in tarifa za MHE. Smatra se da status povlašćenih proizvođača stvara nefer uslove na tržištu, pri čemu je energetska korist mala, a ekološka šteta nesrazmerno velika – napominje Ristić.

U Srbiji od izgradnje do eksploatacije MHE ima posla i za inspekciju.

– Sam čin gradnje je vrlo destruktivan. Prave se vodozahvati teškom mehanizacijom, polažu cevovodi koji se često i do nekoliko kilometara ukopavaju u samo rečno korito. To je ozbiljno narušavanje staništa za živi svet. Na projektu MHE ,,Mezdreja" upravo se izvode radovi. Svakome ko pogleda kako to izgleda jasno je kakvi su ekološki efekti – kaže profesor i dodaje da je problematična i eksploatacija već izgrađenih objekata.

Tokom letnjeg perioda korisnici MHE često svu vodu iz korita reke usmere u derivacione cevovode da bi imali što više vode za pokretanje turbina, veću proizvodnju električne energije, a time i profit, pri čemu dolazi do uništenja živog sveta u vodotoku.

– Prilikom izrade projektne dokumentacije jedna od najvažnijih stavki je određivanje biološkog minimuma vode koja mora ostati u rečnom toku. Detaljan monitoring sprovodi se najmanje godinu dana, zajedničkim radom kvalifikovanih hidrobiologa i hidrologa. To u Srbiji gotovo niko ne radi, projekti su izrađeni tako da se biološki minimum određuje nekim statističkim metodama ili primenom računa verovatnoće. Zato skoro sve studije o proceni uticaja na životnu sredinu pokazuju da nema negativnih ekoloških efekata – primećuje profesor.

Preuzeto sa: politika.rs


limovac74

Kad Sveti Ilija nebom sine grom na dnu reke Dunava probudi se som.
Na dnu reke Dunava kiseli se rovac a na obali stoji mokri ribolovac.
Som je snažno povukao ko kamion FAP i odneo ribolovcu i udicu i štap...

Teme sličnog naslova (8)