Nautičko-ribolovni turizam

Započeo alexdja, 21 Januar 2017, 15:06:22

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

alexdja

Čitam jedan zanimljiv članak o formiranju jedinstvenog turističkog proizvoda na Dunavu koji treba da objedini kulturne i prirodne atrakcije.

Deluje jako privlačno za preduzetnike sa finansijskog aspekta...  :wink:

Nigde se naravno ne pominje ribolov, ali mislim da itekako ima mesta, jer je to jedan od načina kako zainteresovati državu da počne nešto konkretno da preduzima na polju očuvanja ribljeg fonda, jer bi  videla konkretan interes...

Često se i iz URS-a pominjao turizam kao tema koja bi mogla da pogura nešto...

Da li bi eventualno razvijanje turizma bilo dobro po ribolovce ili bi bili nezadovoljni većim brojem pecaroša na vodi, eventualnim povećanjem cena, ukidanjem privrednog ribolova ili uvođenjem obavenog C&R-a...? 

Koji bi bili pozitivni, a koji negativni uticaji...  smiley157




Neko ima potok pa zaradi, a mi bacamo 10 mil €

To je rekao predsednik Grupacije za nautičku privredu i turizam Privredne komore Srbije (PKS) Petar Đorđević i ukazao da država propušta priliku da zaradi taj novac, jer nema organizovano razgledanje gradova sa reka.

"Oko 10 miliona evra je propušteno da se zaradi, jer u turističkoj ponudi ne postoji razgledanje gradova sa reka. Beograd leži na dve međunarodne reke, a jedini je u svetu grad koji nema razvijen nautički turuizam", kazao je Đorđević.

Prema njegovim rečima, Srbija treba da uči iz primera Slovenije, gde na reci Ljubljanici, za koju se slobodno može reći da je potok, ima 17 plovnih objekata koji pružaju uslugu razgledanja Ljubljane sa reke.

Đorđević je naveo da Beogradu nedostaju pristani za brodove, a oni bi trebalo da budu sa leve i desne strane Brankovog mosta.

On je dodao da bi Beograd ove godine trebalo da aplicira za sredstva koje daje Ministarstvo trgovine turizma i telekomunikacija za razvoj turizma u 2017, kako bi se omogućilo da beogradski nautički privrednici dobiju ambijent koji zaslužuju, a to su dva pristana.

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, raspisalo je konkurs za dodelu subvencija i dotacija namenjenih za projekte razvoja turizma u 2017, i za infrastrukturne projekte opredeljeno je 600 miliona dinara, a za projekte promocije, edukacije i treninge u turizmu 115 miliona dinara, plus 35 miliona za Egzit.

Kako su kazali predstavnici resornog ministarstva Tanjugu, jedan od glavnih prioriteta u razvoju turizma Srbije je formiranje jedinstvenog turističkog proizvoda na Dunavu koji treba da objedini kulturne i prirodne atrakcije.

Tokom ove godine, kako najavljuju, trebalo bi da bude završeno svih šest pristana za brodove na Dunavu, od kojih su za sada potpuno postavljena i opremljena četiri pristana i to u Smederevu, Kostolcu, Golupcu i Kladovu, dok su u završnoj fazi pristani u Ramu i Sremskim Karlovcima.

Podsećaju da su u toku administrativni postupci na nivou lokalnih samouprava da pristani na takozvanom Koridoru sedam dobiju odgovarajuće dozvole od Agencije za upravljanje lukama.

Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, u 2015. bilo je dodeljeno ukupnio 133 miliona dinara za izgradnju šest pristana od kojih još nijedan zvanično nije pušten u rad.

Svim opštinama u kojima su izgrađeni pristani 2016. odobrena su dodatna stredstva za izradu studije opravdanosti za koju su konkurisali naknadno.

Za pristan Požarevac-Kostolac, Kladovo i Sremske Karlovce je odobreno po 23 miliona dinara, dok je za Smederevo odobreno 20 miliona dinara, a za Ram 21 milion dinara.

U Srbiji ima 2.000 kilometara plovnih puteva, od kojih su tri reke u međunarodnom režimu plovidbe, a to su Dunav, Sava i Tisa, dok su delimično plovne reke Velika Morava i Tamiš.

Plovidba je moguća i na pojedinim jezerima. Procene su da svake godine kruzerima poseti Srbiju oko 70.000 turista
.


- B92
       Nema više divljeg bučka. :no:

Gagi

"Neko ima potok pa zaradi, a mi bacamo 10 mil €" - ovo me je podsetilo da  Smederevo ima nekoliko prirodnih izvora vode, ali se uopšte ne vodi računa o njima, taksisti peru kola u prolazu, neki peru noge... Ipak stari smederevci piju tu vodu, kuvaju pasulj (kažu najukusniji sa tom vodom)... Mislim najpre na "živu vodu" MZ Donji grad - ugao Karađorđeve ulice i ulice Filipa Višnjića. Da je taj izvor negde u inostranstvu, tu bi verovatno odavno bila banja i slično. Ostali izvori (skoro svi) nisu hemijski i bakteriološki ispravni, na žalost. Nekad su bili. Pristan je postavljen na keju, ali još uvek ne funkcioniše kao "turistički" što mu je prevashodna namena. Treba najpre izmestiti luku i prugu koja ide kroz gradski park kojom se vozi ruda itd. i predstavlja pravo ruglo grada i nije baš "turistički". Što se tiče ribolova, pa kao i za sve ostalo u Srbiji, ne odgovaraju svima sve promene, tako da bi nezadovoljnih sigurno bilo. Što se mene tiče, ja bih da se princip "uhvati i pusti" unese u Ustav RS kao načelo (pored ostalog). Što se, naravno, neće nikad desiti.

vlada1978.

Kada bi to bilo,bilo bi ekstra.Prvo i ovaj krivolov,struja,mreže itd.barem kada bih to moglo koliko toliko da se spreči.Ali dzaba je grditi popa u potoku mi smo takvi kakvi smo loši nemamo mi prvo kulturu(čast izuzecima)a o ostalim stvarima i da ne govorim.C&R-a kada bih to bilo :ok:možda bi se malo i izvukli na neki način.Šta vredi kada ja uhvatim ribu npr.od 5-6kg.vratim u vodu ovaj dođe ubije strujom i odnese i proda.E za to treba doneti zakon,odmah na robiju bato 10 godina,pa da vidiš ima da se češeš i gde te nesvrbi ili novčana kazna od 1000.000.din.plus da poribiš to mesto pa da vidim da li će da strujari ili tako nešto da mu padne na pamet.Pozdrav.
Strpljenje je umetnost nadanja.

mi-ne

Kada smo kod planiranja turizma na nekom podrucju ima stvari o kojima treba da se razmislja na vreme.
Dok se nasi "preduzetnici" (vlasnici kojekakvih butika, kucica za prodaju suvenira, bureka, hamburgera, restorana...)  takmice sa komsijama ´ko ce da ima vecu i lepsu kucu sa komsijama, poslovni prostor im je cesto teska improvizacija.
A i zasto da trosi vise novca kada svi improvizuju ?
Posebno je bitno na udarnim zonama (gde se ocekuje naj vise turista) da postoji plan i nacrti svakog pojedinog objekta i da se kontrolise kako se odrzavaju.
Na naj udarnijim lokacijama gde je u prvom planu priroda gradnja u stilu kanadskih kuca (stabla lakirana bezbojnim lakom). Dok se ne pojave zainteresovani  za takvu gradnju mesto ostaviti prazno ili dati do znanja da kada se pojavi zainteresovani za jedan takav objekat da mesto mora da se oslibodi.
Voznja kruzerima po Dunavu nije jeftin turizam, tako da znate o kakvim gostima se radi. smiley133
Ako zivis u blizini pristana za takve brodove pre nego sto izadjes iz stana stanes jos jednom pred ogledalo i pregledas dali je sve na svom mestu.

Po pitanju ribo- turizma Ru, BiH, Hr ... su svakako C&R  turisti, ako nemaju nikoga na granici. :cool:


alexdja

Kod eventualnog ribolovnog turizma i potencijalnog C&R (prevedeno na srpski UiP - uhvati i prodaj  :smiley:), nisu problem turisti, većeć vodiči...  :cool:
       Nema više divljeg bučka. :no:

mi-ne

Vodici dobijaju baksis, oni ce da budu zlatni. Vise bih vodio racuna o tome da chamci moraju takodje da budu na solidnom nivou.
Drugim recima ako camci nisu solidni od posla sa strancima nema nista. :no:

pikeman

Kada će beogradski "rečni vukovi" dići sidra

Iako je na najznačajnijoj tački prolaza Dunava u Crno more, Srbija nema šta da ponudi nautičkim turistima. Nedostaju smeštajni kapaciteti, marine, uređena obala i plaže. Iako Srbija ima 76 dugačkih reka, 50 kraćih, devet većih i 114 manjih jezera, nautička privreda već duže od deceniju ima status potencijala.

Gostujući u Jutarnjem programu predsednik grupacije za nautički turizam Privredne komore Srbije, kapetan Petar Đorđević, rekao je da nautički turizam nije prepoznat u Srbiji.

Razgovor Sanje Dragićević Babić sa Petrom Đorđevićem


"Nautički turizam je doživeo ekspanziju u Evropi i u zemljama u regionu, dok u Srbiji nije prepoznat iako imamo 3.000 kilometara raznih obala. Potrebno je da razgovaramo. Treba da se napravi strateški plan u celoj Srbiji", naglasio je Đorđević.

Kapetan dodaje da Privredna komora ima jedno odeljenje u kome su pioniri nautičkog turizma koji se bave tim pitanjima.

"Mislim da je nautički turizam skrajnut, nije prepoznat. Borimo se da država shvati, jer bez političke volje ne može se ostvariti Master plan", kaže Đorđević.

Prema njegovim rečima, ne možemo biti pusto ostrvo jer nema nijednog turiste koji obilazi evropske gradove, a da se na primer ne provozaju Senom i na taj način pogledaju grad.

Kapetan ističe da, kada je reč o ulaganju u nautički turizam, on ne bi govorio samo o novcu već i o ugledu zemlje.

"Posle Master plana, moraju se obezbediti osnovni infrastrukturni uslovi da bi se razvila takva vrsta turizma: kruzing, iznajmljivanje individualnih plovila, obilazak brodovima.

Naveo je primer Ljubljane, koja ima 100 malih brodića kojima se mogu sagledati lepote tog grada, dok imamo Dunav i Savu i bezbroj jezera koja treba iskoristiti.

Strani brodovi provezli više od 70.000 turista

Prema podacima Agencije za upravljanje lukama, u Srbiji je tokom 2017. godine registrovano 996 pristajanja putničkih plovila, a Gradska uprava Beograda zabeležila je više od 530 pristajanja brodova kojima je doplovilo više od 70.000 stranih turista.

Đorđević objašnjava da su kruzeri koji dolaze u Beograd ponuda tih zemalja čiji su, a ljudi koji posećuju su ljudi u trećem starosnom dobu i oni koriste njihove ponude.

"Mi moramo da organizujemo naše ponude, da turista može sa reke da obiđe Apatin, Smederevo, Novi Sad i, naravno, Beograd.

Za realizaciju tog plana, kaže, potrebna je saglasnost tri ministarstva poljoprivrede, infrastrukture i turizma, i treba uskladiti zakone.

A kao problem, naveo je i neadekvatno školstvo.

Pozitivan primer nautičkog turizma u Srbiji je grad Čačak. Zanimljivo je da u Strategiji razvoja taj grad ima nautički turizam.

Čačani i turisti voze se stazom dugom 11 kilometara u Ovčarsko-kablarskoj klisuri i tom prilikom mogu uživati u prelepim predelima.

U Turističkoj organizaciji Čačka kažu da imaju 160 registrovanih plovila, a pribavili su i marinu za 40 čamaca.

Kapetan Đorđević kaže da je Čačak odličan primer i da treba da ga slede i drugi veliki gradovi.

"Potrebna su pristaništa, marine i infrastruktura koja mora da poveže reke sa gradskim saobraćajem. Primera radi, na aerodromu u Parizu može se kupiti karta za obilazak Pariza  Senom", rekao je Đorđević.

Izvor: RTS



Teme sličnog naslova (2)

1057

Odgovora: 31
Pregleda: 10819

13766

Odgovora: 7
Pregleda: 2960