Crvena vrba          

Salix purpurea



Opšti opis

Crvena vrba je listopadni žbun visine 1-3m (retko 5m). Vrlo brzo se širi. Kora je ljubičasto-braon do žuto-braon boje, postaje svetlo sive boje kako stari. Izdanci su crvenkasti. Listovi su duguljasti, najširi u gornjoj trećini, goli i pri vrhu sitno nazubljeni, dugi 2-8cm (retko 12cm) i 0.3-1cm široki (retko 2cm), sa gornje strane tamno zeleni a sa donje svetlo zeleni i češće raspoređeni u suprotnim nego naizmeničnim parovima (što je neuobičajeno za vrbe). Listovi koji uvenu pocrne, a zališća nema. Korenov sistem je jako razgranat, žiličast. Cvetovi su rese, 1.5-4.5cm duge, paralelne sa stabljikom, često su ljubičaste ili crvene, odakle i potiče naziv ove vrste. Javljaju se zajedno sa listovima, u rano proleće, sitne su i često neprimetne. Sve su vrbe dvodome, pa tako imaju isključivo jednopolne ženske i muške cvetove, koji se nalaze na odvojenim biljkama. Muški cvetovi imaju 2 prašnika koji su potpuno srasli sa filamentima, pa izgleda kao da imaju samo jedan. Plodovi na ženskim biljkama sadrže mala semena koja nemaju nikakav ukrasni značaj, kao ni cvetovi. Brka se sa dalekoistočnom bliskom vrstom Salix sinopurpurea.

Rasprostranjenost

Najbolje se razvija na osunčanom mestu, na vlažnom ili mokrom zemljištu prosečne plodnosti, ali je vrlo prilagodljiva i neplodnim i suvim zemljištima. Jedino ne podnosi dobro kombinaciju vreline i visoke vlažnosti. Najčešće se nalazi u rečnim dolinama, na šljunkovitim nanosima, pa tako zauzima gotovo najniže položaje dunavskih ada i ritova, razvijajući se oko bara i depresija. Ali se može naći i u mešovitim niziskim šumama vrba i topola, kao i na planinama, do 1800m nadmorske visine, ali često obrazuje pionirsku zajednicu - guste vrbarke (Salicetum purpureae) na šljunkovitom nanosu

Upotreba

Gaje se i hibridi ove vrste, kao S.rubra (S.purpureae x s.viminalis), S.ponteredana (S.purpureae x S.cinerea), S.peloritana (S.purpureae x S.pedocellata) itd. Zbog svojih vrlo gipkih grančica, crvena vrba se najviše koristi u korparstvu. Sadi se blizu vode kao živa ograda ali i kao bedem za kontrolu erozije tla. Danas se koristi kora bele vrbe (Salix alba), dok je u prošlosti bilo popularno lišće za domaću izradu lekova. Kora se sakuplja kada počnu sokovi, u rano proleće. Od nje se prave tinktura, ekstrakt, prah ili čaj. Najvažniji sastojak kore je salicin. Vrba je među prvim naučno istraženim biljkama. Još u XIX veku je francuski hemičar Leroks izvukao aktivni sastojak iz kore vrbe i nazvao ga salicin, a od 1852. godine salicin se proizvodi sintetički da bi 1899. godine bio proizveden prvi aspirin. Sličan sastav ima i vrba rakita pa se koristi u iste svrhe.






Bijela vrba

Salix alba



Rasprostranjenost

Bjelogorična vrsta drveća, raste kao grm ili do 20 m visoko drvo u nizinskim šumama Europe, jugozapadne i srednje Azije. Kod nas je autohtona vrsta i pojavljuje se u ritskim šumama uz rijeke, koje su dio godine poplavljene. U Podunavlju rastu šume bijele vrbe s broćikom (lat. Galio-Salicetuma albae) i šume bijele vrbe i crne topole (lat. Salici albae-Populetum nigrae).
Izgled

Vrhovi su grana svinuti prema dolje, a izbojci sivkasti i žilavi. Lišće je do 10 cm dugo i oko 1,5 cm široko, u početku gusto srebrnasto-svilenasto, kasnije odozdo srebrnasto-dlakavo, u sredini najšire, fino i žlijezdasto napiljena ruba, s palistićima. Rese su do 6 cm duge na postranim mladicama. Cvijetni priperci su žuti, podjednake boje. Prašnika ima 2. U cvjetovima su po 2 žlijezde. Cvatu za ili iza listanja. Varijetet bijele vrbe, Salix alba var. vitellina uzgaja se u vrtovima i vinogradima, a izbojci su žuti i sjajni te žilavi i dobri za vezanje.
Korisnost

Mlade jednogodišnje grančice se koriste za pletenje košara. Hipokrat je u 5. stoljeću prije rođenja Krista, pisao o gorkom prahu iz kore bijele vrbe, koji ublažava bolove i vrućicu. Talijanski kemičar Raffaele Piria i francuski farmaceut Henri Leroux izolirali su salicin, aktivnu tvar iz vrbine kore, 1828. godine. Od salicina dobiva se salicilna kiselina, a od nje reakcijom esterifikacije dobiva se aspirin, koji je acetilsalicilna kiselina.

Ma kakvi aspirin,moj deda kaze da je najbolja za camce 

Ja mislim da sam jedini ovdje koji  se može pohvalit čamcem od crvene vrbe ako ima neko još da čujem 

Mornar, ta crvena vrba sa cim se pravi camac se zove : Salix alba

Drvo rasti do 25 metra, boja mu dodje belo crveno, lagano drvo, elasticno, koristi se isto i za grede, letve. Dobro se sece i to sa sve strane, pojedini vajari ga obozavaju posto se dobro obradzuje, a pekari ga koristili zbog toga sto brzo gori i ujedno daje veliku toplotu. Naravno sa njim se pravu i camci, na Velikoj Moravi se to drvo nekada cesto koristilo,  moj prvi camac je bio od crvene vrbe. 

Sem pekara koriste je i oni koji vole da kuvaju paprikaš. 

I oni znaci...

Prelepo drvo, lako se sadi, dovoljno je odseći mladu granu i zabosti je u vlažnu zemlju...

Neski pa nemogu ja sve da napišem čekam da se i ostali uključe u razgovor

Dobra za čamce,vatru i kiparstvo.Ali ja je naviše volim kad mi pribor zaavrši u njenoj krošnji ili mi se zbog nje otkači riba ,e onda ju obožavam.

kad sam jednog alasa pitao koje je drvo najbolje za veslo ko iz topa je odgovorio crvena vrba

i najbolje mjesto za pecanje, ispod vrbe

A gdje dalje nego pod vrbom

@ pikeman
mnogo ti lepa ova slika,imas li je u vecoj rezoluciji,pasovala bi mi za wallpaper 

Nemam  , našao na netu.

Evo par komada i od mene