Vidre

Započeo Panonski Mornar, 25 Januar 2010, 18:13:32

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Panonski Mornar

Vidre (lutrinae) slatkovodni su ili morski sisavci; članovi porodice Mustelidae, u koju spadaju lasice, tvorovi, jazavci i drugi. Vidre su mesojedi, a hrane se raznolikim plijenom. S 13 vrsta u 7 rodova, vidre su rasprostranjene gotovo čitavim svijetom.

             
   
Vidre imaju veoma mekan sloj krzna ispod vanjskog sloja koji se sastoji od duge zaštitne dlake. Ono ih održava suhima tijekom boravka u vodi te zadržava sloj zraka, pružajući im toplinu.

Sve vidre imaju duga, vitka tijela i kratke udove. Među njihovim prstima nalaze se plivaće kožice. Većina vrsta ima oštre kandže.

Prehrana

Vidre ne ovise samo o njihovom usavršenom krznu kako bi preživjele u hladnim vodama u kojima većina vrsta živi. Ove životinje imaju veoma brz metabolizam i izgaraju energiju velikom brzinom. Primjerice, euroazijske vidre moraju jesti 15% vlastite težina dnevno; morske vidre jedu 20 do 25%, ovisno o temperaturi. U vodama temperature 10°C, vidra mora uhvatiti 100 grama ribe u jednom satu jer ne može preživjeti od manjih količina. Većina vrsta love 3 do 5 sati tijekom dana, a majke koje se moraju brinuti i za potomstvo love i do 8 sati dnevno.

Većina vidri hrani se uglavnom ribom, dok prehranu nadopunjuju žabama, slatkovodnim rakovima ili morskim račićima. Neke su se usavršile u otvaranju školjaka, dok ostale jedu i manje ptice ili sisavce. Njihova ovisnost o samo jednom plijenu ostavlja vidre veoma ranjive zbog deplecije plijena.


Vrste:

    * Europska vidra (Lutra lutra)
    * Dlakava vidra (Lutra sumatrana)

    * Glatka indijska vidra (Lutrogale perspicillata)

    * Sjeverna riječna vidra (Lontra canadensis)
    * Južna riječna vidra (Lontra provocax)
    * Neotropska vidra (Lontra longicaudis)
    * Obalna vidra (Lontra felina)

    * Divovska vidra (Pteronura brasiliensis)

    * Južnoafrička beznokta vidra (Aonyx capensis)
    * Orijentalna kratkonokta vidra (Aonyx cinerea)

    * Morska vidra (Enhydra lutris)

Sjeverna riječna vidra

Sjeverna riječna vidra (Lontra canadensis) jedna je od najzaigranijih, najznatiželjnijih i najaktivnijih vrsti vidri, te je kao takva postala popularnom životinjom u zoološkim vrtovima i akvarijima, iako je smatraju štetočinom na poljoprivrednim površinama jer mijenja riječnu obalu prema vlastitom nahođenju radi prilaza rijeci, klizanja i obrane. Jedna je od mnogih životinja koje su bile glavne mete lovaca na krzno u Sjevernoj Americi.
Riječne vidre jedu raznoliku ribu i školjkaše, kao i manje kopnene sisavce i ptice. Narastu do jednog metra u dužinu i teže od 5 do 15 kilograma.

Određeni zakoni učinili su riječne vidre zaštićenom vrstom u određenim područjima, dok neka
imaju utočišta za vidre. Ova utočišta pomažu bolesnim i ozlijeđenim vidrama u njihovom oporavku.

Morska vidra

Morske vidre izvrsno su prilagođene životu u moru Morska vidra
Morske vidre (Enhydra lutris) žive diljem obala Tihog oceana Sjeverne Amerike. Njihova rasprostranjenost u povijesti uključivala je plitke vode Beringovog prolaza i Kamčatke, te jug Japana. Jedan centimetar kože morske vidre prekriven je s 200.000 dlaka, što joj daje bujno krzno radi kojeg su je ljudi lovili i doveli do samog ruba izumiranja. Do 1911. godine preostalo je tako malo morskih vidri da je trgovanje njihovim krznom postalo potpuno neisplativo.

Morske vidre hrane se školjkašima i ostalim beskralješnjacima (posebno petrovcima i morskim ježincima), te ih se često može promatrati dok koriste kamenje kao kruti alat kojim razbijaju i otvaraju oklop plijena. Narastu od jednog do dva metra u duljinu i teže oko 30 kilograma. Iako su nekada bile na rubu istrjebljenja, ponovo su se počele proširivati, počevši od obale Kalifornije.

Morske vidre nemaju sloj izolacijskog sala poput ostalih morskih sisavaca (kao tuljani ili kitovi). Poput ostalih vrsta vidri, oslanjaju se na zrak zarobljen u njihovom krznu koji im pruža osjećaj topline.


 Europska vidra

Vidre nastanjuju i Europu. U Velikoj Britaniji bile su veoma česte, no u današnje vrijeme postale su rijetke zbog nekadašnje upotrebe pesticida koji su im štetili, te zbog nestanka prirodnog staništa. Populacija europske vidre dosegla je veoma nizak broj 1980ih godina, no uz pomoć inicijative, 1999. godine ustanovljen je broj i oporavak do 1000 jedinki.
Divovska vidra

 Divovska vidra

Divovska vidra (Pteronura brasiliensis) nastanjuje Južnu Ameriku, posebice pritoke rijeke Amazone, no postaje sve rjeđa zbog učestalog krivolova, nestanka prirodnog staništa i upotrebe žive i ostalih otrova u ilegalnim aluvijalnim rudnicima zlata. Ova društvena životinja naraste u duljinu i do 1,83 centimetara.
Kulturološke reference

Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

milos92

ijoj sto su slatke sve bi ih  smiley045  ko ovaj smajli komp one jedu ribe vise nego sto mogu da pojedu i to ajde da jedu male nego one najvece :sad:

Olovo

a ko si ti da se meshash u zivotinjski odnos koji traje milionima godina??


Odo krečit šljive.

milos92

nemesam se i nediram ih niti cu ih dirat  samo sam protiv njih one su odgovorne za jedno jezeru u blizini moje kuce sve pojele nakotile se ima ih koliko hoces rupa na svakom metru polomis noge setajuci :sad:

rj

ako se vidra navuće na poziciju di loviš slobodno mjenjaj mjesto  :veryangry:  :veryangry:  :veryangry: gora je od kormorana  :veryangry:  :veryangry: živo zlo  :grin:  :grin:

Panonski Mornar

U pravu si potpuno sjedio sam dva dana na krasnom mjestu dok ju nisam vidio gdje ulazi u vodu i sve granje ljulja otišao sam podvita repa da me niko nevidi al tamo više jok
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

BUBIMIR

U pravu ste gospodo samo moramo znati da su one bile na tim vodama prije nas, a mislim ako ih nestane nestat če i ono malo divljinje koju toliko volimo i cjenimo.  :bye: :bye:

pikeman

Vidre vole čistu vodu i gde ih ima to je znak da voda nije zagađena. Ne može se porediti sa kormoranom jer je vidra autohtona vrsta. Ako do sada nije ugrozila riblji fond neće ni ubuduće.


rj

a koji su prirodni neprijatelji vidre na ovim prostorima ????? osim ljudi

Olovo

Ih ,da mi je videti vidru kako se zeza sa smudjem od par kila  :ok:


Odo krečit šljive.

Slaven

Citat: rj poslato 25 Januar 2010, 20:57:26
a koji su prirodni neprijatelji vidre na ovim prostorima ????? osim ljudi

Somovi,  :wink:

milos92

somovi :lol: :lol: na jegrickoj kod nas mrtvi somovi od 10-30kg mozete neverovati ali ta zivotinja nikad neide sama soma scepa i pojede dok kazes keks(sex)mozda na kraju i nas pecarose pocnu da vijaju po ovbali... :lol: :lol:

Panonski Mornar


Te se životinje daju pripitomit i bliske su ljudima nevjerujem da bih napale
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

maverick

ja ih nisam ni vidio na dravi....

Panonski Mornar

Nećeš ih naći na pristupačnim terenima traže odsječenu obalu sa puno granja i drveća ja ih često viđam na jednom mjestu na Dunavu obiđem ih u velikom luku i nezabacujem ni blizu
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević