Dabar

Započeo pikeman, 22 Oktobar 2010, 22:58:41

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Александар Бунчић

Са овим се слажем у потпуности. Није ово више станиште за дабра, бар док овај двоножни не престане да пустоши шуме.

Послато са SM-A325F помоћу Тапатока

Fisherman/Musician/Astronomer amateur

chmi

Ima jedna jako interesantna teorija o ključnim vrstama. To su vrste koje imaju disproporcijano veliki efekat na ekosistem u odnosu na svoju brojnost. Najčuveniji primer su vukovi u Jelovston nacionalnom parku, gnu antilope u Sergentiju, morske vidre na Pacifičkoj obali SAD, bas u amerčkim vodama i sl. I dabar u nekim ekosistemima se smatra ključnom vrstom. Ja bih ga ostavio par godina da vidimo kakav će efekat biti. Lako se krupna vrsta istrebi ako zatreba.
P.S. Postoji i sjajna emisija Serengeti efekat na nekom od dokumentarnih kanala koja detaljno prikazuje efekat ključne vrste
https://en.wikipedia.org/wiki/Keystone_species
Mi smo besni, oni su bolesni - B. Pekic - Besnilo

Александар Бунчић

Вук је помогао парку Јелоустон да се опорави тако што је смањио јеленску популацију и готово их стално држао у покрету, онемогућавао их је да праве штету. Ти случајеви не могу да се пореде, Саша је лепо написао да је Војводина била шума и мочвара, а сада где се има шуме човек експлоатише. Да се разумемо лично бих волео да видим овде даброве, али на жалост ми смо им омогућили да буду вишак на свом природном станишту

Послато са SM-A325F помоћу Тапатока
Fisherman/Musician/Astronomer amateur

pikeman

Opasan drvoseča. :rolleyes:



Evo kako mu izgleda kuća.



Saša

Evo sad pustili i bizone na Frušku Goru. Stvarno nisu normalni. Kad siđu dole niže i krenu da brste po poljima biće kuku lele, ko ih ovde dovede. Stvarno poludeo svet načisto.


Sent from my iPhone using Tapatalk
Bass mi je opsesija...

Grof1204

Samo da ne poribljavaju piranama...
Dva vuka, jedan zavija, dok drugi odvija.

chmi

Nisu samo predatori ključne vrste. Gnu je najbolji primer gdeje porast populacije sa 200.000 na skoro 1.500.000 jediniki totalno preobrazio (tj povratio u prvobitno stanje) ceo Serengeti. Zbog intenzivne ispaše požari su postali jako retki, što je dovelo do pojave retke šume. Ta retka šuma je privukla još više životinja ptice zbog hrahe i mesta za gnezdo, životinje koje se hrane lišćem drveća (slonovi, žirafe itd),povećala broj predatora itd. Sistem je došao u ravnotežu i broj gnu antilopa se ustalio na oko 1.200.000. Inače delovi Seregentija se koriste za ispašu domaće stoke a deo se obrađuje.
Dabrovi već duže naseljavaju Zasavicu pa nisu uništili ekosistem
P.S. Evropski bizon je šumska vrsta i retko izlazi u polja. Naseljavaju ga gde god mogu po Evropi i već postoje populacije u većini država.
P.S.S. Jako interesantan eksperiment
https://en.wikipedia.org/wiki/Pleistocene_Park
Mi smo besni, oni su bolesni - B. Pekic - Besnilo

Saša

Situacija sa gnuom koju opisuješ se desila u ekosistemu gde već imaš tu vrstu milenijumima, u ekosistemu dakle sasvim podobnom za njen život i gde dolazi samo do povećanja njene brojnosti. Mi ovde imamo situaciju da se vraćaju vrste koji tu nema već stotinama a možda i hiljadu ili više godina, u ekosistem koji je u međuvremenu totalno izmenjen i preobražen u nešto potpuno drugo.
Šta je sledeće, da vratimo i tigrove jer su i oni hodali ovuda pre nekoliko milenijuma? Karikiram ali nadam se da shvatate poentu?


Sent from my iPhone using Tapatalk
Bass mi je opsesija...

Александар Бунчић

Само бих још додао да већ дужи низ година имамо инвазивног дабровог еквивалента званог нутрија, који се овде и више него одомаћио. Само треба да га научимо да руши стабла. Иначе све друге квалитете већ има

Послато са SM-A325F помоћу Тапатока

Fisherman/Musician/Astronomer amateur

laki22

pise u textu na 021.rs, bizoni su nestali sa fruske gore pre 200 god...

Grbo

Dabar je nestao iz Gornjeg podunavlja krajem 19. veka, znaci pre nekih 100-150 godina, nije to bilo bas tako davno. Mislim da je covek daleko stetniji sa ekosistem od dabra. Iskrci covek par hektara sume uz reke, kanale i jezera da prosiri oranicu (koji, by the way, prska otrovima koji se slivaju u te iste vode), a onda nam smeta dabar koji porusi par stabala i tako napravi dobro staniste za zivotinje (za one koje jos uvek nismo uspeli da istrebimo). E jeste taj dabar stetocina, aj' da ih opet sve porokamo, sto mu dabrova...

DDj

Koliko se moze pronaci informacija, poslednji Evropski divlji bizoni su ubijeni pre tacno 100 godina u sumama izmedju Belorusije i Poljske, kakve stotine i hiljade godina. Bili su rasprostranjeni sirom Evrope, bilo ih je i kod nas. Primerci iz zatocenistva su razmnozeni i uspesno uneseni u prirodna stanista u 7-8 Evropskih zemalja. Ima ih i u Rumuniji i Slovackoj, u Rumuniji na 3 lokacije. U toku je repopulisanje mnogih drugih nestalih ali autohtonih vrsta i to je jako lepa prica.

Kod nas je u toku sredjivanje papira za unosenje bizona na Staru Planinu i Frusku Goru. Moje licno, doduse nebitno i amatersko misljenje je da ce time da se poveca biodiverzitet tih podrucja, djubrenje livada i suma, kontrola i poboljsanje divljih pasnjaka, vracanje prirodi ono sto je uzeto od nje.

Recimo, bujnost i plodnost Kanadskih kisnih suma jednim delom zavisi od djubrenja ostacima lososa koje medvedi iznose u sumu iz reka u hiljadama tona. To je i hrana za mnoge druge sitne vrste zivotinja. Poboljsavaju sume i njihovim izmetom, prenosenjem bobica, kontrolom rasta livada, na mnogo drugih nacina. Nije direkto u vezi sa bizonima ali imate ideju:) A da li ce nanositi stetu usevima, ne znam. Tamo gde su uneseni neke bitne stete nema.

laki22

7 bizona su vec na fruskoj gori i trenutno su u karantinu tj privikavaju se na u slove, te ce posle biti pusteni u prirodu

chmi

Evropa je generalno uništila svoje ekosistema pa ih poslednjih godina oporavlja. U USA je situacija skroz drugačija. Npr država New Jersey (pored grada Nju Jorka). Po površini je kao Vojvodina i ima preko 9 miliona stanovnika. U njoj živi više jelena nego u Nemačkoj(oko 130.000 dok ih u Nemačkoj ima oko 110.000 a u Srbiji oko 6.000-7.000), priližan broj medveda kao u Rumuniji (oko 5.000 crnih medveda u NJ u Rumuniji oko 6.000 mrkih u Srbiji oko 300) i imaju veliku populaciju dabrova koje je dozvoljeno hvatati zamkama. Što se mene tiče i dabar i bizon su i više nego dobrodošli u naše  okruženje jer može biti samo koristi od njih.
Nutrije su invanzivna vrsta kojoj ovde nije mesto
Mi smo besni, oni su bolesni - B. Pekic - Besnilo

kiraj

Dabra još nisam video na kanalu DTD ali radi punom parom.

Prošle godine smo videli jedno oboreno stablo a sada,"mnogo".