Šakal - Čagalj

Započeo jugov, 16 Decembar 2010, 13:11:36

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

jugov

S obzirom da se većina nas susreće sa ovim predatorima i u većem broju su prisutni na našem podneblju i već počinju da nam zadaju probleme, red je da se upoznamo sa njim.

Šakal Čagalj:




pripada familiji pasa , i spada u grupu mesoždera .Genetski spada u istu grupu gde su : Sivi Vuk  ; Domaći pas  ; Kojot ; Dingo  ; Crveni Vuk ; Etiopski Vuk  i izumrli Smrtonosni Vuk
Ono što je takodje bitno, šakal nije u nikakvom srodstvu sa lisicama /vulpini /.Da , neke vrste šakala liče na njih ali nisu u srodstvu. Takodje to znači da ni lisice nisu vrsta ili podvrsta pasa kako je to odomaćeno kod neke lovačke populacije u Srbiji.
Šakal, koji se nastanio i operiše na našim terenima je svakako Zlatni šakal /canis aureus/
Ali, ne leži vraže nije baš isti kao iz zemlje postojbine Jugoistočne Azije Kaspijskog regiona ili Bliskog istoka i male Azije. ,,Naš" šakal uobičajeno ima nesto kraće noge, kraći rep, kraće uši i po običaju je krupniji i teži od svojih predaka iz postojbine. Po nalazima DNK odstreljenih primeraka iz Kaspijskog regiona, ruski zoolozi su došli do zaključka da je došlo do mešanja gena  Zlatnog i Zebrastog šakala / koji više liče na našeg / i da je to onaj tip koji polako migrira kroz Balkan ka centralnoj Evropi. Zoološka literatura ovog balkanskog šakala još i zove ,, žućkastozlatni" / goldenyelowish jackal /.



Šakali, u zavisnosti od postojbine, načina ishrane, vrste i odnosa polova dostižu visinu do 50cm, težinu do16kg, dužinu do 100cm.Boja im varira od sivo smedje do zlatno žute-bordo sa tamnijim ledjima, oker paležima, sa jednobojnim ili crnomeliranim repom.Veličina ušiju i nogu varira u odnosu na podneblje gde žive. Mužjaci su u proseku 20% krupniji od ženki. Karakteriše ih jak vrat, izrazito čulo sluha i mirisa. Dlaka je oštra, srednje dužine i specifično bela ispod vrata Njuška može biti šiljatija ili zdepastija, ima karakteristično 42 zuba kao i sve vrste.

REPRODUKCIJA
U našim klimatskim uslovima pari se jednom godišnje.U predelima Azije i Bliskog istoka zabeležena je mogućnost i do tri parenja u trideset meseci. Izrazito je reproduktivna životinja. Vreme parenja na našim terenima još nije egzatno utvrdjeno ali je primećeno da su ženke nosile mlade u periodu od februara do juna, pa se može reći da je na našem prostoru parenje moguće od decembra do aprila. U našim lovištima mladi su primećeni u većini slučajeva u aprilu i maju. Ženka nosi mlade u proseku 9 nedelja. Može se okotiti izmedju 57 i 70 dana gravidnosti. Okoti izmedju 3 – 9 mladih a prosečno 4 – 6 i to približan broj mužjaka i ženki. Mladi progledaju za 10 dana a hrane se majčinim mlekom – sisaju oko 8 nedelja. Ženka dostiže polnu zrelost sa 11 meseci a mužjak posle 14 meseci. Pošto potomstvo živi u okruženju roditelja samo do polne zrelosti, nakon toga napuštaju roditelje i zasnivaju svoju zajednicu i traže svoj prostor na novim terenima.

Životni vek mu zavisi od podneblja ali se može reći da je prosek oko 10 -11 godina na Balkanu. U zarobljeništvu dostiže čak 16 – 17 godina života.

MIGRACIJA
Šakal neprestano migrira i nastanjuje nove teritorije. U Evropu je ušao preko Kaspijskog i Crnomorskog . Karpate je počeo prelaziti početkom 40 tih godina prošlog veka. Zabeleženi su slučajevi dolaska i pre toga ali kao sporadični. Za masovni dolazak u Srbiju vezuje se kraj sedamdesetih godina prošlog veka. Kao izrazito reproduktivna životinja osvaja vrlo brzo nove terene. Ženka šakala ima veoma male gubitke kod okota i uzgoja, tako da kao brižna majka i bez prirodnog neprijatelja izvodi na put celokupno potomstvo. I ako je šakal životinja koja se sreće i do 2000 metara nadmorske visine, u principu on nastanjuje brdsko-ravničarske predele u prvim fazama osvajanja novih terena. Koristi prirodne puteve za migraciju i predele koji su bogati sitnijom divljači koje koristi za ishranu. Tek sa umnožavanjem populacije na jednom terenu novonastali parovi prelaze u viša područja i staništa koja nisu primarna za njihov način života. Morava, Timok, Dunav, Nera, Sava, Tisa i Podrinje su prirodni koridori kojim se kreću. U Hrvatsku dolaze i iz Madjarske pravcem preko Drave, Pečuj-a, Nadjkanjiže.

Upornost, izdržljivost, snalažljivost, potraga za hranom,brzina pretraživanja terena i opšta psihofizička sposobnost šakala se ogleda u tome da je sposoban da prosečno prelazi 16 km na sat, loveći ili menjajući teritoriju. Zamislite, da kad se kreće od sumraka do svitanja, teoretski može preći 120 – 130 km za noć. Zanimljivo je da mužjak provodi 80 % vremena u lovu ili pripremi za lov. Kada lovi u paru procenat ulova je preko 80 % od svakog pokušaja.  Uglavnom, u čoporu maksimalno love tri para. Kod situacija kada love krupnu / visoku divljač love i tri kompletne familije. Posao je podeljen i zna se ko lovi, ko je u zasedi, ko tera divljač ili više njih i ko koju divljač juri. Na meti su sve divljači ali često i domaće životinje u okruženju bez ikakvog biranja, pa čak i lešine.
Šakal nije neki izuzetni trkač, okretan i brz kao lisica, ali je genetski intelegentan i snažan te kao takav je po ponašanju mnogo bliži vuku nego lisici. Nagon za očuvanje vrste i osvajanje novih teritorija svrstava ga u invasivne vrste / invader /.

POPULACIJA DANAS / SUTRA

Tačnih informacija o broju populacije zlatnog šakala u Srbiji - nema. Pretpostavlja se da od Tajlanda preko Rusije, Kaspijskog i Crnomorskog regiona živi preko 1.000.000 jedinki. Brojnost mu je mnogo veća u severnoj Africi, Bliskom istoku i oblasti Persijskog zaliva. Za Balkan i srednju Evropu tek postoji nepoznanica.Ono što se zna je da jedan par šakala sa mladima iz poslednjeg okota operiše na teritoriji od oko 3 kvadratna kilometra / 6 – 8 jedinki /. Jedan par šakala može u svom životnom veku imati 6 – 8 okota što čini približno 40 jedinki po paru u životnom veku /10 godina /.

Znači, u Srbiji da predpostavimo da postoji 1000 parova. Za period od 5 godina nakotiće se oko 120 000 jedinki. Samo, da li sada egzistira 1000 parova ili više ? U većini familija šakala, minimum jedan a nekada i dva člana, ostaju uz mužjaka i ženku i posle sticanja polne zrelosti. Literatura ih zove ,,pomagači". Oni su ti, koji uz majku, vode računa o sledećoj generaciji mladih. Tek kada mladi stasaju do 6 meseci, oni odlaze i zasnivaju svoju familiju. Mužjak sa pomagacima je taj koji se brine o ženki koja nosi mlade u poslednjim nedeljama skotnosti i dok ženka doji mlade. Oni love za sve.

Na kraju svega rečenog:

Šta reći o životinji koja čuje na 4 km, koja se u okviru familije doziva samo njima posebnim zavijanjem koju svaka jedinka prepoznaje, koja ne želi u principu, da uzme strvinu stariju od jednog dana tj. da ne oseti svežu krv. Šta reći o tome da u svoj literaturi na koju sam do sada naišao, skoro je uvek naznačeno da ne postoji preterana opasnost kod invazije šakala?? Njegova brojnost kako nastavlja osvajanje novih terena opada i svodi se na razumnu količinu. Za primer se uzima Grčka koja je muku mučila sa njima izmedju dvadesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, a danas jedva da je ostala petina populacije. Šta to znači? Da li je grčki šakal izgubio reproduktivnu moć? Ili i mi moramo čekati narednih trideset godina, pa šta nam se desi.
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

Košava

Odlican tekst i drago mi je da si postavio ovu temu :ok: Po povratku sa Tise u razgovorima u marini dotaknemo se sakala,medjutim svi me gledaju  :eek: kao neverni tome kada im kazem da sam na pesku ispred broda jedno jutro video 3 sakala kako se izlezavaju sa samim izlaskom sunca.E sad sam upravo nazvao neke drugare da posete forum  smiley139  i da ovo pogledaju bice im mnogo jasnija i moja prica o sakalima nadam se.

Zavijanja nocu postaju ponekad neizdrzljiva pa koristim sirenu brodsku kako bi pobegli na pristojnu udaljenost.Medjutim kratka pauza pa opet sve iz  pocetka urlanje i zavijanje traje celu noc.Meni je jedino spas od  te "muzike" kad doje @Pirke vuk sa Tise,i kad on svirne sa svojom sirenom (brodskom)toliko je glasna  da kederi iskacu iz vode ,tada i sakali traze neke druge terene :lol: smiley033

žex.rašeta

Ja sam kao lovac sudjelovao u 3-4 hajke koje se održavaju svake zime u februaru u slankamenu!na obroncima fruške gore uz dunav na potezu između slankamena i krčedina i svake godine odstrelimo po nekog! mislim da je u na tom potezu prošle sezone odstreljeno preko 20 jedinki! ne da se razmnožio nego-PRENAMNOŽIO!
pravi ogromne štete jer napada divljač koju unosimo u lovište!
Biće nam bolje kada mi postanemo bolji ljudi!

Košava

Da Zex,to se upravo zale i lovci ciji su tereni uz Tisu Mosorin na Backoj  i Aradac na Banatskoj strani imaju isti problem i bore se neprekidno sa sakalima naravno sa bokericama i po neki hamerles :lol: smiley033

twister011

Pored svakodnevih susreta sa sakalima u Njivicama, (i u dnevnoj sobi) iamo sam zanimljiv dozivljaj i na Peku kod Velikog gradista.
Pecajuci klena na skrivenim mestima cesto sam bio primoran da kretanjem oponasam zivotinje, kako zbog neprohodnog rastinja tako i zbog buke koja remeti grobnu tisinu. 
Dosavsi na jednu od pozicija, posle par minuta zacuh suskanje u neoposrednoj blizini. Nekoliko sekundi kasnije, na samo par metara od mene pojavi se sakal. Oprezna zivotinja se lagano priblizila vodi, prvo onjusila vazduh a zatim pocela da pije vodu. Ocigledno je vise verovao svom culu mirisa nego ocima jer nije primetio da stojim na samo par koraka dalje. Iako mi je sve bilo jako zanimljivo nisam uspeo da ostanem miran sve vreme, pa je najmanji pokret koji sam napravio bio dovoljan da nesrecna zivotinja odskoci metar u vis, i krene u panicni beg.
Bio sam aktivan lovac, i odavno sam trazio neki opipljiv razlog ne bi li prestao sa tim. Na zalost nasao sam ga u jednom lovu, kada sam na slican nacin kao gore opisani presreo lisicu, na nesrecu naoruzan. Dotuklo me je kada sam joj u ustima nasao par poljskih miseva, koje je pretpostavljam nosila mladuncima. Od tada ne mogu da zamislim dobar razlog koji bi me naterao da ubijem lisicu, sakala ili vuka.

Košava

twister,kolega mozda bi ti promenio misljenje kada bi video rascerupanih nekoliko zeceva u detelini ili lane na sred nasipa-dolme,neznam nezelim nista da tvrdim ali lovci su ogorceni na tu zverku isto kao i ja na kormorane,ne samo ja nego vecina nas :takoje: smiley033

STEPA

obično budem sam za vrijeme kada bacam varke i svaki put se naježim,trnci mi krož kičmu prođu kad ih čujem kako zavijaju :veryangry:
samo lijen čovijek nemože da upeca ribu

žex.rašeta

Tako je košava! lovačko društvo u kom sam i ja član i aktivan lovac ( 17 g ) svake godine iz fazanerije kupi od 800-1000 fazana koje puštamo u lovište( nije za neupućene - samo klasičan odstrel i uništavanje divljači). zamislite koliko štete napravi ova vrlo krvoločna zver sa svim čulima koje joj je priroda podarila ! ona uništava fazane koji se izlegu u prirodi i koji su mnogo ;namazaniji; od ovih iz volijera neke fazanerije ! ne samo lane i zeca , šakal napadne i ubije odraslu srnu !
Biće nam bolje kada mi postanemo bolji ljudi!

Hemingway

Ja se njih nebojim  :lol: :lol: ja sam Vuk .. i to Dunavski  :lol: :lol:
,,Starac i more"
,,Dunav mi u Venama "
"Zamislite koja bi tisina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome sto znaju." - Karel Capek

Pirke vuk s Tise

Ajde da i ja kažem moje mišljnje o šakalima:Nevidim ni jedan dobar razlog za negovo postojanje, jednostavno to je štetočina koju ako ne uništiti ono bar svesti na neki minimum.Znam da se Tvister neće složiti samnom ali nemoramo svi da mislimo isto.Mislim da ta štetočina neme prirodnog neprijatelja i da će nam u veoma kratkom vremenu stvoriti velike probleme, i zato treba reagovati i reći kao Lala ;TAMANI; da ne bude kao sa kormoranima, ali o njima drugom prilikom.

Berserker

ja ipak mislim da smo najvece stetocine mi, ljudi... :grin: :veryangry:

twister011

Dok ja kucam opsirno kolega iznad iznese ono sto ja mislim, ukratko :sad: :lol:.

Prvo da kazem da je normalno da imamo i iznosimo razlicita misljenja, i to je sigurno vrednost foruma. Da je drugacije sigurno nas ne bi bilo ovoliko prisutnih na istim. Zvali bi se sekta ili sl. Iskljucivost stvarno ne razumem.

Moje misljenje je po pitanju stetocina koje mi nismo stvorili je, one ubijaju da bi prezivele i odrzavale vrstu a mi ubijamo samo iz zabave. Sto vazi za sakale vazi i za kormorane i obrnuto. Malo je zivotinja koje ubijaju iz zadovoljstva.  :shocked:Videti ubijenog zeca ili srnu :huh: Pa u svakom lovu sam ih video na 10ine pobijenih od strane lovaca. Kada se setim samo sta sam ja radio i svog rekorda sa zecevima, sa samo osamnaest godina, plasim se dana kada cu otici Bogu na istinu.

smuki

Prirodni neprijatelj mu je vuk kojeg nazalost ovde na nasim terenima skoro da i nema


sto mos danas ostavi za sutra

Pirke vuk s Tise

Da se razumemo volim i ja životinje ali izmedju srne i šakala prednost dajem srni.

twister011

Pa Spasko samo je jedan razlog tome. Isti argumenti su se nekada koristili za unistenje vuka, samo sto nije bilo foruma a i svest je bila na nesto nizem nivou :no:

Spojene poruke: 16 Decembar 2010, 18:00:02

Citat: Pirke vuk s Tise poslato 16 Decembar 2010, 17:56:46
Da se razumemo volim i ja životinje ali izmedju srne i šakala prednost dajem srni.

Sasvim razumljivo, mnogo je ukusnija :rolleyes: