Krpelj

Započeo Panonski Mornar, 16 Jul 2009, 02:26:19

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

pikeman

Da kucnem u drvo, nikada nisam imao bliski kontakt sa tom zgadijom iako dosta vremena provodim u prirodi.


Bigash

Doces ti na Tisu  :lol:

smuki

I bolje,kad nevidis na vreme pa se zavuce malo pod kozu bolje pravac lekaru
infektiologu nego ko moj kum da mu zena iscupa pa ostane glava,al eno ga jos je normalan

Spojene poruke: 09 Mart 2010, 13:16:42

Bigs,koj si ti zlojeb  :rolleyes: :lol:


sto mos danas ostavi za sutra

pikeman

Pa bio sam Bigash.  :cheesy:

Kolega mi je pčelar, često ide u ambulantu da ih skida... rekord mu je 7 komada odjednom.


Bigash

Znam jednog kukavca koji je prosle godine fasovao 2 komada i oba zarazena  :help:

Lesinar

Ja ga dobijam redovno svake sezone....Ovde u Austriji se ljudi vakcinisu protiv njega jer ima i nekih otrovnih koji ostavljaju jako opasne posledice, paraliza itd....
UHVATI radi uzivanja - SLIKAJ radi uspomene - PUSTI radi buducnosti

Hemingway

Lesinar ..njih ima 150 vrsta a vakcinisanje ti sluzi samo za dvije vrste ..i ja se moram vakcinisati svake godine ..i opet upozorenje od Doktora pazite na sebe ..odjecu obavezno prikladnu na sebe ..znaci rukavi do zglobova i nogavice do clanaka i svjetlu odjecu na njoj su vidljiviji ...ukoliko se moze na to paziti ...malo pretjerano ali kad bi znali kako je patiti obukli bi se ko Astronauti ..
smiley033
,,Starac i more"
,,Dunav mi u Venama "
"Zamislite koja bi tisina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome sto znaju." - Karel Capek

Olovo

Iako se svi uglavnom zgražavamo i pri samoj pomisli na ovu sitnu i potencijalno veoma opasnu, parazitski orijentisanu životinjicu, činjenica je da krpelji nastanjuju gotovo identičan prostor kao i njihovi toplokrvni [nešto ređe i hladnokrvni] "domaćini". Za početak treba reći da su krpelji beskičmenjaci iz podreda Ixodida reda Parasitiformes iz podklase Acari.

Postoje tri familije krpelja: tzv." meki" krpelji [Argasidae], i Nuttalliellidae i Ixodidae tj. tvrdi krpelji. Vizuelno se mogu razlikovati po tome što se kod "tvrdih" rilice na glavi mogu videti sa gornje strane dok su kod mekih ti organi nalaze sa donje strane tela. Familiju Nuttalliellidae čini samo jedna veoma retka vrsta koja živi u Africi, a raste i do 3cm u dužinu. Svi krpelji su paraziti koji piju krv svog domaćina i mogu se naći u svim krajevima sveta. Predstavljaju veoma opasne prenosnike zaraznih bolesti od kojih neke mogu imati i fatalan ishod. Njihova staništa su najčešće šume, visoke trave i predeli pokriveni žbunastom vegetacijom koja im je neophodna kako bi mogli da "skaču"   [zapravo padaju ili se kače] na životinje i ljude koji prolaze.Krpelji podjednako "vole" i ljude i ostale životinje ali je kod pasa i mačaka njihovo otkrivanje dosta otežano zbog prisustva dlake i zbog toga što krpelj u početku ima prečnik od samo 1-2 mm.

Mehanizam pronalaženja domaćina se kod krpelja oslanja na njuh. Larve se spuštaju sa biljaka na svoje nove domaćine u trenutku kada osete miris butanske kiseline koju preko kože luče svi sisari.

Butanska kiselina se može osetiti [doduše tada je mnogo jačeg intenziteta] kada užegne puter.

Kada jednom dospeju na pogodnog domaćina krpelji traže mesto na kome će zariti svoje rilice i hraniti se krvlju dok ne prikupe dovoljnu količinu. Uvećana do neprepoznatljivosti u odnosu na početni stadijum, ženka krpelja tada otpada sa domaćina i polaže jaja na zemlju. Jaja se u proleće razvijaju u larve koje pronalaze svoje prve domaćine, najčešće glodare ili neke druge sitne životinje. Do jeseni larve rastu a zatim miruju preko zime da bi se na proleće pretvorili u mlade krpelje, svoju najagresivniju fazu. Kako u toku života menjaju nekoliko domaćina, počevši od prvog zaraženog, krpelji svakom narednom prenose zarazne bolesti.

Lajmska bolest kod ljudi
U Evropi je, od zaraza koje prenose krpelji, za ljude najopasnija lajmska bolest koju najčešće prenose jelenski krpelji [red Ixodes] a koju izaziva bakterija Borrelia burgdorferi. Bolest koja ova bakterija izaziva prolazi bez ikakvih posledica ukoliko se leči u ranom stadijumu. Nažalost, zbog prirode bolesti veoma je teško dati sigurnu dijagnozu u tom početnom stadijumu. Sam ubod krpelja je uglavnom bezbolan a početni simptomi prilično variraju i liče na simptome drugih oboljenja.

Početni znak lajmske boleti je crveni osip koji se proširuje po koži. Osip ne izaziva svrab niti bol a može se dogoditi i da nestane sam od sebe potpuno neprimećen ukoliko se nalazi na delu tela koji sami ne vidite. Desetak dana po inficiranju, počinju simptomi koji ukazuju na grip: glavobolja, malaksalost, bol u zglobovima i mišićima, groznica itd. Ukoliko se ne dijagnozira i ne počne lečiti na vreme dolazi do ozbiljnijih tegoba - artritisa, hroničnog oticanja zglobova, oštećenja perifernog nervnog sistema [nastaju u 15 % slučajeva], dok u 8% slučajeva zakasnelog tretmana dolazi do poremećaja rada srca. Takođe je moguća pojava meningitisa i encefalitisa koji se mogu prepoznati po ukočenom vratu, zaboravnosti, konfuziji, groznici i preosetljivosti na svetlost.Postoji test koji prema uzorku krvi može prepoznati prisustvo ove bakterije međutim njegova slaba efikasnost u ranom stadijumu često primorava lekare da primene antibiotike i bez konkretnog dokaza kako bi sprečili mnogo teže posledice. Protiv ove bolesti postoji i vakcina mada je ona potrebna samo ljudima koji često borave u "rizičnim" zonama.

Spojene poruke: 13 Mart 2010, 12:34:17

UZ'O SA NETA ..


Odo krečit šljive.

Sp1tF1re

Ja inace nosim super lepak da krpelju zalepim guzu na koju dise ,e da ga onda vidim smiley071

Spojene poruke: 26 Mart 2010, 22:15:14

Olovo si cuo da je Cak Noris uso u krpelja?
Zlobnici kazu spakovo ga Bruce Lee :bye:

Damir

Napad iz šume
Oprez! - Troje ljudi u komi zbog uboda krpelja
U samo nekoliko dana opasni nametnik zarazio je šestero ljudi. Liječnici pozivaju na oprez i upozoravaju sve koji se spremaju na dulji boravak u prirodi da se zaštite.



Zbog uboda virusom zaražena krpelja šest je ljudi u teškom stanju i s dijagnozom upale mozga i moždanih ovojnica tijekom posljednjih nekoliko dana završilo na respiratoru Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

Paraliza disanja
Riječ je o muškarcima s područja Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Osijeka te Šenkovca i Maruševca.

– Tri pacijenta među kojima su dva 60-godišnjaka i jedan 33-godišnji mladić još su u komi i na respiratoru uz vrlo ozbiljne prognoze ishoda bolesti – rekao je prof. Antun Beus, ravnatelj Klinike.

Dodao je i da su dva pacijenta, jedan iz Osijeka (51) te 60-godišnjak iz Karlovca, koji su također na liječenje primljeni prije 10-ak dana, malo bolje iako je njihovo stanje i dalje ozbiljno i teško.

– U ponedjeljak smo zaprimili i 31-godišnjaka iz Šenkovca kojemu je virus uzrokovao jaku paralizu lica – rekao je ravnatelj.

Iako se zna da ubod zaražena krpelja može izazvati menigoencefalitis, infektolozi, ističu, nikada nisu imali tako težak oblik bolesti.

– U pacijenata je virus izazvao tešku upalu najprije ovojnica, a onda i mozga te se potom "spustio" niz kralježnicu i uzrokovao paralizu disanja – pojasnio je prof. Beus.

Dosadašnja iskustva infektologa govore da se po ubodu zaraženog krpelja bolest javljala u dvije faze, a ako je i izazvala upalu moždanih ovojnica ili mozga, bolest je imala blag tijek.

– Najčešće je pacijent "prolazio" samo s visokom temperaturom koja karakterizira prvu fazu bolesti kada virus iz krpelja prodre u krv – objasnio je prof. Beus.

U samo 10 posto "ubodenih" virus se "širio" na mozak i uzrokovao upale.

– Bilo je tu i laganih paraliza lica ili gornjeg dijela prsišta, ali ovako jake simptome nikada nismo vidjeli – istakao je infektolog i dodao da je pitanje koliko će se pacijenti nakon ovako teške bolesti oporaviti.

– Nemamo iskustva, pa je teško prognozirati ishod – objasnio je ravnatelj.

Nisu svi krpelji zaraženi, a inkubacija bolesti virusnog meningoencefalitisa traje od 8 do 14 dana.

– Kako je riječ o virusu, bolest se ne može liječiti antibioticima pa je jedina preventiva cjepivo, koje se na žalost plaća po dozi oko 75 kuna – objasnio je prof. Beus.

Mnogi se radnici čiji je posao vezan uz dugotrajan boravak u šumi moraju obvezno cijepiti svake godine, no ljudi koji se ne cijepe, a borave u prirodi kožu trebaju namazati sredstvima protiv uboda insekata te svakako nositi duge hlače i čarape.

Sezona počela u svibnju
Inače, ističe prof. Antun Beus, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti, od kraja svibnja, kada je i počela sezona krpelja, u Zaraznoj bolnici se liječilo ukupno 11 pacijenata, a svi su imali teže oblike bolesti od one koja se javljala prijašnjih godina.

– Čini se da je najugroženije bjelovarsko područje. Naime u svih 15 pacijenata, koji su hospitalizirani u bjelovarskoj bolnici s težim simptomima ove bolesti, u uzorcima krvi virus je i potvrđen – otkrio je prof. Beus.

Kad je riječ o Zagrebu, građani ne trebaju strahovati jer zaraženih krpelja ima samo na manjim i ograničenim područjima Sljemena.

Piše Večernji list
Dunav  Dunav  Dunav Dunav Dunav Dunav

maverick

da li se moze Damire kod nas cijepiti..

Panonski Mornar

Može Mario mi ti u firmi imamo preventivu svake godine alo, kao što kaže Hemy njih je 150 vrsta a cijepljenje samo protiv par vrsta to niko nezna dali pomaže ili ne  :veryangry:
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Damir

Citat: maverick poslato 30 Jun 2010, 00:11:06
da li se moze Damire kod nas cijepiti..
najbolje se raspitaj kod svog lječnika opče prakse
Dunav  Dunav  Dunav Dunav Dunav Dunav

Panonski Mornar

30 06 2010
''Od utorka smo primili još dva nova pacijenta koji se nalaze u komi nakon uboda krpelja. Njihovo stanje je teško i očito je da se krpelj ove godine znatno pojačao'', rekao je za Danas.hr dr. Bruno Baršić iz Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević'.

Dodao je da se radi o teškim paralitičkim oblicima krpeljnog meningoencefalitisa, kao i da je kod još jednog pacijenta zabilježen teži oblik spomenute bolesti, ali taj pacijent nije životno ugrožen.

Panika zbog ugriza krpelja – troje ljudi završilo u komi!više
Podsjetimo, u utorak se troje pacijenta nalazilo u komi zbog upale mozga i moždane ovojnice, a od dr. Baršića doznajemo da je njihovo stanje još uvijek teško, te da se svi i dalje nalaze na respiratorima. Dolaskom novih pacijenta broj životno ugroženih nakon uboda krpelja povećao se na ukupno pet osoba.

Najnoviji pacijenti su iz Vrbovca, no žarište se nalazi na bjelovarskom području, što je za Danas.hr potvrdila i dr. Sanja Mitrović Hamzić iz Bjelovarske bolnice, istaknuvši da je riječ o području koje tradicionalno bilježi veći broj uboda krpelja nego u ostalim županijama.

Dr. Baršić ističe kako prijašnjih godina nisu imali ovoliko slučajeva bolesti koje su se razvile ubodom zaraženog krpelja, i to, ističe, toliki broj pacijenata u samo par dana.

Dodaje da bi se ugrožene skupine (šumari, drvosječe...) trebale cjepiti, a ostalim građanima savjetuje da prilikom odlaska u šumu obavezno nose čarape i duge hlače, te da svakako koriste sredstvo protiv uboda insekata.
T.J.
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Damir



SAVJET STRUČNJAKA
Kako se zaštititi od opasnih krpelja?

Budući da je posljednjih dana nekoliko ljudi teško oboljelo nakon ugriza krpelja, dobro je podsjetiti na sve mjere opreza i zaštite od tih neugodnih nametnika
Šumski krpelj Ixodes ricinus u Hrvatskoj je široko rasprostranjen od ravničarskih i brdskih šuma do polja, vrtova i okućnica.
U većem broju javlja se u proljeće i rano ljeto, a najaktivniji je u svibnju i lipnju. Svojim ubodom može na ljude prenijeti neke zaraze, od kojih je najopasnija virusni krpeljni meningoencefalitis (KME). Jedna od zona u kojima živi je i Medvednica, međutim ona je žarište razmjerno niskog intenziteta, što pokazuje malen broj oboljelih – od nula do pet ljudi godišnje. U naseljenim dijelovima u njezinom podnožju zaraženi krpelji su vrlo rijetki.

Ako želite izbjeći te nametnike, prije svega birajte široke staze i izbjegavajte šetnju kroz grmlje, šikaru i nisko raslinje do visine oko jednog metra na kojem vrebaju žrtve. Tijekom šetnje ili radova u šumi i vrtu najbolje je odjenuti glatku odjeću bez dlačica, u koju će se krpelj teže uvući.

Ne odlažite odjeću na raslinje. Po povratku kući dobro je pregledati cijelo tijelo, čak i vlasište (osobito kod djece), no posebno mjesta na kojima je koža najnježnija - pazuh, dio ispod dojke, oko pupka, prepone, na glavi i iza uha. Nametnika je najbolje što prije odstraniti jer će dovoljnu količinu virusa za izazivanje bolesti moći prenijeti tek 10 sati nakon što se prihvati za kožu. Sredstva za odbijanje komaraca (repelenti) djelomično djeluju i na krpelje pa se mogu nanijeti na kožu ili čak odjeću.

Skidanje krpelja s tijela

Ako ste otkrili da se krpelj već uhvatio na kožu, svakako ga skinite, čak i ako to ne ide lako. Nemojte odgađati intervenciju za drugi dan – za posjet liječniku. Već i otkidanje zatka spriječit će daljnje unošenje mikroba u tijelo. Liječnici preporučuju da se na krpelje ne stavljaju nikakva sredstva – ulje, mast, lak za nokte i sl. - koja olakšavaju skidanje jer ona mogu izazvati grčenje krpelja i izbacivanje većih količina zaraznog materijala u ubodnu ranu.

Ukoliko baš morate, pokrijte ga alkoholom natopljenom vatom pet minuta, a potom skinite dezinficiranom pincetom. Pokušajte ga uhvatiti što bliže glavi i vući na razne strane sve dok ne popusti. Nakon odstranjivanja krpelja dobro operite sapunom mjesto uboda i ruke. Ako u koži zaostane rilce, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, odstranite je sterilnom iglom. Ne uzbuđujte se ako vam to ne pođe za rukom jer se ništa neće dogoditi – rilce će se resorbirati ili će ga koža odbaciti.

Što kada krpelja otkrijete prekasno?

U prvih nekoliko dana nakon što se krpelj prihvatio za kožu i napio se krvi moguće je zaštititi se od krpeljnog virusnog meningoencefalitisa tzv. pasivnom imunološkom zaštitom hiperimunim gamaglobulinom. Prvi simptomi virusnog meningoencefalitisa su visoka temperatura, glavobolja, mučnina i kočenje vrata, a javljaju se od četiri do 30 dana nakon uboda. U tom slučaju hitno se treba javiti liječniku - u Zagrebu je to Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

Budući da krpelji mogu prenijeti i bakterijsku bolest lajmska borelioza, koja najčešće započinje kožnim crvenilom do mjesec dana nakon uboda, potrebno je pratiti to mjesto. U slučaju pojave crvene kožne promjene od nekoliko centimetara treba otići liječniku koji će propisati odgovarajuće antibiotike.

Preventivna zaštita

Najsigurniji način sprečavanja bolesti je cijepljenje, a za odgovarajuću zaštitu treba se cijepiti dva puta u razmaku od tri do četiri tjedna. Otpornost se održava docjepljivanjem jednom dozom nakon godine dana, a zatim u većim razmacima, svakih tri-pet godina s po jednom dozom. Cijepljenje se ne može primijeniti nakon ugriza. Troškove ne snosi zdravstveno osiguranje, ukupna cijena cijepljenja je 225 kuna, a obavlja se u službama za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo tzv. cjepnim stanicama.

Liječnici: Pratimo situaciju

Dr. Ira Gjenero Margan, voditeljica Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu, kaže da njima dosad nijedan od bolesnika nije prijavljen, tako da ne znaju definitivno je li kod nekolicine pacijenata stvarno utvrđen krpeljni meningoencefalitis, o čemu su saznali iz medija.

'Ipak, nemam razloga sumnjati da bi liječnici izašli s informacijama u medije, a da nemaju potvrdu da se radi o tom virusu', rekla je za tportal dr. Gjenero Margan. 'Dosadašnji broj oboljelih nije neuobičajen za Hrvatsku. Dosad su ove godine potvrđena samo dva slučaja u cijeloj zemlji, dok se treći još ispituje. Ako liječnici kažu da je klinička slika bolesti kod nekih novih bolesnika puno teža, potrebno je utvrditi zašto. Spremamo se to ovih dana raspraviti s našim kolegama epidemiolozima. Prijava novih slučajeva do nas mora doći u roku od 24 sata', objasnila nam je epidemiologinja.
Objavio t portal
Dunav  Dunav  Dunav Dunav Dunav Dunav