Kopački rit

Započeo ULJEZ, 19 Mart 2009, 22:07:04

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

ULJEZ


Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji (Općina: Bilje, Osječko-baranjska županija), na sjeveroistoku Hrvatske, u kutu što ga čine rijeke Drava (na jugu) i Dunav (na istoku). Park prirode je veličine 17,700 ha, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8,000 ha.

Kopački rit je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave.

Dijelovi kopna i ritskih voda čine vrlo složen mozaik, a njihov oblik i funkcija u datom trenutku ovise o količini nadošle vode. Kanali su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene veze unutar rita.

Uz povremeno plavljene površine - tzv. bare, te udubine kojima struji voda - kanali i fokovi, postoji i nekoliko jezera koja nikad ne presušuju. Najveće jezero je Kopačko jezero, a najdublje je Sakadaško jezero.


zabranjeno za pecanje(sakadaško jezero)



ono što trijezan misli pijan kaže

Panonski Mornar

    *

Flora

Zbog specifičnog mikroreljefa i neprestanog plavljenja, na području Kopačkog rita razvijaju se različiti tipovi vegetacije. S jedne strane to su različiti tipovi šuma, a s druge strane močvarna i vodena vegetacija, dok je uz veću koncentraciju divljači i antropogeni utjecaj vezana nitrofilna i travnjačka vegetacija. Od šumskih zajednica najveće površine u ritu prekriva šuma bijele vrbe (Galio-Salicetum albae) koja može podnijeti visoke i dugotrajne poplave. Na nešto višim terenima, gdje su poplave kratkotrajnije razvija se šuma bijele vrbe i crne topole (Salici - Populetum nigrae), a na još uzdignutijim mjestima nalaze se i hrastove šume -na nižim terenima šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genistoelatae - Quercetum roboris), a na sušim područjima šuma hrasta lužnjaka i graba (Carpino betuli - Quercetum roboris).

Najveće vodene površine unutar rita pokriva vodena i močvarna vegetacija s mnogobrojnim zajednicama. Tu se miješaju zajednice vodenih leća, od kojih je najčešća zajednica Lemno - Spirodeletum polyrhizae. U mozaiku s drugim vodenim zajednicama javljaju se i zajednice mrijesnjaka (Potamogetonetum lucentis i Potamogetonetum graminei), zajednica krocnja i lokvanja (Myriophyllo - Nupharetum). No najveće površine zauzima zajednica plavuna (Nymphoidetum peltatae). Uz rubove jezera i kanala te na povremeno plavljenim površinama najrasprostranjeniji su trščaci (Scirpo - Phragmitetum) te zajednice visokih šaševa (Caricetum elatae; Caricetum versicariae, Caricetum gracilis). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu karakterističan izgled. Sveukupno, četrdesetak biljnih zajednica i preko tri stotine flornih vrsta govori o velikoj vegetacijskoj raznolikosti Kopačkog rita.

Fauna


Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pružaju povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralježnjaka. Do danas je utvrđeno više od 400 vrsta beskralježnjaka između kojih je i nova forma školjkaša - Unio tumidus kopaciensis. Kopački rit je najveće mrjestilište i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka ulova, 44 vrste riba je do sada zabilježeno, od kojih se veličinom populacije ističu: šaran (Cyprinus carpio), štuka (Esox lucius), som (Silurus glanis) i smuđ (Stizostedion lucioperca). Nepregledni trščaci, šume i bare Kopačkog rita te okolni pašnjaci pružaju idealne uvjete za život mnogim vrstama sisavaca: obični jelen (Cervus elaphus), obične srne (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), divlja mačka (Felis silvestris), obični jazavac (Meles meles) i dr.

Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini fauna ptica. Zabilježeno je čak 285 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje gnijezde u velikim kolonijama - čaplje (Ardea cinerea, Ardea purpurea), obični galeb (Larus ridibundus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), veliki vranac (Phalacrocorax carbo) i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca (Haliaeetus albicilla), vrsta koja je ugrožena u svjetskim razmjerima. A od ostalih ugroženih europskih vrsta redovito gnijezdi 5 pari crnih roda (Ciconia nigra), 4 do 5 pari stepskog sokola (Falco cherrug), 40 parova bijelih čapljica (Egretta garzetta) te oko 100 pari divljih gusaka (Anser anser). U Kopačkokm ritu gnijezdi i više stotina parova patke njorke (Aythya nyroca), koja je jedna od najugroženijih europskih vrsta. Prilikom proljetne i jesenske selidbe, Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.
Kada sklopim oči nebom naiđu lađe,
zvona, lavež, komšijske svađe, miris svežeg oranja.
Ali kada svane vetri s reke zacvile. Znam, to tuže vodene vile, Dunav sedef odranja. Đ Balašević

Kićo


na kanalu

bas lepo.kako je sa pecanjem?idete li tamo?
veni,vidi,vici

retfala

Citat: na kanalu poslato 19 Mart 2009, 23:19:23
bas lepo.kako je sa pecanjem?idete li tamo?


Pecanje je strogo zabranjeno. Ne smiju se čak ni kederi pecat.

ULJEZ

postoje kanali koji se protežu kroz cijeli rit i okolinu tamo se može pecati
ali na sakadašu ne
ono što trijezan misli pijan kaže

na kanalu

mogu samo zamisliti ako je tako kakve ribeee tamo ima...nadam se da cuvaju to dobro...
veni,vidi,vici

budens72

I ranije sam čuo lepe priče o Kopačkom ritu,a sad sam siguran da je prelepo  :tongue:

ULJEZ

bogami znam neke koji tamo rade pa bacaju sače nemožeš vjerovati šta se uhvati samo jednim zabacom
nesmijem o tome neki su nam kolege ili poznanici



kanali


ono što trijezan misli pijan kaže

Zmaj Strasni

Ovo je raj na zemlji za pecanje. Steta sto nisam cuvar tamo da bacim koji plovak :cheesy:

rj

da su nam kolege zvali bi nas u goste . Ja sam osuđen na 3 dana društveno korisnog rada jel su me uhvatili .
PS . nisam neki njonjo kojeg fataju bio sin samnom pa nema smisla da bježim sa djetetom  :veryangry: :veryangry:

dok2

3 dana društveno-korisnog rada ti sigurno neće naštetiti, ali si nadam se iz toga izvukao pouku !!!

Čuvajmo to naše blago, zašto mislite da se upravo u dijelu Dunava oko rita ulovi najviše kapitalne ribe ???
A kako bi izgledalo da se ribolov ipak dozvoli ??
Trebat će još desetak godina da se nadoknadi šteta iz doba rata, ipak je to naše najvažnije mrijestilište !

Ako pak KONKRETNO znate da netko od rangera zlokoristi svoj polozaj, javite to slobodno meni, a za ostalo će se već netko pobrinuti . . .

Goran Dubravac

ULJEZ,

ako se nevaram Vemej je najveci kanal

koji hrani Kopachevo vodom?

P.S.
Fotke su super
   :ok:

rj

mislim da su sve stručne studije i analize utvrdile da je štuka ozbiljno narušila ravnotežu u ribljem svijetu u kopačevu pa je jedne godine bio dozvoljen ribolov na sakadašu ali su se zeleni pobunili a to što je sin ufatio 3 štuke mislim da nisam narušio ravnotežu , a 3 dana ću odredit kad i ti  :rlol: :rlol: :rlol:

ULJEZ

Citat: Goran Dubravac poslato 21 Mart 2009, 17:53:27
ULJEZ,

ako se nevaram Vemej je najveci kanal

koji hrani Kopachevo vodom?

P.S.
Fotke su super
   :ok:
vemeljski dunavac kanal koji snadbjeva sve kanale i ribnjake vodom
dok cijeli kopački odnosno močvarna polja snadbjeva dunav kao i svugdje uzduž dunava kada se podigne napuni se vodom polako
a to je pravo stanište riba da nepričam koliko se mrijeste na mjesta do kojih mi nemožemo doči ili nesmijemo
što dok2 kaže to je pravo mrijestilište da nema njega možda nebi bilo tolike količine riba to vam je jasno

prije 15 godina imo sam priliku iči na sakadaš na štuke sa tri štapa ,nisam uspio zabaciti drugi štap koliko je bilo štuka
sve su bile do 40 cm  nakon 2 sata pecanja nas dvojica smo imali 18 kg štuka koje smo pustili
otjerali su nas kuči zbog mraka,kada smo se udaljili čuli smo jake detonacije sa tih područja naravno sutra smo čuli da su
to radili na sakadašu (zamislite šta je tamo bilo)
nadam se da je takvim stvarima kraj i da če ta riba doči na naše udice makar i preko kopačkog največeg mrijestilišta u okolini
ono što trijezan misli pijan kaže

Teme sličnog naslova (10)