Vuk

Započeo jugov, 05 Decembar 2010, 12:09:38

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

jugov

Naziv foruma je  smiley139 , a o  smiley254 kao životinji nenađoh ništa.
Pa evo malo o tome, uz nadu da će se ostali priključiti u pisanju o ovoj gracioznoj životinji.

Postoje tri vrste vukova.
Sivi vuk Canis lupus,
Crveni vuk Canis rufus
i Etiopijski vuk Canis simensis.
Uz tri temeljne vrste vuka postoje i brojne podvrste sivog vuka.
Vukovi prosečno žive 8 do 9 godina ( u divljini ). U zatočeništvu ponekad znaju doživeti i do 18 godina.
Veličina i masa vukova variraju, usled velike površine areala i naseljavanja različitih staništa.Najveći vukovi (žive u šumskim područjima Letonije, Belorusije, Aljaske i Kanade) dosežu dužinu tela (od vrha njuške do početka repa) do 160 cm, a rep je dugačak još do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu doseći težinu do 80 kg.Najmanji vukovi žive na Bliskom istoku i na Arabijskom poluostrvu. Dužina tela im je oko 80 cm, težina 20 kg a rep je dug oko 29 cm.
Ženke su oko 2 do 12% manje od mužjaka i 20 do 25% lakše od njih.
Ako kaskaju kreću se od 8 do 16 km na sat. Ako trče mogu prevaliti i do 45 km na sat. Obično dnevno prevale oko 35 km u potrazi za hranom. Vukovi imaju 42 zuba.

Sezona parenja može započeti već u ranom januaru pa sve do kasnog aprila, zavisno od klimatskih uslova gdje vukovi žive. Ukoliko žive u toplijim krajevima sezona parenja započinje ranije. Okote obično 4 do 6 mladunca. Retko kad manje , a u poslednje vreme često se desi da u okotu bube 1-2 vuka. Vukovi se pare samo jedanput godišnje, što u mnogome utiče na njihovu lošu brojnost u prirodi.
  PROCENJUJE SE DA JE U SRBIJI GLAVNI UZROK SMRTNOSTI  VUKA ČOVEK(99.0%).
Većinom uginu zbog gladi, ali i u sukobima s vukovima iz drugih čopora u borbama za teritoriju. Uz ta tri glavna razloga smrtnosti manji deo spada i u mortalitet uzrokovan raznim bolestima i drugim činiocima. U područjima gde nema utiecaja čoveka, ili je on minimalan, glavni uzrok smrtnosti vukova su drugi vukovi, čak do 70% od ukupne smrtnosti.
Usled čega je vuk zaštićen u Evropi s tri međudržavna dogovora:
Vašingtonskim sporazumom o zaštiti vrsta (CITES, Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora)
Bernskom konvencijom i
FFH-smernicama (Fauna-Flora-Habitat-Ricthlinie).
Sva tri dokumenta predviđaju zaštitu i zabranu trgovine živim vukovima kao i delovima njihovog tela, tako i zaštitu njihove životne sredine te sadrže i obavezu da zemlje koje su potpisnici na odgovarajući način to pitanje reše i svojim nacionalnim zakonodavstvom

Vukovi komuniciraju na različite načine od kojih je:



– zavijanje i – režanje koje mi i najčešće čujemo, ostali vidovi komunikacije u okviru čopora su:
- cviljenjem
- lavežom
- govorom očiju
- ostavljanjem tragova (izmet, urin, grebanje po tlu).
- govorom tela

Život vukova je organizovan u okviru čoporima.



Vukovi su društvene životinje, život u čoporu koristi im radi lakšeg preživljavanja i pronalaženja hrane. Da bi lovili veliki plijen, predatori moraju biti ili veliki skoro kao i plen (primer su zveri porodice mačaka), ali mogu biti i manji, pa loviti u čoporu (vukovi, afrički divlji psi), što je i razlog njihovog evolucijskog uspjeha. Osim što mogu uhvatiti veći plen, zato jer su u čoporu, mogu veliki plen odmah i pojesti, odnosno potpuno ga iskoristiti.  U Srbiji su glavni plien vukova krupna divljač: jeleni, srne, divlje svinje, ali i ostali sitni glodari kao npr. zečevi.




Glavni i na najvišem položaju su alfa par: alfa mužjak i alfa ženka. U čoporu se razmnožava samo alfa par. Beta vukovi su na nižem položaju od alfa vukova, a na najnižem položaju u čoporu se nalazi omega.
Jezgro čopora čini jedan reproduktivni par vukova, dok su svi ostali pripadnici čopora, štenad i njihova starija braća, potomci tog para roditelja. Vukovi u čoporu putuju, love, hrane se i odmaraju, to jest, zajedno su tokom cijele godine. Da bi sve te aktivnosti čopor uspešno sprovodio, u čoporu postoji relativno složena društvena struktura. Vučji čopor je hijerarhijski podeljen, gde roditeljski par vukova drži dominantan položaj, dok ostali pripadnici čopora međusobno grade odnose nadređenosti i podčinjenosti, po muškoj i po ženskoj liniji. Dominantan vuk ili vučica odlučuje kada će čopor ići u lov, gdje će biti brlog, a hijerarhijska struktura vidljiva je i kod hranjenja na plenu - podčinjeni vukovi jedu nakon nadređenih. Osim toga jaka dominacija, naročito po ženskoj liniji, onemogućava parenje podčinjenih članova, bilo međusobno ili sa jednim od dominantnih vukova. Tako u pravilu samo jedna vučica u čoporu može imati mlade, što je jedan od mehanizama samoregulacije veličine populacije ovog vršnog predatora. U isti mah je i sprečeno parenje u srodstvu.
Hijerarhija u čoporu neutrališe agresivnost, smanjuje konflikte i donosi socijalni red. Veličina čopora varira od veličine teritorije koju pokrivaju. Čopor može imati samo dva vuka, a može uključivati i do 20 jedinki. Najveći čopor ikada zabeležen brojio je 37 jedinki u SAD u proleće 2002. na prostoru bivše na SFRJ čopori vukova su manji i retko prelaze 7 jedinki.
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

Košava

Za temu i tekst,kao i fotografije :ok: :clap2: :thumbup: nesecam se da sam skoro procitao oko vukova nesto slicno  :tongue: .

BORKO.hr

Zanimljivo je za dodati, da vuk bira samo jednu vučicu za života, dakle monogaman je, živi u obitelji, a ako ostane bez partnerice, obično se izdvaja iz čopora, prepušta alfa mjesto mlađima - beta jedinkama i živi kao vuk samotnjak do smrti, a istodobno napušta i teritorij čopora i traži si novi...
Jednako je i sa mladim mužjacima (obično, beta i delta) koji nakon dvije godine dostižu spolnu zrelost - napuštaju čopor, jer kod vukova, za razliko od ljudi, NEMA incesta (rodoskvrnuća)....

Još jedna predrasuda o njima, kao ubojicama i neprijateljima, je razbijena.

Dok su gubici stoke koji se pripisuju vukovina nesporni, napadi na čovjeka nikada nisu dokazani. Sigurni dokazi da je zdravi vuk napao čovjeka nikada nisu podastrti, niti u sjevernoj Americi, niti u Europi.  :thumbup:

(sporadični navodni napadi, odnosno neuspjeli pokušaji, bolesnih, odnosno bijesnih vukova su zabilježeni, ali da je ljude napao zdravi vuk, nikada)
Tko pjeva, zlo ne misli !

jugov

Da, to je tačno u slučaju da umre - ugine jedan od partnera alfa pare se povlači i prepušta mesto mlađim, napad na ljude su potrvđeni samo kada se čovek približio jazbini sa mladuncima.
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

Hemingway

u Bosni kod mene ih je bilo do poslije 40-tih godina ..
kasnije se sve slabije vidjali..i nepamte se zadnji koji su ulovljeni ili vidjeni ..
inace mi je nadimak "Kurjak"  :lol:
jako fascinantna zivotinja...
,,Starac i more"
,,Dunav mi u Venama "
"Zamislite koja bi tisina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome sto znaju." - Karel Capek

jugov

Kod vas u Bosni vuka-kurjaka ima u mnogo većem broju nego li u Srbiji, Kopaonik je ostao bez vuka negde oko 1998. godine, posle toga se radi na njegovom povraćaju ali slabo ide.  Ovde (niži predeli Srbije prema Bugarskoj i linijom reke Morave do Dunava i u Vojvodinu, Slavoniju ) počinje da se veoma brzo razmnožava šakal o kojem ćemo u posebnoj temi: https://vukovisadunava.com/dunave-moje-more/sakal-cagalj/ .
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

juzba

Vukova ima u Lici i Gorskom kotaru.
Mi ništa ne obećavamo i to ispunjavamo! Bolje junački pobjeći, nego kukavički poginuti!
Ko izgubi dobitak, dobije gubitak! Bolje ispasti budala nego iz vlaka!
Bolje živjeti cijeli život bogat nego sedam dana u siromaštvu!

jugov

Još malo teksta o predatoru čije ime nam nosi forum.

Pritisak vučje čeljusti iznosi 300 kg po cm2, što je dva puta jače od Nemačkog ovčara. Tako da  42 zuba u čeljusti mogu smrviti velike kosti sa par ugriza.



Vukovi ne zavijaju na mjesec, iz dosade ili nekog rituala.



Kakvo mišljenje vlada  kod ljudi. Već zavijaju kao znak svog prisustva, nakon što su ulovili plijen ili kako bi se ponovo okupili. Ponekad zavijaju i u znak žalosti, kao kad je grupa lovaca poubijala šest vukova. Te noći ostatak čopora žalosno je zavijao duboko u noć...
Ukrštanje vukova i pas i danas je česta, pa tako postoje i hibridi između vukova i psa. Mešanjem ponekad dobijemo i novu pasminu - Češkoslovački vučji pas, koji je nastao mešanjem Nemačkog ovčara i vuka. I sve prihvatljivija pasmina u Srbiji SOP



(Srpski odbrambeni pas)
gde je ukrštanje sa vukom došlo u zadnjoj fazi nastajanja ove pasmine. 
U današnje vreme najčešće se za mešanje sa vukovima koriste Sibirski haskiji i Aljaški malamuti.
"Populacija vuka u Srbiji je stabilna", objašnjava mr. Paunović i dodaje da su vukovi na Balkanu očuvali "kontinuitet svog postojanja", ali da to ne znači da nije potrebno izraditi i sprovoditi nacionalni plan upravljanja. Vuk je ugrožena evropska grabljivica .
Najpodrobniji prikaz stanja vukova u Srbiji daje dokument koji su napravili dr Miroljub  Milenković sa Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković", mr Milan Paunović iz Prirodnjačkog muzeja i mr Duško Ćirović sa Biološkog fakulteta u Beogradu. Pod nazivom "Akcioni plan za očuvanje vuka u Srbiji", ovu studiju je u okviru jednog istraživačkog projekta pre dve godine naručilo Ministarstvo zaštite životne sredine, ali ga nije publikovalo, budući da takve dragocene preglede državni organi ne uspevaju da predstave javnosti zbog nepostojanja odgovarajućih međuresornih komisija.Međutim kada je Evropske komisije za životnu sredinu , uputio zahtev nadležnim institucijama i nekolicini istraživača za informaciju o stanju populacije i merama zaštite vukova u Srbiji ova studija je po odobrenju vlade RS i nadležnog Ministarstva , poslali u Brisel od strane samih  istraživači.
Po podacima koji su u ovoj studiji prikupljeni, trenutno u Srbiji živi između 700 i 800 jedinki, što znači da po jedan vuk živi na svakih deset hiljada ljudi i da uz Bugarsku, Makedoniju, Grčku i Španiju, naša zemlja ima jednu od najvećih populacija ovog grabljivca na jugu kontinenta. Vučji čopori naseljavaju brdsko-planinske i šumovite oblasti Srbije koje grade "potkovicu sa šumadijskim hijatusom gde se vuk samo retko kreće". U Vojvodini - južnom Banatu žive karpatski vukovi, dok ostatak zemlje naseljava naročiti balkanski vuk, takozvani dinarski tip sivog vuka, koji se samo uslovno može smatrati podvrstom. I da po srpskim zakonima, osim u doba lovostaja vuk nije zaštićena vrsta. Ubijanje vukova je stoga svuda dozvoljeno, osim na području Deliblatske peščare i Vršačkih planina, gde inače živi najgušća populacija vukova na svetu, koji su poreklom sa Karpata. Na osnovu Zakona o lovstvu iz 1993. godine i Naredbe o lovostaju divljači iz 2002. godine, lov na vuka je zabranjen u toku cele lovne godine samo u Deliblatskoj peščari. Mada ih je Autonomna Pokrajina Vojvodina na celoj svojoj teritoriji zaštitila Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti.
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

darko031

vuk je fascinantna životinja

tko rano rani , cijeli dan je umoran

Hemingway

za mene jedna od ljepsih zivotinja .. :ok: :thumbup:
,,Starac i more"
,,Dunav mi u Venama "
"Zamislite koja bi tisina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome sto znaju." - Karel Capek

Berserker


jugov

Između vuka i našega naroda postoje izvesne veze; naš narod – i to ne u figurativnom govoru, nego u verovanjima i religijskoj praksi – identifikuje se sa vukom. Kad se rodi muško dete za koje se sumnja da je izloženo urocima, iziđe babica na vrata pa objavi: "Rodi vučica vuka celome svetu na znanje, a vučiću na zdravlje!" ako se sumljalo da neće preživeti i da mu preti smrt detetu je davano ime "VUK" , u nadi i verovanju da će ga to zaštiti od zla, bolesti i smrti.
najpoznatiji primer ovog verovanja kod nas je Vuk Stefanović Karađić
дом је тамо, где је дунав
dom je tamo, gde je dunav

pikeman

U šumama jugozapadne Nemačke živeo je čovek koji je prikazivao vukove na drugačiji način...
Verner Frojnd - prišao je vukovima, bliže nego iko ikada...
On je jeo sa njima, mirisao kao oni, dopuštao im da ga ližu. Da bi prikazao vukove kakvi zaista jesu bio je jedan od njih!
Tog neobičnog čoveka upoznao je Jovan Memedović, autor emisije Sasvim prirodno - na proputovanju kroz Nemačku.
Verner se bavio proučavanjem vukova. Radio je na tome 40 godina. Sa svojim čoporom od 25 vukova, Verner je radio sve što i oni, i to svakog dana, 24 sata.
Memedović je proveo nekoliko dana sa neverovatnim "čovekom - vukom" da bi posle svega izneo utisak: "Shvatio sam da je Verner postigao savršeni mir u životu, a to je ono čemu svi težimo".
Verner je preminuo 09. 02. 2014. godine.









Teme sličnog naslova (10)

83

Odgovora: 45
Pregleda: 72271

4754

Započeo Djole


Odgovora: 205
Pregleda: 29661

27362

Odgovora: 3
Pregleda: 6882

20282

Odgovora: 13
Pregleda: 4875

462

Odgovora: 23
Pregleda: 11160

3462

Odgovora: 23
Pregleda: 15901

2561

Odgovora: 121
Pregleda: 18540