Dextral lepak za crve

Započeo Mrnjavcevic, 27 Jul 2011, 11:33:57

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

vradojicic

Ni skobalj i sljivar nisu na mestu gde je 2-3m metra dubine, a jak protok  i ima mulja, mada je to kontradiktorno, jak protok i mulj.
"...Krv je Krv! Njena boja i ukus ne zavise ni od kape koju nosis,ni od Boga kome se molis, ni od barjaka, ni od imena..."!

mrcko

'' vradojicic '' u pravu si kad kazes da je mesto dobro za plovak. Do pre dve godine sam bolonjezom na voznju jedino i lovio belu na Dunavu. A na dubinku samo grabljivice. Promenio sam pristup (iako sam i s plovkom bio zadovoljan) jer sam uvideo da mi dubinka otvara vise mogucnosti a i prosecna tezina ulovljene ribe je veca i duplo. Iako se komadno uhvati nesto manje.. Prosle sezone sam poceo da se zanimam za fider, ali neku grublju-prelaznu varijantu. Pa u tom smislu jos uvek lutam, jer nemam iskustva. Odatle i pitanja kakva Vam postavljam.
'' Ad fines '', mislim da si dobro procenio situaciju. Nikada mi nije palo na pamet da razmisljam o otporu koji pruza najlon u odnosu na tok vode. Uvek sam mislio da su krive jake pridnene struje. Sto mozda i nije slucaj. A o ovom delu Dunava, meni nepoznat ali mnogo citiran autor kaze da je '' desna obala pod lesnim otsekom sa peskovitim i sljunkovitim dnom i dubinom vode 1-4 metra i sporijim tokom''. E sad pomenuti prirucnik je pisan 70-80-tih godina proslog veka. Dosta stvari je sad drugacije. Da je potes mestimicno zamuljen vidim po vrhu stapa, odn. kada prilikom privlacenja krene da ore po dnu. Sam potes bi podelio na dva dela. Blize pozicije (do nekih 40-50 metara od obale). Tj. mirniji tok, mesavina kamena i sljunka na dnu. Potes je odlican po visem vodostaju sto u udarnom periodu godine najcesce nije zlucaj. Dakle najcesce se lovi na daljim pozicijama (50-100 metara). Blize zivom toku. Na dosta jednolicnom sljunkovito-peskovitom dnu. E sad, nekada valja pune kavezne hranilice, ali ne i lubenicarke koje zbog toga uglavnom i koristim. Ali retko valja olova od nekih 70 grama. Pa zato tu uglavnom i love dubinkom na klasican paternoster i olovom na dnu. Zbog dugackih zabacaja tezih sistema, koristim monofil 0,30 i fluorokarbonski predvez od 0,20 (pokusao sam sa tanjim monofilnim predvezima ali se extremno mrse). A razmisljam i o promeni pristupa i upotrebi strune, kako bi profinio sistem. Ali se plasim da ce se jos vise mrsiti, pogotovo predvez.
Ovo su neke moje dileme obzirom na specificnosti mesta. Ove godine cu vise eksperimentisati. Sad su mi mnogo stvari jasnije. Cini mi se da je ipak sve do upornosti.

Ad fines

nije tu jaka voda, hrani slobodno. Ti ces vec znati gde. Ja nesto nisam ljubitelj takvog terena, iako zna da daje ribu u odredjenim inetervalima i po odredjenim vodostajima. Nisam uspeo da ukapiram sta podrazumevas pod tezim sistemima.  Ali u svakom slucaju mozes da koristis strunu kao osnovni, neku tanku 0.04 do 0.09,  kombinaciju nanofil 0.08 recimo i soka od monofila 0.18-0.22 u zavisnosti koje tezine bacas, ili monofil kao osnovni 0.16-0.20 sa sokom od strune 0.09 recimo. Kao primer navescu ti da sam bacao sa Kast King strunom 0.07 hranilice od 150g + hrana. BIlo bi pozeljno da imas neki 4,2 LC stap prilagodjene tezine bacanja hrnailicama koje koristis, znaci da nije prejak pa da ne moze da se otvori na hranilicama od 70g (ako koristis takve) ili da nije slab pa da ne moze da izbaci.  Koristi hranilice manjeg kapaciteta jer prave manji otpor u vazduhu, preporucujem rocket tipa ali mi interesantno deluju i MIlanove LC i DC koje na zalost nisam jos probao. Jos u kombinaciji sa masinicom koja ima lepu siroku spulnu, i 100ka je dostizna.  I moras da radis, nebotno sto se daleko baca.

mrcko

Pod tezim teretom smatram hranilice koje napunjene teze 150-200gr. Smatrao sam to '' vecim '' teretom i koristio najlon 0,30 i predvez 0,20. Sad razmisljam o promeni pristupa, npr. struna i predvez od iste ili nanofila npr. Ili da ostavim monofil a za predvez koristim neku strunu ili nanofil. Do sada sam uvek lovio na monofil, pa su to za mene spanska sela. A deblji najlon sam koristio, vise zbog mrsenja nego tezine hranilice.
Kod Milanovih hranilica mi se pored ostalog svidja to sto se mamac utiska u hranu i na taj nacin se verujem eliminise mogucnost mrsenja predveza. Pa to moram da probam.
Odustajem od zamisli lepljenja crva, bar dok ne probam kako to ide sa Hit hranilicma.


Veliki89

Koristio sam lepak u cilju lepljenja crva. Da li je neko koristio za lepljenje zrnaste primame(kukuruz, žito, konoplja)?
Ono sto bih voleo jeste da plasiram zrnevlje na dno(dunav, fider), a da piri tome ne koristim praskastu hranu(zbog sitne bele).

mihabg

Sipaj malo ulja u zrnevlje i saku zemlje i plasiraj gde zelis.
Lepkovi za crve znaju da imaju arome, i neki su na bazi brasna . Prirodni lepak je secer, brasno i voda takodje.

no names

I mene zanima da li moze da lepi i to bez zemlje,slatke vodice i ulja  :smiley:
Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

mihabg

Moze naravno, fermentacijom secer sam izadje i ulepi zrnevlje , secerac narocito... da se ne lazemo.
Nego ne moze za sutra ujutro bez pomagala , ili odmah i sad.

no names

Vladimire kojote jedan pitam za čist lepak da li moze, a znam zašto pitam.  :takoje: Te fore sa šećerom i vodom, jajima i šećerom, želatinom, gustinom, belim 'kuruzom znam ali mi ne rade ono što meni treba  :rolleyes:
Riba uvek jede. Na tebi je da otkriješ šta...

mihabg


Teme sličnog naslova (10)