Lovostaj

Započeo pikeman, 12 April 2010, 20:11:31

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 3 gostiju pregledaju ovu temu.

pikeman

Mnogi nisu upoznati sa terminima lovostaja riba.


Za kolege iz Srbije:







Molim članove iz ostalih država da postave zakonske odredbe lovostaja kod njih.


maverick

Za kolege iz Hrvatske


(N.N. 82/06.07.2005.)  1584
Na temelju članka 60. stavaka 1. i 2. te članka 63. stavka 2. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 – ispravak i 49/05 – pročišćeni tekst), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

NAREDBU

o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu

Članak 1.
Ovom Naredbom određuje se:
1. lovostaj za pojedine vrste riba za vrijeme kojeg se ribe ne smiju loviti, zadržavati, prekrcavati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, prodavati, prerađivati, izlagati ili stavljati u promet;
2. najmanja veličina pojedinih vrsta riba ispod koje se ribe ne smiju smiju loviti, zadržavati, prekrcavati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, prodavati, prerađivati, izlagati ili stavljati u promet;
3. visina naknade štete koju fizička ili pravna osoba nanese ovlašteniku ribolovnog prava na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je dobio ribolovno pravo povredom odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega.

I. LOVOSTAJ

Članak 2.
(1) Određuje se lovostaj za:
1. potočnu pastrvu (Salmo trutta m. fario L.):
– u Kupi, Kupici, Čabranki, u vodama Žumberka i sjeverno od Save od 1. listopada do 31. ožujka;
– u ostalim ribolovnim vodama od 1. listopada do 28/29. veljače;
2. jezersku pastrvu (Salmo trutta m. lacustris L.) od 1. listopada do 28/29. veljače;
3. mekousnu pastrvu solinku (Salmothymus obtusirostris salonitana Heck.)
– u Jadru i Vrlici od 1. listopada do 31. svibnja;
4. mekousnu pastrvu zloustu (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman)
– u Krki od 1. listopada do 31. svibnja;
5. mladicu (Hucho hucho L.) od 16. veljače do 30. rujna;
6. glavaticu (Salmo marmoratus L.) od 16. veljače do 30. rujna;
7. lipljana (Thymallus thymallus L.):
– u Kupi i Kupici od 16. listopada do 15. svibnja;
– u ostalim ribolovnim

– u ostalim ribolovnim vodama od 1. siječnja do 15. svibnja;
8. štuku (Esox lucius L.):
– u svim ribolovnim vodama osim u stalnim staništima u kojima obitavaju sve vrste pastrva, te mladica, glavatica i lipljan od 1. veljače do 31. ožujka;
9. smuđa (Stizostedion lucioperca L.) od 1. ožujka do 31. svib¬nja;
10. šarana (Cyprinus carpio L.) od 1. travnja do 31. svibnja;
11. soma (Silurus glanis L.) od 16. travnja do 15. lipnja;
12. kečigu (Acipenser ruthenus L.) od 1. ožujka do 31. svibnja;
13. bolena (Aspius aspius L.) od 1. travnja do 31. svibnja u Dunavcima: Poretak, Ostrovski, Vučedolski, Opatovački i Renovski;
14. jeza (Leuciscus idus L.) od 1. svibnja do 31. svibnja u Dunavcima: Poretak, Ostrovski, Vučedolski, Opatovački i Renovski.
(2) Odredba točke 11. stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na soma (Silurus glanis L.) u rijeci Dunav.
II. NAJMANJA VELIČINA

Članak 3.
Određuje se najmanja veličina za:
   
1.   potočnu pastrvu (Salmo trutta m. fario L.) u Gackoj   50 cm,
   – u ostalim ribolovnim vodama   30 cm;
2.   jezersku pastrvu (Salmo trutta m. lacustris L.)   40 cm;
3.   mekousnu pastrvu solinku (Salmothymus
   obtusirostris salonitana Heck.)   30 cm;
4.   mekousnu pastrvu zloustu (Salmothymus
   obtusirostris krkensis Karaman)   30 cm;
5.   kalifornijsku pastrvu (Onchorhynchus mykiss
   Walbaum)   30 cm;
6.   mladicu (Hucho hucho L.)   80 cm;
7.   glavaticu (Salmo marmoratus L.)   70 cm;
8.   lipljana (Thymallus thymallus L.)   30 cm;
   lipljana (Thymallus thymallus L.) u Kupi i Kupici   32 cm;
9.   linjaka (Tinca tinca L.)   20 cm;
10.   mrenu (Barbus barbus L.)   28 cm;
11.   štuku (Esox lucius L.)   40 cm;
12.   smuđa (Stizostedion lucioperca L.)   40 cm;
13.   šarana (Cyprinus carpio L.)   40 cm;
14.   soma (Silurus glanis L.)   60 cm;
15.   kečigu (Acipenser ruthenus L.)   40 cm;
16.   bolena (Aspius aspius L.) u Dunavcima:
   Poretak, Ostrovski, Vučedolski, Opatovački i Renovski   40 cm;
17.   jeza (Leuciscus idus L.) u Dunavcima: Poretak,
   Ostrovski, Vučedolski, Opatovački i Renovski   25 cm.

Članak 4.
(1) Ribe se mjere po dužini od početka usta do kraja sklopljene repne peraje
(2) Svi primjerci riba ulovljeni za vrijeme lovostaja određenog člankom 2. ove Naredbe kao i svi primjerci riba ulovljeni ispod najmanje veličine određene člankom 3. ove Naredbe moraju se odmah osloboditi i vratiti neoštećeni u stanište.
(3) Nedoraslim ribama smatraju se svi razvojni oblici riba koji su ispod veličina propisanih ovom Naredbom.

III. NAKNADA ŠTETE

Članak 5.
(1) Određuje se visina naknade štete koju fizička ili pravna osoba nanese ovlašteniku ribolovnog prava na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je dobio ribolovno pravo povredom odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega.
(2) Šteta u smislu ove Naredbe podrazumijeva štetu koja je nanesena doraslim i nedoraslim ribama.

Članak 6.
(1) Visina naknade štete za dorasle i nedorasle ribe određuje se tako da se količina ribe (masa u kilogramima) određene vrste ribe na kojoj je učinjena šteta obračuna po cijeni jednog (1) kilograma za tu vrstu ribe i pomnoži s koeficijentom za tu vrstu ribe.
(2) U slučaju da je šteta počinjena na vrsti ribe koja nije obuhvaćena ovom Naredbom, kao osnovica za izračunavanje tržišne cijene uzima se tržišna cijena šarana za ciprinidne i ostale vrste riba, te tržišna cijena kalifornijske pastrve za salmonidne vrste riba.

Članak 7.
Određuje se cijena jednog (1) kilograma ribe u iznosu od:
1.   šaran (Cyprinus carpio L.)   25,00 kuna;
2.   som (Silurus glanis L.)   40,00 kuna;
3.   linjak (Tinca tinca L.)   30,00 kuna;
4.   mrena (Barbus barbus L.)   20,00 kuna;
5.   smuđ (Stizostedion lucioperca L.)   50,00 kuna;
6.   štuka (Esox lucius L.)   40,00 kuna;
7.   potočna pastrva (Salmo trutta m. fario L.)   40,00 kuna;
8.   kalifornijska pastrva
   (Onchorhynchus mykiss Walbaum)   20,00 kuna;
9.   jezerska pastrva (Salmo trutta m. lacustris)   25,00 kuna;
10.   mekousna pastrva solinka (Salmothymus
   obtusirostris salonitana Heck)   150,00 kuna;
11.   mekousna pastrva zlousta (Salmothymus
   obtusirostris krkensis Karaman)   150,00 kuna;
12.   lipljan (Thymallus thymallus L.)   50,00 kuna;
13.   mladica (Hucho hucho L.)   100,00 kuna;
14.   glavatica (Salmo marmoratus L.)   100,00 kuna;
15.   kečiga (Acipenser ruthenus L.)   40,00 kuna;
16.   bolen (Aspius aspius L.)   15,00 kuna;
17.   jez (Leuciscus idus L.)   15,00 kuna.


Članak 8.
(1) Određuju se koeficijenti za dorasle ribe:
1. koeficijent 5 za šarana (Cyprinus carpio L.), soma (Silurus glanis L.), linjaka (Tinca tinca L.), mrenu (Barbus barbus L.), kečigu (Acipenser ruthenus L.), smuđa (Stizostedion lucioperca L.), štuku (Esox lucius L.), bolena (Aspius aspius L.) i jeza (Leuciscus idus L.);
2. koeficijent 10 za potočnu pastrvu (Salmo trutta m. fario L.); kalifornijsku pastrvu (Onchorhynchus mykiss Walbaum), jezersku pastrvu (Salmo trutta m. lacustris), mekousnu pastrvu solinku (Salmothymus obtusirostris salonitana Heck), mekousnu pastrvu zloustu (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman) i lipljana (Thymallus thymallus L.);
3. koeficijent 15 za mladicu (Hucho hucho L.), glavaticu (Salmo marmoratus L.), mekousnu pastrvu solinku (Salmothymus obtusirostris salonitana Heck) i mekousnu pastrvu zloustu (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman).
(2) Određuju se koeficijenti za nedorasle ribe:
1. koeficijent 8 za šarana (Cyprinus carpio L.), soma (Silurus glanis L.), linjaka (Tinca tinca L.), mrenu (Barbus barbus L.), bolena (Aspius aspius L.) i jeza (Leuciscus idus L.);
2. koeficijent 12 za kečigu (Acipenser ruthenus L.), smuđa (Stizostedion lucioperca L.), štuku (Esox lucius L.);
3. koeficijent 16 za sve vrste pastrva i lipljana (Thymallus thymallus L.);
4. koeficijent 24 za mladicu (Hucho hucho L.), glavaticu (Salmo marmoratus L.), mekousnu pastrvu solinku (Salmothymus obtusirostris salanitana Heck) i mekousnu pastrvu zloustu (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman).

Članak 9.
Visina naknade štete koja je nastala kao posljedica radnji iz članka 57. stavka 1. točke 3., 5., 8., 11. i 12., članka 59. stavka 2. te članka 61. stavaka 3. i 4. Zakona o slatkovodnom ribarstvu određuje se sukladno članku 2. ove Naredbe i uvećava se:
– 2 (dva) puta za dorasle ribe;
– 5 (pet) puta za nedorasle ribe.

Članak 10.
Danom stupanja na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o lovostaju i najmanjoj veličini pojedinih vrsta riba ispod koje se ne smiju loviti, prerađivati niti stavljati u promet (»Narodne novine«, br. 3/03) i Pravilnik o određivanju visine naknade štete nanesene ribama (»Narodne novine«, br. 149/02).

Članak 11.
Ova Naredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-01/33
Urbroj: 525-01-05-1
Zagreb, 15. lipnja 2005.
Ministar
Petar Čobanković, v. r.



orka

u listu ribolov,iz broja u broj,uporno ponavljaju da su lovostaji za mrenu,deveriku,skobalja,klena,jaza i ploticu od 15.04-31.05,a za bucova od 15.04-15.06.u postu pikemana,ove ribe su u zabrani od 01.04,pa me interesuje sta je od ove dve verzije tacno,jer sam na nekoliko mesta imao priliku da vidim i jedan i drugi datum.

acasim75

da bre,ovo me sad obradovalo,mozda ranije krenem na bucova :cheesy:
od mene uvek mozete dobiti bezplatne i bezkorisne savete  :rolleyes: :lol:

apatinac

U informatoru koji uz dozvolu izdaju Vojvodina sume stoji: lovostaj za bucova od 15.04. do 15.06.Za mrenu, deveriku i jaza lovostaj od 15.04. do 31.05. na mestima gde se riba mresti.

acasim75

meni nisu dali informator i ako sam uzeo vojvodjansku :huh:
od mene uvek mozete dobiti bezplatne i bezkorisne savete  :rolleyes: :lol:

Imre

U nekim informatorima piše za lovostaj,recimo u mom piše{i za bucova},kum je uzeo na drugom mestu dozvolu njemu u informatoru nema uopšte stranica sa lovostajima . :huh:
Nije pametan onaj koji mnogo zna ,nego onaj koji zna šta hoće........

jimmy barka

znaci,ako upecas ribu iz koja curi ikra,dozvoljeno je gurati je u ranac.extra?!?!?ja to ne gledam na taj nacin.cesto datumi lovostaja nemaju veze sa uslovima mresta na vodi koje priroda diktira(vodostaj,temperatura vode i sl.)i to je ono cega se prvenstveno treba pridrzavati

orka

to sto nesto ne pise ,ne znaci da je to i dozvoljeno.u dozvolama srbija sume ne pise nista o bilo kakvim lovostajima,niti postoji bilo kakav informator,a smatram da bi trebao da bude, ali bez obzira na to svakako smo duzni da znamo sta je kad dozvoljeno a sta ne,i kad se sta peca,i sta smemo da radimo a sta ne. ni u saobracajnoj dozvoli ne pise sta smes a sta ne smes,i kako treba da se ponasamo u saobracaju,ali sam siguran da to svi vise manje znamo.

pikeman



acasim75

nista,treba uvesti polaganje strucnog ispita za proveru poznavanja ribolovackih propisa...
od mene uvek mozete dobiti bezplatne i bezkorisne savete  :rolleyes: :lol:

BORKO.hr

Kako reče Orka, trebali bismo znati što se događa i kada, u našem omiljenom riblje-vodenom svijetu.

Osobno mislim, prema dugogodišnjem iskustvu, da je KALENDARSKO određivanje lovostaja određenih vrsta, jako velika POGREŠKA, jer se klimatski, vodoprivredni, ali i ekološki uvjeti neprestano mijenjaju, pa je svake godine  nešto novo i NEUOBIČAJENO. Trajanje zime i visokih voda, mijenja se iz godine u godinu. Uz to, ni ihtiološki, nije isto, jer se mijenja BIOTOP, odnosno narušava prirodna ravnoteža, ulaskom, do sada  nepoznatih, alohtonih vrsta, na koje se naše domaće ribice, teško ili nikako ne navikavaju.(Najnoviji primjer invazija izrazito agresivne ROTAN vrste). Koliko vidim iz teksta, u Srbiji se poduzimaju mjere protiv tih utjecaja, "uljeza" u vodama naših zajedničkih slivova, ali smatram da su reakcije PRESPORE i nedovoljne, jer su ostali "susjedi" (Hr, BiH i drugi), inertniji po tom pitanju, čak i štite uljeze, zbog "sportskog doživljaja" lova istih.. (ma što to značilo)..

Pogreške iz prošlosti se plaćaju u slijedećim (našim i naše djece i unuka) generacijama, a to znaju ribiči, koji pamte unose u ribnjake bivše Juge; pastata (terpan, am. somić - pogreškom), kalife, bassa, babuške, amura, itd.,  jer su unošeni bez studije o njihovom utjecaju na okoliš i biotop (slično su već doživljavali čitavi kontinenti; Australija s ovcom, kunićem, a kasnije lisicom, koja je unešena kao "lijek", pa postala gora od "bolesti", te hrvatski otoci s mungosima, divljim svinjama i slično, ima u svijetu masa primjera)

Odužih post, a zaključak bi bio, da bi se; SVAKE godine, od strane STRUKE, vremena lovostaja trebala određivati prema kratkoročnim prognozama i trenutnim situacijama u prirodi !

Za početak, dovoljna bi bilo i podizanje SVIJESTI, nas samih, da ribu iz koje curi ikra, koja je  matičnog uzrasta ili rijetka, PUŠTAMO, neovisno o lovostaju...ne vidim svrhu "klanja" šaranke 10-ak kg, soma od 60, smuđa +5, itd....kad su najfiniji primjerci za "konzumaciju" do max 5 kg..

U doba DIGITLIZACIJE, slika na "mediju" (CD, DVD, filmići, fotke itd.), duže traje od prepariranog "trofeja" na zidu !
Tko pjeva, zlo ne misli !

pikeman

Citat: BORKO.hr poslato 05 Maj 2010, 13:44:55
SVAKE godine, od strane STRUKE, vremena lovostaja trebala određivati prema kratkoročnim prognozama i trenutnim situacijama u prirodi !

To bi bilo idealno rešenje.  :ok:  :takoje:


maverick

pa bilo bi idealno ali je tu struka problem, cisto sumnjam da bi na svim vodama opet donijeli kvalitetnu zabranu...ja bih uveo totalnu zabranu i onda bi riblji fond definitivno bio povecan kroz neko vrijeme....

BORKO.hr

Rekao bih da nije nitko nezamjenjiv, pa niti struka...

...ali, od nečeg treba početi, makar od edukacije ribiča, da se matice ne odnose i da se ne lovi u lovostaju (što dobar dio radi)....
Tko pjeva, zlo ne misli !

Teme sličnog naslova (5)

29269

Odgovora: 14
Pregleda: 13890

20515

Odgovora: 41
Pregleda: 19072

16095

Odgovora: 13
Pregleda: 11889

16303

Odgovora: 139
Pregleda: 37799

3554

Odgovora: 14
Pregleda: 6630