Gde ga tražiti?

Započeo Bili Piton, 12 Oktobar 2008, 20:35:04

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

ibanezi

 Pošto je zbog gostovanja nekog tamo turbo folk arlaukača, otkazana večeras svirka u kafani izašao sam na Savu i našao ga. Tačnije dočekao da počne da radi pošto ništa novo nisam otkrivao. Rezultat je 5 kom, dva oko kile puštena i 3 donešena tako između  1,5-2kg. Čekam ćerku da dođe od dede da me slika, pa se vidimo na galeriji.

damjan

Sava nadolazi i blago je pomutila,to je pozitivno uticalo na rad smuđa,bez obzira na povišen pritisak.
I danas je radio odlično.

NSBucov

Danas se na Dunavu kod Novog Sada javljao daleko od obale.
Bucov Bolen Asp

batapele

Od smudja nista ! Ne samo ja, vec jako lose, niko ili skoro niko. Ali ja sam na glavinjaru rokno stuku 3,5 dok moj kolega 4,2... Eto, nije bez icega ! Ali zadnjih 2 meseca slabo cime da se pohvalimo mi iz Svilajnca, sto se smudjeva tice. Niti ulova niti slike neke na nasoj fb stranici Vralicari sa Valike Morave... 2016 je, svima cestitam novu u nadi da ce kod nas biti boljih ulova u novoj godini a svima vama sve najbolje od srca ! Svilajncani !! Pozdrav Varaliceee !!!

mrjr

Dal se smudj traži,ili čeka? Kažu šaran se čeka,a smudj traži.Ipak, sve zavisi u kojoj fazi je smudj.Da li  traži plen (aktivan) ili čeka da mu plen naidje (pasivan). Kad je smudj aktivan,onda  se čeka,a kad je pasivan,onda se traži. Sad je smudj pasivan,uglavnom iz čega sledi da mi moramo da ga tražimo.  :cool: Kad će biti aktivan? Najverovatnije, kada se pokrene voda,ili kada ga uhvati predmresna nervoza.Tada će biti dovoljno da se izadje na proverene lokacije i sačeka da sam naidje.

pikeman

Tekst Lazara Zarića - Lakija "Na sigurnom, u zaklonu", Ribolovački magazin broj 48, jul 2005. godine.







mrjr

I da ne čitam tekst,znam gde ih Laki traži.Ne samo da znam ,nego sam se sa njim i "zakačio" oko mesta.Naime, dobio sam svojevremeno informaciju gde peca Laki i otišao tamo da izvidim situaciju.Dok je on došao ,ja sam već imao jednog lepog i jedno otpadanje.Kada je došao, nastalo je gurkanje i ja popustim starijem kolegi,ali ostanem u blizini.Bilo je tesno, prebacivanja preko tudje strune, psovanja u sebi,a na kraju i argumenata tipa "ja ovde pecam",...Na kraju, batalio sam mesto i nisam više odlazio da bi ispoštovao njegove godine,a mogao sam i drugačije da postupim(odkad pecam važi pravilo ko prvi devojci,...). Iskreno rečeno,našao sam još jedno produktivno mesto i lepo se nalovio te jeseni.

Vale



"Još neko kopa zato je sanduk prazan..."-Bili Piton


pikeman

Gde sad tražiti smuđa?

Naravno u Dunavu, ali gde?

Nagli porast i zahlađenje koje je došlo maltene istovremeno, neminovno je dovelo do toga da ga sad nema tamo gde je bio samo par dana ranije. Sada su mesta na kojima smo par dana ranije stajali metar i po pod vodom i ako smo bili pažljivi i pamtili obalu po niskom vodostaju sada možemo sa dosta sigurnosti pretpostaviti gde će doći da se nahrani. Naravno i sad traži zaklon iza kojeg će postaviti zasedu i gde će se osećati sigurno. Čitanje vode se uči celog života, ali osnove znamo manje-više svi.

Treba potražiti mesta sa kamenitim dnom i nekom značajnijom preprekom, gde će smuđ u kontra struji čekati nekog neopreznog kauglera da ga pozove na večeru. Mesta sa suženim i ubrzanim protokom, punim krša i neravnog dna, su isto dobra i na njima možemo očekivati udarac. Sa naglim porastom vode i riba je primorana da se prilagodi novim uslovima kao i mi. Plivanje u matici, koja je za razliku od letnjeg malog vodostaja sa sporim protokom, sad je pravo mučenje koje troši puno energije, potpuno nepotrebno i neproduktivno i ribama instikt kaže da to izbegavaju. Znači biće bliže obali, gde se lakše kreću, kriju i hrane, tj. sitna riba kojom se smuđ hrani je blizu obale pa i on dolazi da se tu hrani. Dokaz: smuđ od pre neko veče, 60cm bez repa, i još dva nerealizovana udarca. Traženje u dubljoj i bržoj vodi gubi sada smisao. Bairi blizu obale, prirodni ili veštački (donji bair na novosadskom keju koji je sad pod vodom) su mesta gde će smuđ potražiti svoju večeru. Svaki izlazak na vodu treba iskoristiti za sticanje novih iskustava i novih saznanja. Nekad je mnogo produktivnije posmatrati šta, kako i gde to rade iskusnije kolege (ili barem nama izgledaju iskusnije) i "krasti zanat". Karakteristično "coktanje" je znak da se smuđ nalazi blizu površine i da se hrani, ali ako toga nema ne znači da nije tu i da ne jede.

Kakav pribor koristimo to je već stvar ličnog afiniteta i izbora, ja lično preferiram "finiji" pribor. Pod finiji ne mislim obavezno na skupe štapove i mašinice od ultra-mega-giga karbona, nego na štapove manje težine bacanja i manje mašinice. Ono u čemu nema kompromisa su pouzdana kočnica, struna i naravno kvalitetna i oštra udica. Sa jačim i većim štapom i mašinicom većina se oseća sigurnije u borbi sa ribom, ali je zamaranje ribe lakšim priborom veće uživanje, barem ja ribolov doživljavam kao uživanje. Strunu, ja lično, ne koristim deblju od 0.18 mm i stavim predvez od monofila 0.25 – 0.30 mm koje spojim čvorom "uni to uni" bez vrtilice. Na kraju predveza uvek stavljam kopču, sitniju, ali od jake žice, radi što lakše promene varalice. U ovom periodu su još uvek produktivni vobleri ali gumice sve više dolaze do izražaja. Treba probati i sa glavinjarama (silikonskim), mada ja lično nisam imao do sada uspeha sa njima. Udice i težine džig glava treba prilagoditi gumicama, odnosno situaciji na terenu.

Prezentacija bi trebalo da bude što raznovrsnija, ako ne pali klasično džigovanje probajte sa lakšim glavama tako da tvister, odnosno šed, lebde u određenom sloju vode. Lerujte šeda i izmišljajte sve što mislite da će ga isprovocirati. Sve ovo što pišem su samo moja iskustva i moja razmišljanja.

Novi dan i novi uslovi na vodi – ono od juče više ne važi, jer imamo novih 80cm vode i ponovo učimo nešto novo. Ono što pouzdano znam je to da znam da ne znam i to sebi ponavljam stalno i stalno nešto novo naučim.

Autor teksta: Zoran Lugonja - Lugi
Objavljeno u nedeljnim novinama "Pecaroš", broj 4, 26. oktobar 2011.
Preuzeto sa: sportskiribolov.co.rs


mrjr

Interesantno i aktuelno pitanje je gde ga tražiti kad duva Košava.Moje iskustvo kaže da smudj po košavi zna da pridje obali bliže nego inače.Podrazumeva se da odaberemo obalu ka kojoj duva Košava.Pecanje po košavi je prilično neprijatno,ali je dovoljno izaći na dva sata,uglavnom,ako znamo gde.Ja biram zaklonjenija mesta,gde voda nije previše brza ,računajući i da je keder radije u nekom zaklonu a ne na vetrometini i brzoj vodi.Smudj po košavi zna da izadje nešto ranije nego uobičajeno,jer košava mu daje prednost u lakšem prikradanju plenu.Dovoljno je biti na mestu  pola sata pre mraka i prvi sat mraka.Mnogo lepih smudjeva je uslovljeno po košavi sa obale.

Послато са Lenovo K10a40 уз помоћ Тапатока


udbaško dete

Ne znam kakve bi veze imala kosava na kretanje vode generalno,osim prvog sloja vode od par santimetra,eventualno mozda na temperaturu ali i to je zanemarljivo?
ubica ugostiteljskog radnika!

TopMix

Kosava obogacuje vodu sa kiseonikom, pogotovo u povrsinskom sloju i na strani reke prema kojoj duva. A to zna da aktivira ribu, pocev od sice, pa do grabljivica.

srdjo_

Jako specificna jesen na Dunavu, vec duze vreme je izrazito bistra voda. Tako uglavnom bude tek krajem Decembra. Uglavnom mutni dani daju ribu pri obali ili na uobicajnim jig mestima. Sta bi jos valjalo isprobati...
Bistro!!

orka

Pretpostavljam da pecaš noću,jer po maloj i bistroj vodi sumrak i mrak(noć) su ubedljivo najizgledniji periodi..Danju bi moglo da se proba na nekim baš dubokim mestima sa preprekama,ali mora čamac da se ima.. :smiley:

mrjr

Staro pravilo kaže "traži tamo gde ga ima" a pošto je smudj rob navika, tamo gde uhvatiš jednog ,pre ili kasnije doći će drugi  :wink:

Teme sličnog naslova (2)